Tok Pisin: Unlocked Literal Bible for Matthew

Tamalamala: Bible for Matthew

Formatted for Translators

©2022 Wycliffe Associates
Released under a Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International License.
Bible Text: The English Unlocked Literal Bible (ULB)
©2017 Wycliffe Associates
Available at https://bibleineverylanguage.org/translations
The English Unlocked Literal Bible is based on the unfoldingWord® Literal Text, CC BY-SA 4.0. The original work of the unfoldingWord® Literal Text is available at https://unfoldingword.bible/ult/.
The ULB is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International License.
Notes: English ULB Translation Notes
©2017 Wycliffe Associates
Available at https://bibleineverylanguage.org/translations
The English ULB Translation Notes is based on the unfoldingWord translationNotes, under CC BY-SA 4.0. The original unfoldingWord work is available at https://unfoldingword.bible/utn.
The ULB Notes is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International License.
To view a copy of the CC BY-SA 4.0 license visit http://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
Below is a human-readable summary of (and not a substitute for) the license.
You are free to:
The licensor cannot revoke these freedoms as long as you follow the license terms.
Under the following conditions:
Notices:
You do not have to comply with the license for elements of the material in the public domain or where your use is permitted by an applicable exception or limitation.
No warranties are given. The license may not give you all of the permissions necessary for your intended use. For example, other rights such as publicity, privacy, or moral rights may limit how you use the material.

Matthew

Chapter 1

1 Ra buk iea,ia ne vona tara na hamone Isu Kristo,tune Devit turane Abraham. 2 Abraham ia e tamane Aisak,e Aisak ia e tamane Jekop,e Jekop ia e tamane Juda turane hurika turana. 3 Juda ia e tamane Peres turane Sera.Kinane rua ia e Tama.Peres ia e tamane Hesron,e Hesron ia e tamane Ram. 4 Ram ia e tamane Aminadap,e Aminadap ia e tamane Nason,e Nason ia e tamane Salmon. 5 E Salmon ia e tamane Boas.Rahab ia e kinane Boas ia e tamane Obet,e Rut ia e girihine Obet,e Obet ia e tamane Jesi. 6 Jesi ia e tamane king Devit, Devit ia e tamane Solomon e kinana ia e,girihine Uraia hosi. 7 Solomon ia e tamane Reoboam,e Reoboam ia tamane Abisa,e Abisa ia e tamane Asa. 8 Asa ia e tamane Jehosafet,e Jehosafet ia e tamane Joram,e Joram ia e tamane Usia. 9 Usia ia e tamane Jotam,e Jotam ia e tamane Ahas,e Ahas ia e tamane Hesekaia. 10 Hesekaia ia e tamane Manase,e Manase ia e tamane Amon,e Amon ia e tamane Josaia, 11 Josaia ia a hamone Jekonia,turane hurika turana,na tahuna ri made na bavi iea o Babilon. 12 Muri ne ria rigi dili na bavi o Babilon,Jekonia ia i made manga e tamane Sieltel,e Sieltel ia a hamone Serubabel. 13 Serubabel ia e tamane Abiud, e Abiud ia e tamane Eliakim,e Eliakim ia e tamane Asor, 14 Asor ia e tamane Sadok,e Sadok ia e tamane Akim,Akim ia e tamane Eliud. 15 Eliud ia e tamane Eleasa,e Eleasa ia e tamane Matan,Matan ia e tamane Jekop. 16 Jekop ia e tamane Josep,e Josep ia e girihine Maria,e Maria i podea e Isu erei ni gale a ranga e Kristo. 17 Hurika tara a hamone Abraham i lakea ne Devit a hamone ria i ala ravulu taku a polona i va hurika hamone ria,ne Devit i lakea o babilon ria ranga ri ala ravulu taku a polona i va a hamone ria,iea o Babilon valai ne Kristo tara a hamone ria i ala ravulu taku a polona i va a hamone ria. 18 A nuverei ne Isu Kristo na tahuna i podea i Maria,ia i maea.Kinana e,Maria,ni habikari ge parani ne Josep,pali muga ne rua rugu parani,Josep i matai maea,a Hanu kiripiripi i rua pali na tamudine Maria a koma. 19 Girihine Maria e Josep,ia a bakovi malamala,ia i koi ni haba ni maruhu ne Maria na matane hurika bakovi a ngatavine,lakea ia i luhoi maea ia ge kapiloho ge pea e Maria nahani ge parani vona. 20 Tahuna ia i luhoi ra maka maki nga,ensel ne ViriDagi i valai i bele vona ne ia i vurenga i ta maea,"Josep,ioe e tune Devit,ioe nahani magege ni bolea e Maria ge manga e girihimu na rana a koma i tabuli pololilo na tamudina,a Hanu Kirripiripi i rua vona. 21 Ia biri podea tara koma bakovi,boro galea a rana e Isu,na rana ia biri bole mule hurika bakovi a ngatavine na sin ne ria." 22 Virika maki i bele ni vaka tora teu na ngavane ViriDagi hosi e hurika profet vona bari bele,ri ta maea, 23 "Longo,tara sirula erei kimi mahita turana bakovi ma,ia biri sinou biri podea tara koma bakovi,bara ni gale a ranga ia e 'Emanuel.'A vuhuna ni gale i maea,"Deo i made turane teu." 24 Josep i hadongo na ni mahita i rata manga a hini i taki a ensel ne ViriDagi i takia na ni rata ara ge ratea,i lakea i bolea e Maria manga kunana e girihina." 25 Pali ia kimi mahita turana ra ngatavine i vano a ngatavine i podea ra tuna bakovi.Lakea i galea a ranga e Isu.

Sapta 1

1 Dispela buk, em i bilong ol lain tumbuna bilong Jisas Krais, pikinini bilong Devit na em i pikinini bilong Abraham. 2 Abraham em i papa bilong Aisak, na Aisak em i papa bilong Jekop, na Jekop em i papa bilong Juda na ol lain brata bilong em. 3 Juda em i papa bilong Peres na Sera. Mama bilong tupela em Tama. Peres em papa bilong Hesron, na Hesron em i papa bilong Ram.

4 Ram em i papa bilong Aminadap, na Aminadap em papa bilong Nason, na Nason em i papa bilong Salmon. 5 Salmon em i papa bilong Boas. Rahab em i mama bilong Boas, na Boas em i papa bilong Obet, na Rut em i meri bilong Obet, na Obet em i papa bilong Jesi. 6 Jesi em i papa bilong king Devit, na Devit em i papa bilong Solomon na mama bilong em, em meri bilong Uraia bipo.
7 Solomon em i papa bilong Reoboam, na Reoboam em i papa bilong Abisa, na Abisa em i papa bilong Asa. 8 Asa em i papa bilong Jehosafet, na Jehosafet em i papa bilong Joram, na Joram em i papa bilong Usia.
9 Usia em i papa bilong Jotam, na Jotam em i papa bilong Ahas, na Ahas em i papa bilong Hesekaia. 10 Hesikaia em i papa bilong Manase, na Manase em i papa bilong Amon, na Amon em i papa bilong Josaia. 11 Josaia em i tumbuna bilong Jekonia, na ol brata bilong em, long dispela taim ol i go kalabus long Babilon.
12 Bihain long ol i go kalabus long Babilon, Jekonia em i stap papa bilong Sieltel, na Sieltel em i tumbuna bilong Serubabel. 13 Serubabel em i papa bilong Abiud, na Abiud em i papa bilong Eliakim, na Eliakim em i papa bilong Asor. 14 Asor em i papa bilong Sadok, na Sadok em i papa bilong Akim, na Akim em i papa Eliud.
15 Eliud em i papa bilong Eleasa, na Eleasa em i papa bilong Matan, na Matan em i papa bilong Jekop. 16 Jekop em i papa bilong Josep, na Josep em i man bilong Maria, na Maria em i karim Jisas husat ol i kolim nem bilong em Krais. 17 Olgeta lain tumbuna bilong Abraham i go long Devit i olsem 14-pela lain tumbuna, na long Devit i go long Babilon em14-pela lain tumbuna, na long Babilon i kam long Krais em 14-pela lain tumbuna.
18 Stori bilong Jisas krais taim Maria i karim em, em i olsem. Mama bilong em, Maria, ol i makim bilong maritim Josep, tasol bipo long tupela i marit, Josep i lukim olsem, Holi Spirit i putim pikinini long bel bilong Maria. 19 Man bilong Maria em i Josep, na em i stretpela man, na em i no laik givim sem long Maria long ai bilong ol manmeri, olsem na em i tingting long hait na lusim Maria i go na i no laik maritim em.
20 Taim em i tingting long ol dispela samting, ensel bilong Bikpela i kam kamap long em long driman na em i tok, "Josep, pikinini bilong Devit, yu noken pret long kisim Maria olsem meri bilong yu long wanem dispela pikinini i stap insait long bel bilong en, em Holi Spirit yet i putim. 21 Em bai karim wanpela pikinini man, na bai yu kolim nem bilong em Jisas, long wanem em bai i kisim bek ol manmeri long sin bilong ol."
22 Olgeta samting i bin kamap em long inapim tok bilong Bikpela bipo ol profet i bin tok long en bai kamap, ol i tok olsem, 23 "Harim, wanpela yanpela meri husat i no bin slip wantaim wanpela man yet, bai i gat bel na em bai karim wanpela pikinini man, na ol bai i kolim nem bilong em 'Emanuel.' As bilong dispela nem i olsem, "God i stap wantaim yumi."
24 Josep i kirap long slip bilong em na em i mekim olsem ensel bilong Bikpela i bin tokim em long mekim, na em i kisim Maria olsem meri bilong em. 25 Tasol em i no slip wantaim dispela meri inap meri i karim dispela pikinini man. Na em i kolim nem bilong em Jisas.


Chapter 2

1 Maria i podea e Isu iea o Betlehem pololilo o Juda na tahuna e Herot ia king.Lakea e hurika bakovi ni lohoka na ni rikena haro ri valai o Jerusalem ri nana maea, 2 "Ra koma karaba i bele,ia king ne hurika Juda i made vai?Mateu mete masia na ni rikena haro a hada vona mateu mete valai ni turume puruma vona." 3 Tahuna e King Herot i longoa ra ngava iea,ia i luhoi lege turana e hurika tara o Jerusalem. 4 Herot i kalipopo e hurika hetpris turane hurika bakovi ni lohoka na lo ne hurika Juda lakea i nana ria,"Ne erei a tanga e Kristo a bakovi ni bole mule hurika bakovi a ngatavine ge bele?" 5 Lakea ri taki maea ia,"Ia biri bele o Betlehem iea o Juda,e hurika profet ri here maea, 6 'Ioe Betlehem,na malala ne hurika Juda,kimi ioe a tanga kiroko hateka komo uka ramu na palane virika tanga dagi ri tahoka rane ria i dagi iea o Juda.Uka.Na rana,ne vomu tara hetman biri bele ia matakari ne hurika tara nau iea o Israel." 7 Herot i longoa ra ngava iea i kapiloho kunana i gale hurika bakovi ni lohoka ri valai vona i nana ria na ara parava ri masia ra hada i bele. 8 Ia i rudu ria ri lakea o Betlehem,lakea i taki ria,"Mu vano mu matakana kamumua ra koma kiroko.Tuhuna mu puruvisia pali,mu vakaru a ngava ne nau,iau tara ga valai ga turume puruma vona." 9 Ri longoa pali a nitana king,lakea ri vano,ra hada ri masia na ni rikena haro i muga ria i para polomeli na ruma i mahita vona koma. 10 Tahuna ri masia ra hada iea ra tamudine ria i vivi dagi hateka. 11 Ri dili na ruma ri masia koma turane kinana e Maria.Ri pasike puru ri turume puruma vona.Ri vuka virika pou i tahoka virika maki i dagi hateka ri habi vona gol,sanda kamumu,a paura ni vakabele ni huli mangni noro. 12 Deo i taki ria na vurena maea nahani rigi hamule ne Herot.Lakea ri ramai a dala tara ri hamule na tanga ne ria. 13 Hurika bakovi ni lohoka ri vano pali lakea e Josep i vurena i taki maea ia ensel ne ViriDagi,"Pesirike,bolea koma turane kinana moto ha lakea o Isip.Ioe o made o Isip i vano iau ga habi tabu a ngava vomu,na rana,Herot tege rabalakia koma ge mate. 14 Na rodo iea e Josep i pesirike i bolea koma turane kinana to lakea o Isip. 15 To made vonga i vano e king Herot mate.Ra hini nga i bele tege vakatorea tara ngava ia e ViriDagi habia na ngavana profet,"Iau a galea e tugu a bakovi iea o Isip i valai." 16 Herot i pala maea hurika bakovi ni lohoka na ni rikena haro ri tamia,lakea i madihi a hatena.Ia i rudu e hurika nugu maheto rigi rabalaki e hurika koma bakovi kiroko pololilo iea o Betlehem a pida ne ria i rua i puru polotano.Herot i nana kamumu e hurika bakovi ni lohoka na ara parava a hada i bele,na rana,ia i luhoi ni rabalaki hurika koma ri bele na parava iea. 17 Ra ngava iea i ta vona e profet Jeremaea i bele muholi, 18 "Tara ni tangi a ni gale i bele o Rama.Resel i taringi e tuna,lakea kimi ngaru ge tara bakovi o a ngatavine ge tami purua tamudina,na rana,hurike tuna ri mate pali." 19 Tahuna e Herot i mate pali,lakea tara ensel e ViriDagi i valai ne Josep i vurena iea o Isip i takia, 20 "Pesirike o bole koma turana e kinana moto lakea o Israel,hurika bakovi rigi rabalaki koma ri mate pali." 21 Josep i pesirike i bolea a koma turane kinana to lakea o Israel. 22 Tahuna e Josep i longo maea e Akilaus i bolea murine tamana i bele manga a king ne hurika Judia,ia i mageneg ni lakea vona hini nga.Muri e Deo i habi tabua e Josep ia i vurena,ia i lakea iea o distrik Galili. 23 Ri lakea na tanga dagi o Nasaret.Ra hini nga i vakatora ngavana profet maea,bara ri galea a bakovi o Nasaret.

Sapta 2

1 Maria i karim Jisas long Betlehem bilong Judia long taim Herot i stap king. Na sampela saveman bilong hap bilong san kamap i kam long Jerusalem na i askim olsem, 2 "Dispela nupela pikinini i kamap, em king bilong ol Juda i stap we? Mipela lukim sta bilong em long hap bilong san kamap na mipela i kam long lotu long em." 3 Taim King Herot i harim dispela tok, em i tingting planti wantaim olgeta lain long Jerusalem.

4 Herot i bungim olgeta hetpris na saveman bilong lo bilong ol juda na em i askim ol, "Long wanem ples bai Krais man bilong kisim bek ol manmeri i kamap?" 5 Na ol i tokim em olsem, "Em bai kamap long Betlehem bilong Judia, em ol profet i bin raitim olsem, 6 'Yu Betlehem, long graun bilong Juda, yu i no liklik taun tumas na i nogat nem namel long ol bikpela taun i gat biknem long Juda. Nogat. Long wanem, long yu wanpela hetman bai i kamap na em bai i stap wasman bilong lain bilong mi Israel."
7 Herot i harim dispela tok na em i hait tasol na singautim ol saveman i kam na askim ol long wanem taim stret ol i bin lukim dispela sta i kamap. 8 Em i salim ol i go long Betlehem, na em i tokim ol, "Yupela go na painim aut gut long dispela liklik pikinini. Taim yupela painim em pinis, orait yupela salim tok long mi, na mi tu bai kam lotu long em."
9 Ol i harim pinis tok bilong king, orait ol i go, na dispela sta ol i lukim long san kamap i go paslain long ol na i go stap antap long haus pikinini i stap long en. 10 Taim ol i lukim dispela sta bel bilong ol i amamas bikpela tru.
11 Ol i go insait long haus na lukim pikinini wantaim Maria mama bilong em. Ol i brukim skru na putim pes i go daun na lotu long em. Ol i opim ol bokis i gat ol samting i dia tumas na ol i givim em gol, gutpela sanda, na paura bilong kamapim smok i gat gutpela smel. 12 God i tokim ol long driman olsem bai ol i noken go bek long Herot. Olsem na ol i bihainim narapela rot na go bek long ples bilong ol.
13 Ol saveman i go pinis na ensel bilong Bikpela i tokim Josep long driman na i tok olsem, "Kirap, kisim pikinini na mama bilong em na yupela ranawe i go long Isip. Yu mas stap long Isip inap mi givim tok gen long yu, long wanem, Herot i painim pikinini bilong kilim i dai." 14 Long dispela nait Josep i kirap na kisim pikinini na mama bilong em na ol i go long Isip. 15 Ol i stap long hap inap king Herot i dai. Dispela samting i kamap em inapim wanpela tok Bikpela i givim long maus bilong profet, "Mi singautim pikinini man bilong mi long Isip na em i kam."
16 Herot i save olsem ol saveman bilong hap bilong san kamap i giamanim em, na em i belhat. Em i salim ol soldia long kilim olgeta pikinini man insait long Betlehem we krismas bilong ol i mak olsem tupela yia na krismas i stap ananit. Herot i bin askim ol saveman gut long wanem taim stret sta i kamap, long wanem, em i tingting long kilim ol pikinini man i kamap long dispela taim.
17 Dispela tok profet Jeremaia i tok long en i kamap tru, 18 "Wanpela krai na singaut i kamap long Rama. Resel i krai long pikinini bilong em, na em i no laikim bai wanpela man o meri i mekim gut bel bilong em, long wanem, ol pikinini bilong em i dai pinis."
19 Taim Herot i dai pinis, orait wanpela ensel bilong Bikpela i kam long Josep long driman long Isip na i tok, 20 "Kirap na kisim pikinini na mama bilong em na go long Israel, ol man i laik kilim pikinini ol i dai pinis." 21 Josep i kirap na kisim pikinini na mama bilong em na ol i go long Israel.
22 Taim Josep i harim olsem Akilaus i kisim ples bilong papa bilong em na i kamap king bilong Judia, em i pret long go long hap. Bihain God i givim tok long Josep long driman, na em i go long distrik Galili 23 na ol i go na i stap lo taun Nasaret. Dispela em inapim tok bilong ol profet olsem, ol bai kolim em man bilong Nasaret.


Chapter 3

1 Vona ra parava iea e Jon na baptais i bele i taki talea velenga kamumu na tanga i uka tahona io Judia i ta maea, 2 "puloa tamudine matou,a harikianga ne Deo i valai tabokoi pali." 3 Ra bakovi iea e propet Aisaia i ta muga vona, "a ngava tara i gale na tanga i uka tahona; Papepurua dala nevone ViriDagi rata kamumu a dala ge bele malimali."' 4 E Jon i rodo a varikia ni rata na kulina kamel lakea i rea na rea ni rata na kulina kania.A maki ni kani vona a koa turana ame. 5 E huriki lobo a bakovi a ngatavine io Jerusalem,Judia turana tabeke lobo na naru e Jodan ri lakea vona. 6 Ri takitalea vona a sin ne ria lakea i vahilolo ria na naru e Jodan. 7 Pali na tahuna i matai e hurika Farisi turana maka Sadusi ri valai vona ge vahilolo ria,ia i taki tou, "matou e hurika tuna mata hale,erei taki matou ni ha na maka ni mava bari bele? 8 Ge vona kanena ra narone matou ni takitaleana sin turana ni pulo muholi a tamudi. 9 Moto nahani luhoi ni ta maea, "E Abraham ia hamone mateu.Iau a ta muholi ne matou maea,E Deo i kara ni rata re virika kedo ni bele manga e tune Abraham. 10 A kira i tabuli pali na vuhuna kai.Pali a kai kimi vua kamumu bara ni tolo puru ni voroki lakea na kanono. 11 Iau a vahilolo matou na naru ni vakasiri maea matou moto pulo muholi a tamudine matou moto pe a naro na sin.Pali a bakovi i valai muri nau ia i tahoka nitora i dagi hateka,ia i polotaro iau pali iau tara kimi iau a bakovi kamumu hateka ni kalohoa padirodo vona.Ia biri vahilolo matou na Hanu Kiripiripi turana kanono. 12 Ia i nugua pok ni pelekado a wit na limana ni kado kamumu a muku lakea gara ni ru kadolu na ruma na wit.Lakea Ia biri rungania wit i hale na kanono i uka ni matena." 13 Isu i pea e Galili i lakea na naru e Jodan ge baptaisim e Jon. 14 Pali e Jon i ngaru ni hatekaria;lakea i takia,"Iau bara bole a baptais ne vomu;navai o valai ne nau?" 15 Isu i kolia ngavana i takia,"Rua ge bele ge vakatora virika maki e Deo i ngaru."Lakea e Jon i rata manga hini ia i taki. 16 Isu i bole a baptais pali lakea i laviriri i pesirike na naru lakea a hunu i mataka i puru valai a spirit e Deo i manga tara kadirovo lakea i made langa vona. 17 Tara ni gale i valai na hunu i ta maea,"Ra verea e tugu a koma bakovi,ia iau a ngaru hatekea.A tamudigu i vivi hateka ne vona."

Sapta 3

1 Long dispela taim Jon bilong baptais i kamap na i autim gutnius long ples nating bilong Judia na i tok, 2 "Tanim bel, kingdom bilong heven i kam klostu pinis." 3 Dispela man em profet Aisaia i bin tok long em, "Wanpela maus i singaut long ples nating; Redim rot bilong Bikpela na mekim rot bilong em i kamap stret."'

4 Jon i putim klos ol i wokim long skin bilong kamel na pasim let ol i wokim long skin bilong abus. Kaikai bilong em ol grasopa na wel hani. 5 Olgeta manmeri bilong Jerusalem, Judia na olgeta hap bilong wara Jodan i go long em. 6 Ol i autim sin bilong ol na em i baptaisim ol long wara Jodan.
7 Tasol taim em i lukim planti ol Farisi na Sadusi i kam long em long kisim baptais, em i tokim ol, "Yupela ol pikinini bilong poisin snek, husat i tokim yupela long ranawe long hevi bai i kamap? 8 Yupela i mas karim kaikai bilong pasin bilong autim sin na tanim bel tru. 9 Yupela i noken tingting long tok olse, "Abraham em i tumbuna bilong mipela. Mi tok tru long yupela olsem, God em inap long mekim ol dispela ston i kamap pikinini bilong Abraham.
10 Tamiok i stap pinis long as bilong diwai. Olsem na diwai i no karim gutpela kaikai bai ol i katim i go daun na tromoi i go long paia. 11 Mi baptaisim yupela long wara long soim olsem yupela i tanim bel tru na lusim pasin bilong sin. Tasol man i kam bihain long mi em i gat bikpela strong moa, na i winim mi na mi no gutpela man tumas long karim su bilong em. Em bai baptaisim yupela long Holi Spirit na paia. 12 Em i holim fok bilong klinim wit long han bilong em long klinim gut pipia na bungim long haus bilong wit. Tasol em bai kukim pipia bilong wit long paia i no save dai."
13 Jisas i lusim Galili na i go long wara Jodan long Jon bai baptaisim em. 14 Tasol Jon i laik pasim em; na i tok, "Mi bai kisim baptais long yu; olsem wanem na yu kam long mi?" 15 Jisas i bekim tok na i tokim em, "Larim em i mas kamap olsem long inapim oigeta samting God i laikim." Na Jon i mekim olsem em i tok.
16 Jisas i kisim baptais pinis na kwiktaim em i kam antap long wara na heven i op na Spirit bilong God i kam daun olsem wanpela pisin na i kam sindaun antap long em. 17 Wanpela singaut i kam long heven na i tok olsem, "Dispela em i Pikinini Man bilong mi, em mi laikim tumas. Bel bilong Mi i amamas tru long em."


Chapter 4

1 Na tahuna iea,Spirit ne Deo i bolea e Isu i lakea na tanga i uka bakovi vona tege tonia e satan. 2 Tahuna ia kimi kani i vano na parava na haro i ravulu va a rodo i ravulu va,ia i vitolo. 3 A bakovi ni toni i valai i bele vona i taki maea ia,"Pali ri ioe ge ioe tune Deo,pali boro taki virika kedo rigi bele manga bret." 4 Pali e Isu i koli mulea i ta maea,"Buk ne Deo i ta maea,'Bakovi keme ge bole a ni mahuri na bret kunana;uka,pali ne virika ngava i valai na ngavane Deo."' 5 Muri e satan i bolea e Isu i lakea o Jerusalem ia a tanga dagi ne Deo i rua polomeli liu na mapana ruma ni vasileki, 6 Lakea i taki maea ia,pali re ioe ge ioe tune Deo,ioe o pagi puru,manga hini taki a buk e Deo;'Ia biri rudu e virika ensel vona bara ri matakaroe'bara ri bokoe mege padia kedo a vahamu."' 7 Isu i takia e satan,"Buk e Deo ia tara i taki maea,'Ioe nahani tonia e Deo a ViriDdagi vomu."' 8 Satan tara i bole tabua e Isu i lakea vona tara lolo i dagi hateka i vakasiria vona virika tanga dagi vona malala iea turana virika maki kamumu ne ria. 9 Satan i taki tabua e Isu maea,"Iau bara habi lobo vomu re virika maki nga pali ri ioe go pasike puru nau go turume puru ne nau." 10 Lakea e Isu i takia,"Satan,ioe o hatala nau,Buk e Deo i taki,'Ioe boro turume puruma ne Deo ia ViriDagi vomu boro polotano ne vona kekeri."' 11 Lakea e satan i pea e Isu,lakea e virika ensel ri valai ri koria. 12 Tahuna e Isu i longo maea ni nugu tata e Jon ni ru dili na bavi,ia i lakea o Galili. 13 Isu i pea e Nasaret i vano i made o Kapeniam.Kapeniam i tabuli na gana dari lomu iea o Galili na malala ne Sebulan turane Naftali. 14 Ra hini nga i bele ni vakatora ngava ne profet Aisaia. 15 "Malala ne Sebulan turana malala ne Naftali,dala i lakea na dari vomu i lakea na tabeke tara ne Jodan.Galili ia malala na bakovi na tara ranga. 16 Hurika tara erei ri made pololilo na uvo ri masia ni para dagi,lakea e hurika bakovi a ngatavine ri mate pololilo na spirit ri made basi ne Deo,polomeli na ni para ni pesirike." 17 Na tahuna e Isu i vakatubu ni taka ngavane Deo lakea i taki maea ria,"Pe e virika naro hale mua,na rana,Harikinga ne Deo i valai tabukoi pali." 18 Tahuna e Isu i laho lakea na dari lomu o Galili,ia i matai a makitari i ala rua,Saimon erei ni gale e Pita,a turana e Endru,ru toto a vuko na naru,hurika bakovi ni lakavu a manu. 19 Isu i pesirike i takii maea rua,"Valai muru muri nau,iau bara tovo marua biri marua bakovi ni bole a bakovi." 20 Laviriri hateka,ru pe maka vuko ne rua ru muri ne Isu. 21 Tuhuna e Isu i pea ra tanga nga i lakea na tabeke tara,ia i matai tabu a maki tari i ala rua,Jon ia e tune Jebedi turane turana e Jems.Ria ri made polomeli na aga turane tamane rua e Jebedi to hono kamumua vuko.Tahuna e Isu i gale rua. 22 Lakea i laviriri hateka ru pea a aga turane tamane rua ru muri ne Isu. 23 Isu i lakea na hini lobo iea o Galili lakea i tovo e hurika bakovi a ngatavine pololilo na ruma ni turume puruma ne hurika Juda,lakea i takitala velenga kamumu na harikinga ne Deo lakea i vaka mahuri e hurika bakovi a ngatavine ri tahoka virika gilanga i kupo na palane ria. 24 Ra ngava iea i nunu maea e Isu i vaka mahuri e hurika bakovi a ngatavine iea o Galili i lakea liu o Siria.Lakea e hurika tara o Siria ri longo ri bole hurika bakovi a ngatavine ri tahoka maka gilanga ni madihi e hurika bakovi a ngatavine ri tahoka spirit hale,turana gilanga ni vakulu,turana vahane ria a limane ria i hale,Isu i vaka mahuri ria. 25 Palulune hurika bakovi a ngatavine ri ramai e Isu,e hurika tara iea o Galili,turane huriki iea o Dekapolis,turane hurika tara o Jerusalem,turane hurika Juda hurika tara ri made na tabekene Joden.

Sapta 4

1 Long dispela taim Spirit bilong God i kisim Jisas i go long ples nating bai satan i traim em. 2 Taim em i tambu long kaikai 40-pela dei na 40-pela nait, em i hangere. 3 Man bilong traim em i kam kamap na i tokim em olsem, "Sapos yu pikinini bilong God, orait yu tokim dispela ol ston i kamap bret." 4 Tasol Jisas i bekim tok long em olsem, "Buk bilong God i tok olsem, 'Man i no inap long stap laip long bret tasol; nogat, tasol long olgeta tok i kam long maus bilong God.'"

5 Bihain Satan i kisim Jisas i go long Jerusalem em taun bilong God na putim em antap tru long het bilong haus lotu, 6 na i tokim em olsem, Sapos yu pikinini bilong God, yu kalap i go daun, olsem buk bilong God i tok; 'Em bai salim ol ensel bilong em i kam was long yu' na ol bai karim yu nogut ston i brukim lek bilong yu."
7 Jisas i tokim Satan, "Buk bilong God i tok tu olsem, ' Yu noken traim Bikpela God bilong yu."' 8 Satan i kisim Jisas gen i go long wanpela maunten i antap moa na em i soim em long olgeta kantri bilong dispela graun na olgeta gutpela samting bilong ol. 9 Satan i tokim Jisas olsem, "Mi bai givim yu dispela olgeta samting sapos yu brukim skru na lotu long mi."
10 Na Jisas i tokim em, "Satan, yu klia, Buk bilong God i tok, 'You mas lotu long God Bikpela bilong yu na aninit long em wanpela tasol. "' 11 Na Satan i lusim Jisas, na ol ensel i kam na helpim em.
12 Taim Jisas i harim olsem ol i holimpas na kalabusim Jon, em i go long Galili. 13 Jisas i lusim Nasaret na i go stap long Kapeniam. Kapeniam i stap arere long raun wara Galili long graun bilong Sebulan na Naftali.
14 Dispela i kamap na inapim tok bilong profet Aisaia. 15 "Graun bilong Sebulan na long graun bilong Naftali, rot i go long raunwara na i go hapsait long Jodan. Galili em graun bilong ol man bilong narapela lain. 16 Ol lain husat i stap insait long tudak i bin lukim bikpela lait, na ol mammeri i dai insait long spirit na i stap long we long God, antap long ol lait i bin kirap."
17 Long dispela taim Jisas em i stat long autim tok bilong God na i tokim ol olsem, "Lusim ol pasin nogut bilong yupela, long wanem, Kingdom bilong God em i kam klostu."
18 Taim Jisas i wakabaut i go olsem long raunwara bilong Galili, em i lukim tupela brata, Saimon husat ol i kolim em Pita, na brata bilong em Endru, i tromoi net go insait long wara, em ol man bilong kisim pis. 19 Jisas i kirap na tokim tupela olsem, "Kam bihainim mi, na mi bai mekim yupela i kamap man bilong kisim man." 20 Hariap tru, tupela i lusim ol net bilong tupela na i bihainim Jisas.
21 Taim Jisas i lusim dispela ples na i go long hapsait, em i lukim narapela tupela brata, Jon em i pikinini bilong Jebedi na brata bilong en Jems. Ol i stap insait long bout wantaim papa bilong tupela Jebedi na wok long stretim net i stap. Taim Jisas i singautim tupela, 22 na hariap tru tupela i lusim bout na papa bilong tupela na bihainim Jisas.
23 Jisas i go long olgeta hap bilong Galili na skulim ol manmeri insait long haus lotu bilong ol Juda, na autim gutnius bilong Kingdom bilong God na em i oraitim planti manmeri wantaim kainkain sik nogut namel ol. 24 Dispela tok win olsem Jisas i bin oraitim ol sik manmeri long Galili i go olgeta long Siria. Na ol lain long Siria i harim na kisim ol manmeri i gat kainkain sik na pen na ol manmeri i gat spirit nogut, na sik guria, na ol lek o han nogut tu, Jisas i oraitim ol. 25 Bikpela lain manmeri i bihianim Jisas, em ol lain Galili, na ol lain Dekapolis, na ol lain Jerusalem, na ol lain Judia na ol lain i stap hap sait long Joden.


Chapter 5

1 Tahuna e Isu i matai e hurika paluluna bakovi a ngatavine,ia i sike na lolo.Lakea na tahuna ia i made pali,hurika murimuri vona ri valai vona. 2 Ia i vakatubu ni tovo hurika murimuri lakea i taki maea ria, 3 Hurika bakovi a ngatavine ri made huluvonga na maki ne Deo ria bara ri vivi,na rana harikinga na hunu ne vone ria. 4 Hurika bakovi a ngatavine ri tangi dodo ria bara ri vivi,na rana Deo bari rata kamumu ria. 5 Hurika bakovi a ngatavine ri ripuru mule ria,ria bara ri vivi na rana bara ri bole a malala karaba. 6 Hurika bakovi a ngatavine ri vitolo ri marohu ni ramai a naro malamala ne Deo ria bara ri vivi,e Deo bari vaka vonu ria. 7 Hurika bakovi a ngatavine ri kara ni dodo e huriki ranga,ria bara ri vivi,Deo bari dodo ria. 8 Hurika bakovi a ngatavine a tamudine ria i matapado ria bara ri vivi,bara ri matai e Deo. 9 Hurika bakovi a ngatavine ri vakalobo a ni vagege turana vabinga ria bara ri vivi,bara ni gale ria e tune Deo. 10 Hurika bakovi a ngatavine ri rata naro malamala ne Deo na hini nga ri bole a ni mava ria bara ri vivi,na rana harikinga ne Deo ne ria. 11 Tahuna e hurika bakovi a ngatavine ri vapuhehe hale ne matou lakea ri rata hini hale ne matou,ri rata maka ngava hale turana ngava tatami ne matou na rana mua mu muri ne nau,mua bara mu vivi. 12 Matou bara moto vivi hale liu,na rana mapane mua i dagi Deo bari habi ne mua na hunu.Na naro i taku hurika bakovi a ngatavine ri made hosi ri rata hale ne hurika profet ranga. 13 Mua a sol na malala.Pali ra sol iea ge uka namikanga,ge navai ia ge kara ni bole mulea namikanga?Keme ge kamumu tabu bara ni voroki puru ni paha loi. 14 Mua ni para na malala.Tara tanga dagi meli na lolo keme ge kapiloho. 15 Uka tara viri ge namia nipara ge rua na ngavana hole,ia biri ru lanea na hini kavakava,lakea ra nipara iea bari haba nipara pololilo lobo na ruma. 16 Rua nipara vomu ge para ne hurika bakovi a ngatavine,ge kara ria bara ri masia naro kamumu vomu biri tahoka a ranga i dagi e tamamu i made na hunu. 17 Mua nahani luhoi maea iau a valai ni rata pile a lo o a nitane hurika profet.Iau kama valai ni rata pile ria,pali iau a valai ni vaka lobona. 18 Muholi hateka iau a taki matou a hunu a malala bari lobo,i uka tara rana lo pololilo ge velu,ia i kara ni vakalobo virika maki. 19 Lakea ri tara keme ge ramai kamumu ra lo lakea ia i tovo e huriki ranga na hini palupu,biri uka ranga pololilo na harikinga ne Deo.Pali ri tara ge ramai kamumua lo ge tovo e huriki ni ramai palupu,ia biri tahoka rana i dagi pololilo na harikinga ne Deo. 20 Muholi hateka iau a taki matou pali ra naro malamala ne matou kimi rede a naro malamala ne hurika vinara na lo turana Farisi,kama mugu kara ni dili na harikinga na hunu. 21 Mua mu longo pali na tahuna e hurika hamone mua maea,'Nahani rabalaki e hurika bakovi a ngatavine ranga,'lakea,'Pali ri tara ge rabalaki a bakovi o a ngatavine ia bara ni vakapesi na kot.' 22 Pali iau a taki matou pali ri tara ge tamudi mava na turana,ia bari bele na kot;lakea tara ge ta na turana'Yoe a lulu yoe a huluvonga!'ia bari lakea na kansol,pali ri tara ge ta,'Yoe a manga!'ia bari lakea na kanono na hel. 23 Mavonga re mua mu ngaru ni rata ni habi na alta mua mu luhoi maea a turamu i tahoka ni mava ne vomu, 24 Pali o taparakia na alta a ni habi vomu.Lakea o vano taro o vakabele ni tamudi taku turana turamu,muri ma boro rata ni habi vomu. 25 Mua mu vakabele a ni tamudi taku laviriri turana bakovi o a ngatavine ge ngaru ni bole ioe lakea na kot,mege ru ioe na limana jas lakea jas biri habi ioe na polis,bara ni ru ioe na bavi. 26 Iau a ta muholi ne matou,kama go kara ni pori na bavi ioe boro kara ni koli lobo virika moni o vuluvulu vona. 27 Mua mu longo pali maea,mua mu parani nahani rata naro ni ngoi.' 28 Pali iau a taki mua pali re mua mu masia tara ngatavine lakea o nutu vona,mu rata naro ni ngoi turana ngatavine na tamudine mua. 29 Pali ra matamu na limamu a kanemu i rata mua ni rata sin,pali o sigi talea o vorokia.Pali maga kakaimu lobo ge puru na kanono,ia biri kamumu hateka na tabekena kakaimu i taku biri velu. 30 Pali ra limane mua kanena i rata mua ni rata sin,pali mu tolokudu talea.Maga kakaine mua lobo ge lakea na kanono,ia i kamumu hateka a tabeke ge taku ge velu. 31 Ngava i tabuli maea,'Pali ra bakovi tara ge pilea e girihina,ia ge habia raukea na parania ge lobo.' 32 Pali iau a taki maea mua,bakovi i pe e girihina,tahuna ngatavine kimi ngoi,ia i ratea ra ngatavine i bele manga ngoi.Pali ri tara bakovi ge parani vona ra ngatavine iea muri ne girihina ge pea ra bakovi iea i rata naro ni ngoi. 33 Mua mu longo na tahuna hosi maea,'Nahani tatami ni ta muholi hateka ni vakatora ngava,pali mua mu bole lakea ne ViriDagi.' 34 Pali iau a taki mua,nahani gale a rana hunu ni vakatora mua,na rana hunu ia sia king ne Deo. 35 Nahani gale a malala ni vakatora ngavane mua,na rana malala a tanga e Deo i ru langa vahana vona,nahani galea e Jerusalem ni vaka tora ngavane mua,na rana ia tanga dagi na King Dagi. 36 Nahani ru a limane mua na gine mua ni vakatora ngavane mua,na rana kama mu kara ni rata tara vumu na gimu ge kea o ge kato. 37 Pali re mua mu longo pali o longo kunana pali ra ngavane mua i uka pali ge uka kunana.Pali nahani ru langa tabua tara ngava ia i valai ne satan. 38 Mu longo pali virika ngava,'Pali ri tara ge rata pilea matane mua,pali matou ranga moto rata pilea matana,lakea ri tara ge bipuri a ngine mua,mua ranga mu bipuri ne vona.' 39 Pali iau a taki mua,nahani kolia turamu i rata rongova ne mua.Pali ri tara ge ubia sivane mua pali o habia sivamu tara nigi ubi. 40 Pali ri tara ge ngarua a wisket mua,ia ge bole mua lakea na kot,pali o rua ge bolea siot ne mua. 41 Pali ri tara ge ta tora ne mua ge vano turane mua na mail,mu vano turana na mail ge rua. 42 Habi ne erei i nana mua,nahani taki uka na viri tara ge vuluvulu ne vomu. 43 Mua mu longo pali maea,'Mua mu ngaru e hurika turane mua nahani rata hale na pile ne mua.' 44 Pali iau a taki mua,mua mu ngaru hateka hurika pile ne mua lakea o vasileki na bakovi i rata hale mua, 45 Lakea bara mu bele maea mua e tune tamane mua i made na hunu.Na rana ia i kara ni rata haro i para langa ne hurika bakovi a ngatavine ri kamumu turane hurika bakovi a ngatavine ni rata sin biri rudua vala i boru ne hurika bakovi a ngatavine ri malamala turane hurika bakovi a ngatavine kama ri malamala. 46 Pali re mua mu ngaru kunana e hurika tara ri ngaru mua,ge navai a mapane mua mugu bolea?Hurika bakovi ni bole a takis ranga ri rata naro i palupu? 47 Pali re mua mugu rata kamumu ne hurika turane mua kunana,mua mu luhoi maea mua mu rede huriki ranga,e?Hurika haiden ranga ri rata naro i palupu. 48 Tamane mua na hunu ia bakovi i malamala,lakea mua ranga mu rata naro ge malamala.

Sapta 5

1 Taim Jisas i lukim ol bikpela lain manmeri, em i go antap long maunten. Na taim em i sindaun pinis, ol disaipel bilong en i kam long em. 2 Em i stat long skulim ol disaipel na i tokim ol olsem, 3 "Ol manmeri i stap rabis long samting bilong God em ol i ken amamas, long wamen kingdom bilong heven em bilong ol. 4 Ol manmeri i krai sori em ol i ken amamas, long wanem God bai i mekim gut long ol.

5 Ol manmeri i save daunim ol yet, em ol i ken amamas long wanem bai ol i kisim nupela graun. 6 Ol manmeri i hangre na nek i drai long bihainim stretpela pasin bilong God em ol i ken amamas, bai God i pulapim ol. 7 Ol manmeri i save marimari long ol arapela ol i ken amamas, bai God i marimari long ol. 8 Ol manmeri bel bilong ol i klin ol i ken amamas, bai ol i lukim God.
9 Ol manmeri i save daunim kros na pait em ol i ken amamas, bai ol i kolim ol pikinini bilong God. 10 Ol manmeri i mekim stretpela pasin bilong God na long dispela as ol i kisim hevi em ol i ken amamas, long wanem kingdom bilong heven em bilong ol.
11 Taim ol manmeri i kros nogut long yupela na mekim pasin nogut long yupela, na mekim kainkain tok nogut na giaman tok long yupela long wanem yupela i bihainim mi, yupela i ken amamas. 12 Yupela i mas amamas tru, long wanem bikpela pei God bai i givim yupela long heven. Long wankain pasin ol manmeri i stap bipo i bin mekim nogut long ol profet tu.
13 Yupela i sol bilong graun. Tasol sapos dispela sol i lusim swit bilong en, olsem wanem em i ken kisim bek swit bilong em? Em i no gutpela moa olsem na bai ol i tromoi i go na grunkutim long lek. 14 Yupela lait bilong graun. Wanpela taun i stap antap long maunten bai i no inap hait.
15 Nogat wanpela i save laitim lam na haitim aninit long basket, em i save putim antap long ples klia, na dispela lam i save givim lait long olgeta insait long haus. 16 Larim lait bilong yu i mas lait long olgeta manmeri, inap ol i ken lukim gutpela pasin bilong yu na givim biknem long Papa bilong yu i stap long heven.
17 Yupela i noken ting olsem mi kam bilong bagarapim lo o ol tok bilong ol profet. Mi no kam bilong bagarapim ol, tasol mi kam bilong inapim ol 18 Tru tumas mi tokim yupela heven na graun bai i pinis, na i nogat wanpela nem insait long lo bai i lus, inap em i inapim tru olgeta samting.
19 Olsem na sapos wanpela i no bihainim gut dispela lo na em i skulim ol arapela long mekim wankain, bai em i nogat biknem insait long Kingdom bilong God. Sapos wanpela i bihainim gut lo na i skulim ol arapela long mekim wankain, em bai i gat biknem insait long Kingdom bilong God. 20 Tru tumas mi tokim yupela sapos stretpela pasin bilong yupela i no winim stretpela pasin bilong ol tisa bilong lo na Farisi, yupela i no inap tru i go insait long kingdom bilong heven.
21 Yupela i bin harim pinis ol i tok long taim bilong ol tumbuna olsem, 'Noken kilim i dai arapela manmeri', na, 'Sapos wanpela i kilim i dai arapela man o meri em bai i kamap long kot.' 22 Tasol mi tokim yupela sapos wanpela i gat bel kros wantaim brata bilong em, em bai i kamap long kot; na sapos wanpela i tok long brata bilong em 'Yu pipia rabis man!' em bai i go long kansol, Sapos wanpela i tok, 'Yu longlong!' em bai i go long hel paia.
23 Olsem na sapos yupela i laik mekim ofa long alta na yupela i tingim olsem brata bilong yu i gat bel kros long yu, 24 orait lusim ofa bilong yu long alta. Na pastaim yu mas go na kamapim wanbel wantaim brata bilong yu, na bihain yu ken mekim ofa billong yu.
25 Yupela i mas kamapim wanbel pasin hariap wantaim man o meri i laik kisim yu i go long kot, nogut em bai putim yu long han bilong jas na jas bai givim yu go long polis, na bai putim yu long kalabus. 26 Mi tok tru long yupela, yu no inap long kam autsait long kalabus inap yu bekim olgeta dinau moni.
27 Yupela i bin harim pinis olsem, yupela marit noken mekim pasin pamuk.' 28 Tasol mi tokim yupela sapos yupela i lukim wanpela meri na i mangal long dispela meri, yupela i mekim pinis pasin pamuk wantaim dispela meri long bel bilong yupela.
29 Sapos ai long han sut bilong yupela i mekim yupela long mekim sin, orait kamautim na tromoi go. Nogut olgeta bodi bilong yu i go long paia, em i gutpela moa long wanpela hap bodi tasol i lus 30 Sapos han sut bilong yupela i mekim yupela long mekim sin, orait katim na tromoi go. Nogut olgeta bodi bilong yu i go long paia, em i gutpela moa long wanpela hap bodi tasol i lus.
31 Tok i stap olsem, 'Sapos wanpela man i rausim meri bilong en, em i mas givim pepa bilong brukim marit.' 32 Tasol mi tokim yupela olsem man i rausim meri bilong em, taim meri i no mekim pasin pamuk, em i mekim dispela meri i kamap olsem pamuk meri. Sapos wanpela man i maritim dispela meri bihain long man bilong em i brukim marit dispela man i mekim pasin pamuk.
33 Yupela i bin harim pinis long taim bipo olsem, 'No ken giaman na tok tru antap long strongim toktok, tasol yupela i mas kisim i go long Bikpela.' 34 Tasol mi tokim yupela, noken kolim nem bilong heven tu long strongim tok bilong yupela, long wanem heven em i sia king bilong God. 35 Noken kolim nem bilong graun tu long strongim tok bilong yupela, long wanem graun em i ples we God i putim lek bilong en, na noken kolim tu Jerusalem long strongim tok bilong yupela, long wanem em i taun bilong Bikpela King.
36 Na yupela i noken putim han long het bilong yupela long strongim tok bilong yupela, long wanem yupela i no inap long mekim wanpela gras long het bilong yupela i kamap bilak o wait. 37 Sapos tok bilong yupela i Yes orait tok yes tasol o sapos tok bilong yupela i Nogat orait tok nogat tasol. Sapos yupela putim wanpela moa tok antap long dispela tok em i kam long Satan.
38 Yupela bin harim pinis ol i tok, 'Sapos wanpela i bagarapim ai bilong yupela, orait yupela tu mas bagarapim ai bilong em, na sapos wanpela i brukim tit bilong yupela, orait yupela tu mas brukim tit bilong em.' 39 Tasol mi tokim yupela, noken bekim rong bilong man i mekim nogut long yupela. Sapos wanpela i solapim wisket bilong yupela orait givim narapela sait wisket tu na em i ken solapim.
40 Sapos wanpela i laikim saket bilong yupela na em i kisim yupela go long kot, orait larim em i ken kisim siot bilong yupela tu. 41 Sapos wanpela i tok strong long yupela mas go wantaim em wanpela mail, goan yupela go wantaim em tupela mail. 42 Givim long husat i askim yupela, na yupela noken tok nogat long wanpela i laik kisim dinnau long yu.
43 Yupela i bin harim pinis olsem, 'Yupela mas laikim wantok bilong yupela tasol na mekim nogut long birua bilong yupela.' 44 Tasol mi tokim yupela, yupela i mas laikim tru birua bilong yupela na prea long man i mekim nogut long yupela, 45 Bai yupela i ken kamap pikinini bilong Papa bilong yupela i stap long heven. Long wanem em i save mekim san bilong em i lait antap long gutpela manmeri na manmeri bilong mekim sin na em i save salim ren i pundaun long stretpela na i no stretpela manmeri.
46 Sapos yupela laikim tasol ol lain i laikim yu, bai yupela kisim wanem kain pei? Ol man bilong kisim takis tu i save mekim wankain pasin? 47 Sapos yupela mekim gut long wantok bilong yupela tasol, yupela ting yupela i winim ol arapela, a? Ol haiden tu i save mekim wankain pasin. 48 Papa bilong yupela long heven em i stretpela, olsem na yupela tu i mas mekim stretpela pasin.


Chapter 6

1 Matakari kamumu ioe na hini komo rata naro malamala na matane hurika bakovi a ngatavine rigi matai ioe kama go bole a presen ne Tamamu erei i made na hunu. 2 Tahuna ioe o habi a moni turana mahala ne hurika matasia,nahani vaki a biugel manga bakovi a ngatavine ni tatami ri kara ni rata na ruma ni turume puruma ne hurika Juda na hini kavakava.Ria ri rata ge dagi a rane ria na matane hurika bakovi a ngatavine.Muholi hateka iau a taki maea mua ria ri bolea pali a presen ne ria. 3 Pali a tahuna ioe o habi a moni turana mahala ne hurika matasia,nahani rua limamu a maurimu ge pala vona ara maki a limamu a kanemu i ratea. 4 Mavonga mu habi na hini ge kapiloho.Muri e Tamamu erei i matanono na hini kapiloho bari habi a presen vomu. 5 Na tahuna ioe o vasileki,nahani manga e huriki ri tahoka ngutune ria i rua,ria ri ngaru ni pesi bala rigi vasileki na ruma ni turume puruma ne hurika Juda na hini kavakava ge matai ria e hurika bakovi.Muholi hateka,iau a taki maea mua,ria ri bole a mapane ria pali. 6 Pali a tahuna mu ngaru ni vasileki,dili pololilo na ruma ne mua,o hebia ruma vomu o vasileki ne Tamane mua erei i made na hini kapiloho.Lakea e Tamane mua erei i made na hini kapiloho i matanono biri habi a mapane mua. 7 Tahuna ioe o vasileki,nahani rata ngava ge kupo ioe o rata hosi,manga e huriki keme ria Juda ri kara ni rata,a vuhuna ri luhoi maea a tahuna ri rata ngava i kupo e Deo biri longoa ni vasileki ne ria. 8 Nahani bele manga ria na rana e tamamu i lohoka pali vona ara maki o ngaru ni nanea. 9 Mavonga bara mu vasileki maea,Tamane mateu i made meli na hunu,rua ramu ge kiripiripi. 10 O Rua harikinga vomu ge valai.O rua a ni ngaru vomu ge bele na malala manga hini i bele na hunu. 11 O habia mia a maki ni kani na parava mona. 12 O puga vuroki a naro hale ne mia manga mia mi puga vuroki a naro hale na turane mia. 13 Nahani ru mia na ni toni,pali yoe boro bole mule mia ne virika maki hale. 14 Pali re matou motogo puga naro hale ne huriki ranga,lakea e Tamamu na hunu biri puga naro hale mua. 15 Pali re mua kamamugu puga a naro hale ne huriki ranga,Tamane mua kamage puga a naro hale ne mua. 16 Yau a ta tabu maea,na tahuna komo kani o vasileki,nahani mata matasia manga e huriki a bakovi a ngatavine ni tatami ri rata bala.Ria ri pala hateka ni pulo lae a matane ria lakea ge matakilalea e huriki a bakovi kama ri kani ri vasileki.Muholi hateka yau a taki mua maea ri bolea pali a presen ne ria. 17 Pali mua,na tahuna kamamu kani mu vasileki,mu ru a wel na gine mua mu vahilolo a matane mua, 18 Lakea bakovi a ngatavine ranga bara ri keri ni matakilala maia kamamu kani mu vasileki.Pali ne Tamane mua erei made kapiloho,turane Tamamu erei matanono na ni kapiloho bari habi a presen ne vomu. 19 Nahani rukadolu virika maki kamumu vomu na malala,biri kani a mogo i hale.Hurika bakovi ni panaho ranga bara ri valai ri panaho. 20 Lakea mu rukadolu a maki mua na hunu,biri uka mogo a ros ge rata pile,lakea keme ge panaho a bakovi ni panaho. 21 Na ara tabeke virika maki kamumu vomu i tabuli,na tabeke nga kunana a tamudimu tara ge tabuli. 22 Matane teu ia a ni para na kakaine teu,lakea pali ra matamu i kamumu,pali ra kakaimu biri tabuli na ni para. 23 Pali ra matamu i hale,pali ra kakaimu biri vonu na uvo.I maea ra ni para pololilo vomu i uvo,ra uvo iea biri dagi hateka! 24 Uka tara ge kara ni rata leho na matakari i rua.Na ranga,ia biri koi vona tara i ngarua tara,ia biri rata kamumu na viri tara a viri tara biri rata halea.Ioe kama go kara ni rata leho ne Deo turana maki vona malala iea. 25 Mavonga iau a taki mua,nahani luhoi hateka ni madene mua,ara mugu kania o mugu ninua.Lakea nahani luhoi hateka kakaimu na ara varikia mua mugu rodoa na kakaine mua.Lakea ra ni mahuri ne mua i rede a maki ni kani a kakaine mua i rede a varikia? 26 Matai maka kadirovo polomeli na hunu,kama ri kara ni varo ni kalipopo a maki ni kani na ruma,pali e Tamane teu na hunu ia i kara ni habi a maki ni kani.Ioe o rede virika kadirovo polomeli na hunu? 27 Ioe erei matou i luhoi hateka ge rua tara kila na ni mahuri vona kunana ni made na malala? 28 Navai mua mu ngaru hateka virika varikia,mu luhoi virika vana garasi na tanga,ri rike.Kama ri kara ni leho kama ri kara ni rata varikia. 29 Lakea Iau a taki tabu mua,Soloman turana virika maki kamumu vona,ia kama i ru a varikia ge manga plaua. 30 Pali re Deo ge ru maka varikia vona ra plaua,viri biri tabuli ngane kuduvi bara ri voroki dili pololilo na kanono.Ioe o ngarua ia ge rata ara tabu ge rua varikia vomu,ioe o tahoka a ni luhoi tora vomu i kiroko? 31 Mavonga nahani luhoi lege ni ta,'Teu tege kani ara?'O Tege ninu ara?'O i vai a varikia tege rodoa? 32 Hurika bakovi kama ria Juda ria bara ri vorokana virika maki.Tamane teu na hunu ia i pala vona ara maki te ngarua. 33 Pali o vorokana taroa harikinga ne ViriDagi lakea o ramai a naro malamala vona,o muri vona biri habi vomu virika maki. 34 Lakea,nahani luhoi hatekea parava kuduvi,kuduvi i tahoka paravana.A parava takutaku i tahoka ni mava vona.

Sapta 6

1 Kisim was gut olsem yu i no mekim ol stretpela pasin long ai bilong ol manmeri we ol i ken i lukim yu na yu bai i no inap kisim presen long Papa bilong yu husat i stap long heven. 2 Taim yu givim moni na kago long ol turangu, noken winim biugel olsem giaman manmeri i save mekim long haus lotu bilong ol Juda na long olgeta ples klia. Ol i mekim bilong kisim biknem long ol manmeri. Tru tumas mi tokim yupela olsem ol i kisim presen bilong ol.

3 Tasol taim yu givim moni na kago long ol turangu, noken larim han kais bilong yu i save long wanem samting han sut bilong yu i mekim. 4 Olsem na yupela mas givim ol presen bilong yupela long ples hait. Bihain Papa bilong yu husat i save lukluk long ples hait bai givim yu present.
5 Na taim yu prea, noken kamap olsem ol man i gat tupela maus, ol i save laik sanap na prea long haus lotu bilong ol Juda na ples klia we ol man i ken lukim ol. Tru tumas, me tokim yupela olsem, ol i kisim pei bilong ol. 6 Tasol taim yupela laik prei, go insait long rum bilong yupela, na pasim dua na prei long Papa bilong yupela husat i save stap long ples hait. Na bihain Papa bilong yupela husat i save lukluk long ples hait bai givim pei long yupela. 7 Taim yu prea, noken mekim planti ol toktok yu save mekim bipo, olsem ol man i no bilong Juda i save mekim, bilong wanem ol i ting olsem taim ol mekim planti toktok God i bai harim prea bilong ol.
8 Olsem na noken kamap olsem ol, bilong wanem Papa bilong yu i save pinis long ol samting yu laik askim. 9 Olsem na yupela i ken prei olsem, Papa bilong mipela yu stap long heven, larim nem bilong yu i ken stap holi. 10 Larim kingdom bilong yu i kam. Na larim laik bilong yu i kamap long graun olsem em i kamap long heven.
11 Givim mipela kaikai inap long tude. 12 Lusim ol rong bilong mipela olsem mipela i lusim rong bilong ol arapela. 13 Noken bringim mipela i go insait long traim, tasol yu ken kisim bek mipela long ol samting i nogut.
14 Sapos yupela i lusim rong bilong ol arapela, orait Papa bilong yu long heven bai lusim rong bilong yupela. 15 Sapos yupela i no lusim rong bilong ol arapela, Papa bilong yupela bai no inap lusim rong bilong yupela.
16 Me tok moa olsem, taim yu no kaikai na beten, yu noken mekim ol sori pes olsem ol giaman manmeri i save mekim. Ol i save senisim pes bilong ol na mekim ol man luk save long ol olsem ol i no kaikai na beten. Tru tumas me tokim yupela olsem ol i kisim presen bilong ol. 17 Tasol yupela, taim yupela no kaikai na beten, yupela mas putim wel long het bilong yupela na wasim pes bilong yupela, 18 olsem na narapela manmeri bai hat long luksave olsem yupela i no kaikai na beten. Tasol long Papa bilong yupela husat i save stap long ples hait, na Papa bilong yu husat i save lukluk long ples hait bai givim presen long yu.
19 Noken bungim planti ol gutpela samting bilong yu long graun, we binatang bai kaikai na ros bai i bagarapim. Na tu ol stil man bai i kam stilim. 20 Olsem na bungim ol samting bilong yupela long heven, we nogat binatang na ros bai i bagarapim, na tu stilman bai no inap stilim. 21 Long wanem hap ol gutpela samting bilong yu i stap, dispela hap tasol bel bilong yu tu bai i stap.
22 Ai em i lam bilong bodi, olsem na sapos ai bilong yu i gutpela, orait bodi bilong yu i stap long lait. 23 Tasol sapos ai bilong yu i nogut, oarit bodi bilong yu i pulap long tudak. Em olsem na sapos lait insait long yu em i tudak, dispela tudak i bikpela tumas! 24 Nogat wanpela i ken mekim wok bilong tupela bosman. Bilong wanem, em bai les long wanpela na laikim narapela, na tu em bai mekim gut long wanpela na mekim nogut long narapela. Yu no inap mekim wok bilong God na ol samting bilong dispela graun.
25 Olsem na me tokim yupela, yupela noken wari long laip bilong yupela, wanem samting yupela bai kaikai o dring. Na noken wari long bodi bilong yupela long wanem klos yupela bai putim long skin bilong yupela. Olsem laip bilong yupela i winim kaikai na bodi bilong yupela i winim klos? 26 Lukim ol pisin stap long skai, ol i no save planim na bungim kaikai o bungim kaikai long haus, tasol Papa bilong yupela long heven i save givim ol kaikai. Yu winim ol pisin long skai?
27 Yu husat bilong yupela i wari tumas i ken putim wanpela mak long laip bilong em yet long stap long graun? 28 Bilong wanem yupela i save wari tumas long ol klos, tingim ol plaua long gras ples, we ol i gro. Ol i no save wok na ol i no save mekim klos. 29 Na me tok moa long yupela, Soloman wantaim olgeta gutpela samting bilong em, em i no bin putim klos olsem ol dispela plaua.
30 Sapos God i save putim klos bilong ol dispela plaua, we i save stap nau na tumoro ol i save tromoi go insait long paia. Yu laikim em long mekim wanem gen long putim klos bilong yu, yu gat liklik bilip? 31 Olsem na noken wari na tok, 'Bai mipela kaikai wanem?' o 'Bai mipela dring wanem?', o 'Bai me werim wanem klos?'
32 Ol man i no bilong Juda i save painim dispela ol samting. Papa bilong yupela long heven i save long ol samting yupela save laikim. 33 Tasol painim kingdom bilong Bikpela pastaim na bihainim ol stretpela pasin bilong em, na bihain em bai givim yupela dispela ol samting. 34 Olsem, na noken wari tumas long tumoro, tumoro i gat wari bilong em yet. Wanwan dei i gat inap hevi bilong em yet.


Chapter 7Nahani luhoi kado a narone hurika bakovi ranga,lakea e Deo keme ge luhoi kadoa naromu.

2 Na naro ni luhoi kado e hurika bakovi ranga,na ni luhoi kado i palupu kunana,Deo biri rata naro i palupu kunana ni luhoi kado ioe. 3 Navai ioe o mata vona muku kiroko pololilo na matane hurika turamu,pali ioe komo mata kilalea a muku dagi i tabuli pololilo na matamu. 4 Navai go taki maea turamu,'Rua iau ga rata voroki a muku kiroko pololilo na matamu,'pali ioe komo rata voroķia muku dagi i madoko na matamu? 5 Ioe a bakovi ni tatami! Ioe o rata voroki taroa a muku dagi i madoko mule na matamu,lakea na parava boro mata kamumu,ngane boro kara ni rata voroki a muku kiroko i tabuli pololilo na matana turamu. 6 Nahani haba maki ge holi ge lakea na ligo nahani voro a kedo i dia hateka ge lakea na matana boro.Maga ri pahaloi na vahane ria biri makeve kiroko. 7 Ioe o nana biri habia ne vomu.Ioe boro vorokanea boro bolea.Ioe o tutulidia nihebi biri mataka ne vomu. 8 Ne hurika bakovi erei ri kara ni nana,ia i kara ni bolea,turana bakovi ia i vorokanea,ia biri masia,lakea erei a bakovi i tutulidi a nihebi,nihebi biri mataka vona. 9 Erei ne mua,pali re tumu ge nana na bret,go haba kedo vona e? 10 O ge nanoe na manu,go haba mata vona? 11 Mavonga re,mua mu kara ni rata naro hale,pali,mua mu kara ni habi a maki kamumu ne tune mua,i manga kunana e tamane mua i made na hunu biri haba maki kamumu ne mua erei ri nanea? 12 Mavonga pali,ara maki ioe o luhoia hurika bakovi a ngatavine rigi rata ne vomu,ioe o rata muga naro ge palupu ne ria ranga,ra hini nga a lo e Deo turana nitane hurika profet. 13 Mua mu ramai a dala ge lakea na nihebi kiroko.Dala i lakea na nihebi dagi,biri bole lakea ioe na tanga hale,i kupo e hurika bakovi a ngatavine ri kara ni ramai ra dala iea i dagi. 14 Pali a nihebi na ni mahuri i kiroko hateka,a dala ni ramai i madihi hateka,pali a tara papote bara ri kara ni ramai. 15 Matadoko ne hurika profet tatami,erei ri rodo a varikia ne hurika sipsip polovavo,pali muholi pololilo ne ria i manga ligo i wel. 16 Ioe boro mata kilala a narone ria.Pali i kara ne hurika bakovi a ngatavine ri bole a maki ni kani na kai a wain na mota i tahoka tupina o a fik na kukuni i tahoka ni makaruna. 17 Na dala i taku kunana,virika kai kamumu,biri vua kamumu,pali na kai i hale biri vua i hale. 18 Virika kai kamumu keme ge kara ni vua hale,palupu manga,virika kai i hale keme ge kara ni vua kamumu. 19 Virika kai lobo kama ri kara ni vua kamumu,Ia bara ni tolo voroki ni rungani na kanono. 20 Mavonga muri,biri ioe boro masia ia biri vua boro masia kanena. 21 Keme hurika bakovi a ngatavine erei ri kara ni gale a ragu,Viridagi,Viridagi,ga ri dili na harikinga na hunu,uka.Pali erei e hurika bakovi a ngatavine ri kara ni ramai a ni ngaru e Tata ria bara ri dili na hunu. 22 Kupo e hurika bakovi a ngatavine bara ri takau na parava iea maea,Viridagi,Viridagi,mia mi rata leho na profet na ramu,na ramu kunana mia mi lilitala spirit hale,na ramu kunana mia mi kara ni rata maki lobo?' 23 Na parava iea bara takitala kava maea mua,Iau kama pala ne mua!pagitala ne nau,mua bakovi ni rata naro hale!' 24 Lakea erei e hurika bakovi ri longo toto a ngavagu ri ramai i manga bakovi ni lohoka erei i rata langa ruma vona na kedo. 25 Tahuna i boru a vala i tua naru i valai,a vilu i valai vona ra ruma iea,pali a ruma kimi mapuka,na rana a ruma i pesi langa na kedo. 26 Pali e hurika bakovi kama ri longo a ngava rigi ramai,i manga bakovi i uka ni luhoi kamumu erei i rata ruma vona langa na hire. 27 Tahuna a vala vilu i valai turana naru i tua ra ruma iea i mapuka hale liu." 28 Ia i valai na tahuna e Isu i vakalobo a ni ta,hurika tara a bakovi a ngatavine ri turutu hale liu vona ni vara vona, 29 Ia i ta manga bakovi i tahoka pede,turana ni tora kimi manga bakovi na lo.

Sapta 7

1 Noken skelim pasin bilong ol narapela man, na God bai i no inap skelim pasin bilong yu. 2 Long ol pasin bilong skelim ol narapela man, long wankain skel tasol, God bai i mekim wankain pasin tasol long skelim yu.

3 Bilong wanem na yu lukluk long liklik pipia i stap insait long ai bilong ol brata bilong yu, tasol yu yet i no luksave long bikpela hap plan i stap insait long ai bilong yu. 4 Bilong wanem bai yu tokim brata bilong yu olsem, 'Larim mi rausim liklik pipia insait long ai bilong yu, 'tasol yu yet i no rausim bikpela hap plan i pas long ai bilong yu? 5 Yu giaman man stret! Yu mas rausim hap plan i pas long ai billong yu yet pastaim, na taim yu i lukluk gut, nao yu inap long rausim liklik pipia i stap insait long ai bilong brata bilong yu.
6 Noken givim samting i holi i go long ol dok na noken tromoi ol ston i dia tumas i go long pes bilong ol pik. Nogut ol bai i krukutim long lek bilong ol na brukim i go liklik.
7 Yu askim na bai i givim long yu. Yu painim na yu bai kisim. Yu paitim dua na dua bai i op long yu. 8 Long olgeta man husat i save askim, em i save kisim, na man husat i save painim, em i save lukim, na husat man wok long paitim dua, dua bai i op long em. 9 Husat bilong yupela, sapos pikinini bilong yu askim long bret, bai yu givim em ston a? 10 O sapos em askim yu long pis, bai yu givim em snek a?
11 Olsem na, yupela i save mekim pasin nogut, tasol, yupela save long givim gutpela samting long pikinini bilong yupela, wankain tasol papa bilong yupela i stap long heven em bai i givim yupela gutpela samting long husat i askim long em? 12 Olsem tasol, wanem samting yu ting ol manmeri i ken mekim long yu, yu mas mekim wankain pastaim tu long ol, dispela em lo bilong God na tok bilong ol profet.
13 Yupela i mas bihainim rot i go long liklik dua. Rot i go long bikpela dua em bai kisim yu i go long ples bilong bagarap, na planti manmeri i save bihainim dispela bikpela rot. 14 Tasol dua bilong laip em i liklik tru, na rot bilong bihanim em i hat tru, tasol liklik lain tasol i save painim.
15 Lukaut long ol giaman profet, husat i save putim klos olsem ol sipsip long autsait, tasol trutru insait bilong ol em i olsem wel dok. 16 Yu bai luksave long pasin bilong ol. Tasol inap ol manmeri i kisim kaikai bilong diwai wain long rop i gat nil o fik long nilnil gras i gat moson? 17 Long wankain rot tasol, olgeta gutpela diwai, i save karim gutpela kaikai, tasol long diwai nogut i save karim kaikai nogut.
18 Ol gutpela diwai i no inap karim nogut kaikai, wankain tasol, ol diwai nogut i no inap karim gutpela kaikai. 19 Olgeta diwai i no save karim gutpela kaikai, Em ol i save katim na kukim long paia. 20 Olsem na bihain, bai yu i ken lukim long ol kaikai bilong em taim em i karim.
21 I no olgeta manmeri husat i save kolim nem bilong mi, Bikpela, Bikpela, bai ol i go insait long Kingdom bilong heven, nogat. Tasol husat ol manmeri save bihainim laik bilong Papa bilong mi bai i go long heven. 22 Planti ol manmeri bai i tokim mi long dispela dei olsem, 'Bikpela, Bikpela, mipela i save mekim wok profet long nem bilong yu, long nem bilong yu tasol mipela i save rausim spirit nogut, na long nem bilong yu tasol mipela i save mekim planti samting?' 23 Long dispela dei bai mi tokaut klia long ol olsem, mi i no save long yupela! Klia long mi, yupela man bilong mekim pasin nogut!'
24 Olsem na olgeta man husat i harim tok bilong mi na i save bihainim em i olsem saveman husat i wokim haus bilong en antap long ston. 25 Taim rein i kam daun na wara i tait i kam, na win i kam long dispela haus, tasol haus em i no pundaun, long wanem haus em i stap antap long ston.
26 Tasol ol man i harim tok na i no bihainim, em i olsem man i nogat gutpela save husat i wokim haus bilong en antap long wesan. 27 Taim rein na win i kam daun na wara i tait i kam em i pundaunim dispela haus na i bagarapim nogut tru."
28 Em i kam long dispela hap taim Jisas i bin pinisim ol dispela toktok, bikpela lain manmeri i kirap nogut long skul tok bilong en, 29 em i toktok olsem wanpela man i gat namba, na strong na i no olsem ol saveman bilong lo.


Chapter 8

1 Tahuna e Isu i hamule puru na lolo,i kupo e hurika bakovi a ngatavine ri muri vona. 2 Lakea,tara bakovi i tahoka gilanga patala i valai vona i pasike puru lakea i ta,"Viridagi,pali ri ioe o ngaru,pali o valai o ratau ga matapado." 3 Isu i toto rike limanga i nugua i ta,"Iau a ngaru ni rata maea,ngane ioe o mahuri."Laviriri hateka gilanga patala i pea i vano lakea ia i mahuri. 4 Isu i taki maea ia,"Nahani ratea na bakovi tara ngava.Ioe o vano vakasiri mule ioe na pris o habi a ofa manga hini i taki e Moses,manga ni vakasiri i lakea ne ria." 5 Tahuna e Isu i dili lakea o Kapanem,tara komanda na nugu maheto i valai ne vona i nanea, 6 lakea i ta maea,"Viridagi,tara voravora nau i giloa i paralais i hataki a ni madihi i mahita pololilo na ruma." 7 Isu i taki maea ria,"Iau bara valai a vaka mahuria na gilanga vona." 8 Ra komanda na nugu maheto i ta maea,"Viridagi,kimi iau a bakovi kamumu,ioe go dili valai na ruma nau,ioe o ta kanana biri mahuri a voravora nau. 9 Na rana,iau kunana a bakovi erei tahoka pede,lakea a tahoka e hurika nugu maheto iau a kara ni matakari ria.Iau a taki a nugu maheto ni vano ia biri vano,lakea iau a kara ni takia tara biri valai ia i kara ni valai na voravora nau,iau bara ta ni rata maea bara ri kara ni rata. 10 Tahuna e Isu i longoa ra ngava,ia i vivi hateka lakea i ta maea ne hurika bakovi a ngatavine erei ri ramai ia,"Muholi hateka,iau a taki mua,iau kama masia tara erei ge tahoka ni luhoi tora pololilo o Israel. 11 Iau a taki mua,kupo e hurika bakovi a ngatavine bara ri valai maea na tabekena ni rikena haro turana tabeke ni puruna haro bara ri made ri malo turane Abraham,Aisak turane Jekop na harikinga na hunu. 12 Pali bara ri voroki maka koma na harikinga biri lakea na tanga i uvo hale liu hateka,lakea bara ri tangi ri kani mule a ngine ria." 13 Isu i takia ra komanda na nugu maheto,"Ioe vano!Ara o luhoi torea,ia biri bele ne vomu."Lakea ra voravora i bole liu a ni mahuri vona na tahuna iea. 14 Tahuna e Isu i dili na ruma e Pita,ia i masia kinane girihine Pita i bolea gilanga,i gutu a kulinga i mahita. 15 Isu i nugua limanga lakea gilanga i pea. 16 Tahuna a malunga i valai,hurika bakovi a ngatavine ri bole huruka bakovi a ngatavine ri tahoka spirit hale ri valai ne Isu.Ia i lilitala virika spirit hale na ngava kunana lakea ia i vaka mahuri e huriki ri giloa. 17 Ngane na dala iea kunana,ia i vakatora virika ngava ne profet Aisaia lakea i ta,"Ia kunana i bole gilanga ne teu i rata voroki a ni mava ne teu. 18 Tahuna e Isu i matai maea i kupo e hurika tara bakovi a ngatavine ri pesi halua,ia i pea tabeke nga i lakea na tabekena dari iea o Galili. 19 Lakea tara bakovi ni lohoka na lo i valai i ta maea,"Vinara,iau bara muri vomu na ara hini ioe o lakea vona." 20 Isu i taki maea ia"Virika ligo ri matavureki i tahoka dupine ria turana kadirovo ri tahoka ruma ni mahita,pali a tuna Bakovi i uka ruma ni mahita. 21 Tara ne hurika murimuri i pesirike ia i ta maea,"Viridagi,o ru iau ga tanu taroa e tata ga muri." 22 Pali e Isu i taki maea ia,"Muri ne nau o ru e huriki ri mata rigi tanu e hurika bakovi ri mate." 23 Tahuna e Isu i rike na bout,hurika murimuri vona ri muri ri rike turana na bout. 24 Lakea i laviriri hateka,a vilu dagi turana vala i rike polomeli na dari,lakea dari i katagua bout.Pali e Isu i tabana ni mahita. 25 Hurika murimuri ri valai vona ri vangoa ri takia,"Viridagi,kori mia,bara mi mate ngane!" 26 Isu i taki ria,"Navai mu maegeng,niluhoi tora mua i kiroko hateka e?"Lakea ia i takia vilu turana dari i puru a malilo.Lakea virika maki ri kamumu tabu. 27 Lakea hurika bakovi nga ri vivi ri ta maea,"Ra bakovi iea ia erei a vilu dagi turana dari ru longo totoa ngavana? 28 Tahuna e Isu i valai i bele na tabeke tara na tanga dagi ne hurika Gadarins,bakovi i rua ru tahoka spirit hale tou to vakorokoro.Ru pagitala na tanga ne hurika bakovi ri mate pali ru gigipotu ru ta halehale,ge uka tara bakovi ge ramaia ra dala iea. 29 Pali,ru kura palupu ru ta maea,"Maria miri rata ara ne vomu,Tune Deo?Ioe o valai koea ni rata pile mateu,parava maria i tabana?" 30 Na tabeke nga,kimi basi hateka ne ria,kupo virika boro ri kani vonga. 31 Virika spirit hale ri taki e Isu ri ta maea,"Pali ri ioe go lili mia,lili mia migi dili na dari,." 32 Isu i ta,"Mu valai mu vano!"Virika spirit hale ri pagitala ne rua ri dili na boro;lakea maka boro ri nunu puru na lolo ri pori na dari ria lobo ri mate pololilo na dari. 33 Hurika bakovi ri kara ni matakari virika boro nga ri nunu dili na tanga dagi ri vakalongo ne virika maki i bele,na rana a vuhuna i bele na bakovi rua ru tahoka spirit hale. 34 Lakea e hurika bakovi a ngatavine ri pea ra tanga dagi ri vakorokoro e Isu.Lakea na tuhuna ri masia,ri nanea ge pea tanga ne ria ge vano.

Sapta 8

1 Taim Jisas i kam daun long maunten, planti manmeri i bihainim em. 2 Orait, wanpela man i gat sik lepa i kam long em na brukim skru na tok, "Bikpela, sapos yu laik, orait yu ken mekim mi i kamap klin." 3 Jisas i apim han bilong em na holim em na tok, "Mi laik mekim olsem, nau yu kamap orait." Wantu tasol sik lepa i lusim em i go na em i kamap orait.

4 Jisas i tokim em olsem, "Yu noken mekim wanpela toktok long wanpela man. Yu go soim yu yet long pris na givim ofa olsem Moses i bin tok long en, olsem testimoni i go long ol."
5 Taim Jisas i go insait long Kapanem, wanpela komanda bilong ami i kam long en na askim em, 6 na tok olsem, "Bikpela, wanpela wokman bilong mi i sik paralais na i pilim pen na em i silip i stap insait long haus." 7 Jisas i tokim em olsem, "Mi bai i kam na mekim em i orait long sik bilong en."
8 Dispela komanda bilong ami i bekim tok olsem, "Bikpela, mi i no gutpela man na bai yu kam insait long haus bilong mi, yu toktok tasol na wokman bilong mi bai i orait. 9 Long wanem, mi yet mi man husat i gat namba, na mi gat ol soldia na mi save bosim ol. Mi save tokim dispela soldia long go na em i save go, na mi save tokim narapela long kam na em i save kam na long wokman bilong mi, mi save tok mekim olsem na em i save mekim." 10 Taim Jisas i harim dispela tok, em i amamas tru na i tok olsem long olgeta manmeri husat i bihainim em, "Tru tumas, mi tokim yupela, mi i no bin painim wanpela man husat i gat kain bilip olsem insait long Israel.
11 Mi tokim yupela, planti lain manmeri bai kam olsem long hap san kamap na long hap san i go daun na sindaun malolo wantaim Abraham, Aisak na Jekob long kingdom bilong heven. 12 Tasol ol bai tromoi ol pikinini bilong kingdom i go long ples i tudak moa yet, na ol bai i krai na kaikai tit bilong ol yet." 13 Jisas i tokim dispela komanda bilong ami, "Yu go! Wanem yu bilip long en, em bai i ken kamap long yu." Na dispela wokman i kisim orait long dispela taim stret.
14 Taim Jisas i kam insait long haus bilong Pita, em i lukim tambu mama biloing Pita i kisim sick, skin hat na em i slip i stap. 15 Jisas i holim han bilong en na dispela sik i lusim em. Na em i kirap na redim kaikai bilong Jisas.
16 Taim apinun i kam, ol manmeri i kisim ol planti manmeri i gat spirit nogut i kam long Jisas. Em i rausim olgeta spirit nogut long toktok tasol na tu oraitim husat ol i gat sik. 17 Nau long displea rot tasol, em i inapim ol toktok bilong profet Aisaia na i tok, "Em yet i kisim sik bilong yumi na rausim olgeta hevi bilong yumi."
18 Taim Jisas i lukim olsem planti lain manmeri i wok long stap raunim em, em i lusim dispela hap na go long narapela sait bilong Solwara Galili. 19 Orait wanpela saveman bilong lo i kam na tok olsem, "Tisa, mi bai bihainim yu long wanem hap yu go long en." 20 Jisas i tokim em olsem, "Ol wel dok i gat hul bilong ol na ol pisin bilong skai i gat haus bilong silip, tasol Pikinini bilong Man i nogat haus bilong em long slip."
21 Wanpela bilong ol disaipel i kirap na i tok olsem, "Bikpela, larim mi i go na planim papa bilong mi pastaim na bihain mi bai kam." 22 Tasol Jisas i tokim em olsem, "Bihainim mi na larim ol dai man i planim dai man."
23 Taim Jisas i go insait long bout, ol disaipel bilong en i bihainim em i go insait long bout. 24 Na wantu tasol, bikpela win wantaim ren i kirap antap long solwara, na solwara i karamapim bout. Tasol Jisas i slip i stap. 25 Ol disaipel i kam long en na kirapim em na i tok, "Bikpela, helpim mipela, mipela i laik i dai nau!"
26 Jisas i tokim ol, "Bilong wanem yupela i pret, bilip bilong yupela i liklik tru a?" Orait em i tokim win na solwara long stap isi. Na olgeta samting i kamap orait gen. 27 Na ol dispela man i amamas na tok olsem, "Dispela em i wanem kain man na strongpela win na solwara i harim tok bilong em?"
28 Taim Jisas i kam kamap long narapela hap long taun bilong ol Gadarins, tupela man husat i gat spirit nogut i bungim em. Tupela i kam aut long ol matmat na bikhet na tok nogut i stap, bai nogat wanpela man bai kam i go long dispela rot. 29 Orait, tupela i singaut wantaim na tok olsem, "Mitupela i mekim wanem long yu, Pikinini bilong God? Yu kam hia long bagarapim mitupela, taim bilong mitupela i no yet?"
30 Long dispela hap, i no longwe tumas long ol, planti pik i kaikai i stap. 31 Ol spirit nogut wok long tokim Jisas na tok olsem, "Sapos yu rausim mipela, rausim mipela i go insait long ol dispela pik." 32 Jisas i tok, "Kam i go!" Ol spirit nogut kam autsait long tupela na ol i go insait long ol pik; na olgeta pik i ron i go daun long maunten na i go insait long solwara na olgeta i dai insait long wara.
33 Ol man i save lukautim ol dispela pik i ranawe i go insait long taun na tokaut long olgeta samting i kamap, long wanem em kamap long tupela man i pulap long ol spirit nogut. 34 Orait olgeta manmeri i lusim dispela taun na kam bungim Jisas. Na taim ol i lukim em, ol i askim em long lusim ples bilong ol na go.


Chapter 9

1 Isu i rike vona tara bout,i lakea na tanga dagi vona. 2 Ge matai,hurika bakovi ri kalohoa tara bakovi i giloa ri kalohoa na moke i valai ne Isu.Ra bakovi iea i tahoka gilanga na tuhana.Isu i masia ni luhoi tora ne ria lakea ia i takia bakovi i tahoka gilanga maea,"Tugu ioe boro vivi na rana,iau a puga voroki pali a sin vomu." 3 Masia,ranga bakovi ni rata lo ri ta mule ne ria maea,"Ra bakovi ia i ta biu e Deo." 4 Isu i lohoka pali vona ni luhoi ne ria lakea ia i ta,"Navai mu tahoka niluhoi hale na tamudine mua? 5 Ara i maluvi ni taki,'Iau ga puga voroki a sin ne mua o mugu pesi mugu laho'? 6 Pali mua bara mua lohoka maea Tune Bakovi Dagi kunana i tahoka ni tora dagi na malala ni puga voroki a sin ne hurika bakovi..."Isu i taki maea ra bakovi i giloa,"Pesi,lakea o bolea moke vomu o lakea na ruma vomu." 7 Ra bakovi iea i pesi i lakea na ruma vona. 8 Tahuna e hurika tara a bakovi a ngatavine ri masia ra hini nga,ria ri turutu ri kavurikea rane Deo,na rana ia i habia ra ni tora dagi ne hurika bakovi. 9 Tahuna e Isu i pea hini nga i vano,ia i masia tara bakovi a nara e Matya.Ra bakovi iea ia i made na ruma ne hurika bakovi na tekis.Isu i taki maea ia,"Valai o muri nau."Lakea i pesirike i muri vona. 10 Tahuna e Isu i made na ruma i ngaru ni kani,i kupo e hurika bakovi na tekis turane hurika bakovi a ngatavine ni rata sin ria ranga ri valai ri kani turane hurika murimuri vona. 11 Tahuna e hurika Farasi ri matai ra hini nga,ri pesirike ri taki e hurika murimuri e Isu maea,"Navai a taua mua i kani turane hurika bakovi a ngatavine na sin turane hurika bakovi ni bole a tekis?" 12 Tahuna e Isu i longoa ra ngavane ria ia i koli maea,"Hurika bakovi kama ri giloa, kama rigi matai dokta,pali hurika bakovi ri giloa ria bara ri matai a dokta." 13 Mua mu vano mu tovoa ara ngava nau a ratea.'Iau a ngaru hateka ni dodo,kama nihabi.'Na rana,iau kama valai ne hurika bakovi erei ri luhoi maea ri malimali ne hurika bakovi na sin rigi ta dodo na sin ne ria." 14 Muri e hurika murimuri e Jon ri valai ne Isu ri taki maea ia,"Navai mia turane hurika Farasi mi pea maki ni kani mi vasileki,pali e hurika murimuri vomu kama ri kara ni rata maea?" 15 Isu i taki maea ria,"Pali e hurika bakovi erei ri valai na vaponga na ni parangi ri made na ni dodo na tahuna a bakovi ni parangi i made turane ria?Pali a tahuna biri valai ra bakovi ni parangi biri pe ria i vano,na tahuna iea ngane bara ri pe a maki ni kani ri vasileki. 16 Uka tara bakovi ge kara ni rua tara tabekena mavidana lavalava karaba polomeli na varikia hosi,na rana ra tabekena lavalava iea biri mavida biri ratea varikia i mavida hateka. 17 Lakea i uka tara bakovi ge kara ni rua wain karaba na kulina wain hosi.Pali raga ri rata maea kulina wain biri mavida i hale lakea biri maguru viliha.Pali ri kara ni ru a wain karaba na kulina wain karaba bara ru tabuli tabaka." 18 Tahuna e Isu i leho ni taki ria ne virika maki nga,tara mugamuga i valai i pasike puru vona.Lakea i taki maea e Isu,"E Tugu a koma ngatavine rangane i mate pali,Plis o valai o ru langa limamu vona ge mahuri mule." 19 Lakea e Isu i pesirike i muri vona,turane hurika murimuri vona. 20 Na tabeke nga,tara ngatavine erei i tahoka a gilanga ni dara polopolo i vano i bele na pida i ravulu taku a polona i rua.Lakea i muri na bitone Isu i nugua a harena varikia vona. 21 Ra ngatavine iea i taki mulea i ta maea,"Pali ri iau bara nugu kunanea harena varikinga vona,iau bara mahuri." 22 Pali e Isu i puloa i masia i takia,"Koma ngatavine,nahani maegeng na rana niluhoi tora vomu i ratoe o mahuri."Lakea ra ngatavine iea ia i mahuri liu vona ra parava iea. 23 Tahuna e Isu i dili na ruma na mugamuga iea,ia i matai e hurika bakovi na musik turane hurika bakovi a ngatavine ri rata rihiva i kupo. 24 Ia i taki maea ria,"Vano basi vona ra koma ngatavine kiroko ia kimi mate ia i mahita."Pali ri nongo vakia ri ta biua. 25 Tahuna e hurika bakovi a ngatavine ri pagitala polovavo na ruma,Isu i dili lakea i nugua limana koma ngatavine kiroko lakea i hadongo. 26 Ra nuverei vona i lakea lobo vona ra tanga iea. 27 Tahuna e Isu i pea ra tanga iea i vano a bakovi rua ru kepa ru muri vona.Ru galea ru takia,Tune Devit,dodo maria." 28 Tahuna e Isu i dili pololilo na ruma,ra bakovi nga ru muri vona lakea e Isu i taki maea rua,muru luhoitora maea iau ga vaka mahuri marua."Lakea ru koli maea ia,"ye o Viridagi." 29 Lakea e Isu i rua na matane rua limana i ta,"Rua ge bele manga hini muru luhoi tora vona," 30 Lakea ru matapara.Muri e Isu i taki rua i ta maea,"Muru nahani takia tara bakovi vona ra hini nga." 31 Pali rua ru vano ru taki e hurika bakovi na hini nga na ara maki i bele ne rua. 32 Tahuna ru vano,tara bakovi i ngavarubu i tahoka spirit hale pololilo vona,hurika bakovi ri bole vilia ne Isu. 33 Tahuna a spirit hale i pagitala na ngavana bakovi i ngavarubu,ia i ta,hurika bakovi ri turutu haleliu vona ra hini nga ri ta,"Mia kama mi masia hosi a hini nga ge bele o Israel." 34 Pali e hurika Farasi ri ta,"Matakari ne hurika spirit hale ri habia ne vona ni tora ni lilitala spirit hale." 35 Isu i lakea na tabekena tanga lobo turana tanga dagi.Ia i leho ni haba vinara na Sios ne ria.Ia i takitala velenga kamumu na harikinga ne Deo,lakea Ia i vaka mahuri e huriki na gilanga lobo. 36 Tahuna Ia i matai e hurika bakovi a ngatavine ri kupo,a tamudina i dodo ria na ranga,ri kaloho a ni mava i kupo ri matasia hateka.Ri manga sipsip i uka tahona. 37 Lakea e Isu i taki e hurika murimuri vona i ta maea,"Maki ni kani i kupo haleliu,pali e hurika voravora ni bole kimi kupo. 38 Mavonga mu vasileki kupo ne ViriDagi erei a tahona maki ni kani,Ia biri rudutala hurika voravora bara ri kupo bara ri vano ni bole a maki ni kani."

Sapta 9

1 Jisas i go insait long wanpela bout, na i go kamap long biktaun bilong em. 2 Lukim, ol sampela man i karim wanpela sikman long mat i kam long Jisas. Dispela man i gat sik long bun bilong em. Jisas i lukim bilip bilong ol na i tokim dispela sikman olsem, "Pikinini yu mas amamas long wanem, mi lusim sin bilong yu."

3 Lukim, Ol sampela man bilong mekim lo i tok long ol yet olsem, "Dispela man em i wok long tok bilas long God." 4 Jisas i save pinis long tingting bilong ol na em i tok, "Olsem wanem na yupela i gat tingting nogut long bel bilong yupela? 5 Wanem em i moa isi long tok, 'Mi lusim ol sin bilong yupela o kirap na wokabaut'? 6 Tasol yupela i ken save olsem Pikinini bilong Man tasol i gat pawa long graun long lusim sin bilong ol man..."Jisas i tokim dispela sikman olsem, "Kirap, na kisim mat bilong yu na i go long haus bilong yu."
7 Dispela man i kirap na go long haus bilong em. 8 Taim ol lain manmeri i lukim dispela, ol i kirap nogut na i litimapim nem bilong God, long wanem em i givim dispela kain pawa long ol man. 9 Taim Jisas i lusim dispela hap na i go, em i lukim wanpela man nem bilog em Matyu. Dispela man i sindaun long haus bilong ol tekis man. Jisas i tokim em olsem, "Kam bihainim mi." Na em i kirap na bihanim em.
10 Taim Jisas i sindaun long haus na laik kaikai, planti man bilong kisim tekis na ol sin manmeri tu i kam na kaikai wantaim em na ol disaipel bilong em. 11 Taim ol Farasi i lukim dispela, ol i kirap na tokim ol disaipel bilong Jisas olsem, "Bilong wanem na masta bilong yupela i kaikai wantaim ol sin manmeri na ol man bilong kisim tekis?"
12 Taim Jisas i harim dispela tok bilong ol na em i bekim olsem, "Ol man i no sik, ol i no save lukim dokta, tasol ol man i sik ol i save lukim dokta." 13 Yupela mas i go na lainim wanem dispela tok mi makim. 'Mi save laikim tru marimari, na i no ofa. ' Long wanem, mi no i kam long ol man husat i ting ol i stretpela long ol sin man bai ol i ken tok sori long sin bilong ol."
14 Bihain ol disaipel bilong Jon i kam long Jisas na tokim em olsem, "Bilong wanem na mipela na ol Farasi i save lusim kaikai na beten, tasol ol disaipel bilong yu i no save mekim olsem?" 15 Jisas i tokim ol olsem, "Inap ol man husat i kam long marit pati i stap long sori taim man bilong marit i stap wantaim ol? Tasol wanpela taim bai kam taim dispela man bilong marit bai lusim ol na i go, na long dispela taim ol bai i ken lusim kaikai na beten.
16 Nogat wanpela man i save putim nupela hap laplap antap long olpela klos, long wanem dispela hap laplap bai bruk na mekim klos i bruk moa.
17 Na tu i nogat wanpela man i save putim nupela wain long ol olpela wainskin. Sapos ol i mekim olsem wainskin bai bruk na bagarap na wain bai kapsait nabaut. Tasol ol i save putim nupela wain long nupela wainskin bai tupela i ken stap longpela taim."
18 Taim Jisas i wok long tokim ol long ol dispela samting, wanpela hetman i kam na brukim skru long em. Na em i tokim Jisas olsem, "Pikinini meri bilong mi em i dai nau tasol, Plis kam putim han long em na em bai kirap bek." 19 Na Jisas i kirap na bihainim em, wantaim ol disaipel bilong em.
20 Long dispela hap, wanpela meri husat i gat sik bilong lusim blut olsem 12-pela krismas. Na kam baksait long Jisas na holim arere long klos bilong em. 21 Bilong wanem dispela meri i tokim em yet olsem, "sapos mi holim klos bilong em tasol, bai mi orait." 22 Tasol Jisas i tanim na lukim em na tok, "Pikinini meri, noken pret long wanem bilip biong yu i mekim yu i orait." Na dispela meri i orait long dispela taim.
23 Taim Jisas i go insait long haus bilong dispela hetman, em i lukim ol man bilong mekim musik na ol manmeri i wok long mekim planti nois. 24 Em i tokim ol olsem, "Go long wei long em dispela liklik pikinini meri em i no i dai tasol em i silip." Tasol ol i lap na tok bilas long em.
25 Taim olgeta manmeri i go stap autsait long haus, Jisas i go insait na holim han bilong dispela liklik pikinini meri na em i kirap. 26 Dispela stori i go long olgeta hap long dispela ples.
27 Taim Jisas i lusim dispela ples na i go tupela ai pas man i bihainim em. Tupela i singaut na tok, "Pikinini bilong Devit, marimari long mitupela." 28 Taim Jisas i kam insait long haus, dispela tupela man i bihainim em i kam Jisas i tokim tupela olsem, "Yutupela bilip olsem mi ken oraitim yutupela." Na tupela i bekim tok olsem, "Yes Bikpela."
29 Na Jisas putim han long ai bilong tupela na tok, "Larim em i kamap olsem yutupela i gat bilip long em," 30 Na ai bilong tupela i op. Bihain Jisas i tokim tupela na tok, "Yu tupela i mas noken tokim wanpela man long dispela." 31 Tasol tupela i go na tokim olgeta man long dispela hap long wanem samting i kamap long tupela.
32 Taim tupela i go, wanpela maus pas man i gat spirit nogut i stap insait long em, ol man i kisim i kam long Jisas. 33 Taim spirit nogut i kamaut long dispela maus pas man, em i toktok, olgeta man i kirap nogut long dispela na tok, "Mipela i no bin lukim dispela i kamap bipo long Israel." 34 Tasol ol Farasi i tok, "Bosman bilong ol spirit nogut i givim em pawa long rausim ol spirit nogut."
35 Jisas i go long olgeta hap ples na biktaun. Em i wok long givim skul tok long Sios bilong ol. Em i tokaut long gutnius bilong Kingdom bilong God, na em i oraitim olgeta kainkain sik. 36 Taim em i lukim ol planti lain manmeri, em i bel sori long ol long wanem, ol i karim planti hevi na ol i wari tumas. Ol i olsem sipsip i nogat wasman.
37 Na Jisas i tokim ol disaipel bilong em na tok, "Kaikai em i pulap tru, tasol ol wokman bilong kisim i no planti. 38 Olsem na beten planti long Bikpela husat i papa bilong kaikai, bai em i ken salim planti wokman i go long kisim kaikai."


Chapter 10

1 Isu i gale e hurika murimuri vona ri ala ravulu taku a polona i rua ri valai turana lakea Ia i habi langa pede ne ria na maka spirit hale,ne ria rigi lili tala,lakea ni vaka mahuri virika maki hale i kara ni vaka bele a gilanga turana gilanga ranga. 2 Maka rane hurika murimuri vona ri ala ravulu taku a polona i rua.Ni mugane tou a murimuri e Pita,(A rana tara e Saimon)turane Andru turane turana e Jems tune Jebedi pali e Jon a turana, 3 Filip,turane Batalomi,turane Tomas,turane Matyu erei a bakovi ni bolena tekis hosi turane Jems tune Alfius,turane Tadius, 4 Simon iea o Jilot turane Judas Iskariot erei muri biri habi e Isu na limana pile. 5 Isu i rudu tala ra murimuri vona nga i ala ravulu taku a polona i rua to vano.Ia i tovo tou i taki tou,"Matou nahani lakea vona tara tanga ne hurika haiden ri made vona,nahani mugu dili vona tara tanga dagi ne vone hurika Samaria. 6 Pali matou moto lakea na maka sipsip ri velu iea o Israel. 7 Na tahuna matou moto vano,vakalongo moto ta,'Harikinga na hunu i valai tabukoi pali.' 8 Vaka mahuri e hurika bakovi ri giloa, tulipesi rike e hurika bakovi ri mate,o pelekado e hurika bakovi ri tahoka gilanga patala,lakea mu valilitala maka spirit hale i tabuli na maka bakovi.Moto bole tavulea mavonga moto habi tavulea. 9 Nahani bolea tara gol o a silva o a moni pololilo na pou matou. 10 Nahani bolea tara hole go vano turana ge turana varikia o a sendal o ge turana kodo ne matou ni laho,erei a voravora ge bole a maki ni kani na leho vona. 11 Erei a tabekena tanga dagi o a tanga matou moto lakea vona,vorokanea bakovi erei ge kara ni bole matou,bara mu made vona ruma iea muri ma bara mu vano. 12 Tahuna mu dili vona tara ruma,mu haro ne hurika bakovi pololilo na ruma. 13 Pali ra tara na ruma rigi longo ne mua mugu made pololilo ne vona,rua ni tamudi puru ma ge polomeli ne vona.Pali ra tara nga kama ri bole mua,bole mulea ni tamudi puru ma matou. 14 Ne hurika tara nga kama rigi bole mua mugu vano,o kama ri longo mai a virika ngavane mua,na tahuna mu pea ra ruma iea o a tanga dagi mu vano,mu puraki voroki a habulo na vahane mua. 15 Iau a ta muholi ne matou,a parava na kot e Deo,ani mava dagi i bele vona ra tanga dagi biri polotaroa ni mava i bele pali na malala ne Sodom turane Gomora. 16 "Masia,iau a rudu tala matou na koropalane virika ligo na robo manga sipsip.Moto made manga mata i tahoka ni lohoka kamumu ni rata maki,pali moto manga balu kimi rata naro ni pitei lae. 17 Moto matadoko vona e hurika bakovi a ngatavine.Bara ri habi mua na maka kaunsel bara ni lagu mua pololilo na maka ruma ni vasileki ne tou. 18 Ne nau kunana,muri bara ni habi mua na matana maka gavana turana king,bara moto manga ni bole kori na ragu ne tou,turana e huriki kama ri lohoka na ngava. 19 Tahuna rigi habi mua na limane ria,mu nahani luhoi lege na ngava mugu taki o na dala mugu ta.Na rana,bara mu tahoka ngava ni rata na tahuna iea. 20 Na rana,kama mugu ta,pali a Spirit ne tata erei bari ru a ngava na ngavane mua. 21 Turamu biri habi mule ioe na limane hurika pile bara ri rabalakia i mata,tamana bari rata ne tuna lakea e hurika koma ri pesirike ri vaubi turane tamane ria kinane ria bara ri rabalaki ria ri mate. 22 Hurika bakovi a ngatavine bara ri marikoi ne mua,na rana a ragu i tabuli ne mua.Pali a bakovi i made tora i vano na harena ia bari bole a ni mahuri vakaroro. 23 Tahuna ri ratahaloe na tanga dagi,halakea na tanga dagi tara,na rana Iau a ta muholi hateka ne matou,Tuna Bakovi bari valai na tahuna kama mu lakea lobo ma na tanga dagi iea o Isreal. 24 Tara murimuri kimi dagi ge polotaroa vinara vona,lakea tara voravora keme ge polotaroa matakari vona. 25 Murimuri ia ge kara ni bele manga vinara vona,lakea ra voravora ia i kara ni bele manga matakari vona.Pali re ria rigi gale maea tahona ruma ia e Belsebul,biri uka liu pali re ria rigi galea ra rana verea ne hurika bakovi erei ri made pololilo vona ra ruma iea! 26 Mavonga mu nahani mangenge ne ria,na rana maki tara i kapiloho kama rigi kara ni tabuli kapiloho,lakea tara maki kapiloho keme ge tabuli kapiloho. 27 Ara ngava mu longoa na kururodo,mu ta vona na haro ara maki mu longo i kiroko hateka,mu takitala polomeli na mapana ruma mua. 28 Nahani mangege na bakovi ge rabalakia ra kakaimu,pali bara mu mangege na bakovi erei i kara ni rabalaki a kakaimu turana hanitumu pololilo na kanono. 29 Huriki kama ri lohoka ni habi vakuloi a kadirovo kiroko i rua na moni?Pali i uka tara ne ria kadirovo kiroko ge mate tavula pali re tamana keme ge lohoka. 30 Pali e Tamane mua i gi lobo pali,maka ivu na gine mua. 31 Mu nahani mangenge,na rana mua mu dia hateka,polotaro ra maka kadorovo kiroko nga. 32 Lakea hurika bakovi erei ri vakalongo a ragu na matane hurika bakovi a ngatavine,ia tara bara vakalongoa na matane Tata,erei i made na hunu. 33 Pali a bakovi erei i rihiloloa ragu na matane hurika bakovi a ngatavine,Iau tara bara rihilolo a rana ne Tata i made na hunu. 34 Mu nahani luhoi maea Iau a valai ni haba ni tamudi puruma na malala.Iau kama habi a ni tamudi puruma ge valai,pali Iau a bole vilia bainat. 35 Iau a valai ni rata koma biri ia pile ne tamana,pali a koma ngatavine biri ia pile ne kinana,pali e kana ngatavine biri ia pile ne hivana. 36 Hurika pile na bakovi taku, erei a tara bara ri made na ruma ne vona kunana. 37 Bakovi erei i ngaru hateka tamana turane kinana muga ne nau,kama ge bele manga murimuri nau,lakea a bakovi tara i ngaru hatekea e tuna koma bakovi o tuna koma ngatavine muga ne nau,ia kimi kara ge bele manga murimuri nau. 38 Bakovi erei kimi kalohoa bolo vona ge muri nau,ia kimi kara ge ia murimuri nau. 39 Bakovi erei i rata ni mahuri vona i bele kamumu biri velu muri ma ni mahuri vona.Pali ne nau,tara bakovi erei i pea ni muhuri vona ne nau muri ma biri bolea ni mahuri vona. 40 Bakovi erei bole mua,ia i bole iau,lakea erei a bakovi i bole iau,ia i bole a bakovi erei rudu iau a valai. 41 Bakovi erei bolea tara profet,na rana ra bakovi iea ia profet,biri bole a mapana profet.Lakea bakovi erei i bole a bakovi i malamala,na rana ra bakovi iea ia i malamala,biri bole a mapana ia i malamala. 42 Erei e hurika bakovi ri haba kap na naru i piu ne hurika koma kiroko nga,na rana ra koma iea ia i made manga murimuri nau,muholi hateka iau a taki mua,i uka tara dala ra bakovi iea ge pea mapana.

Sapta 10

1 Jisas i singautim ol 12-pela disaipel bilong em i kam wantaim na em i givin namba long ol antap long ol spirit nogut, long ol i ken rausim i go, na oraitim ol samting nogut i save kamapim sik na ol kainkain sik.

2 Dispela em i nem bilong ol 12-pela disaipel. Namba wan disaipel em Pita, (Narapela nem bilong em Simon) na Andru na brata bilong em Jems pikinini bilong Jebedi na Jon na brata bilong em, 3 Filip, na Batalomi, na Tomas, na Matyu man husat i bin kisim tekis bipo na Jems pikinini bilong Alfius, na Tadius; 4 Simon bilong Jilot na Judas Iskariot husat bihain i bin givim Jisas long han bilong ol birua.
5 Jisas i salim ol dispela 12-pela disaipel i go aut. Em i skulim ol na i tok, "Yupela i noken go long wanpela ples ol haiden i stap long en, na yupela i noken go insait long wanpela taun bilong ol Samaria. 6 Tasol yupela i mas go long ol lus sipsip bilong Israel. 7 Na taim yupela i go, tokaut na tok, 'Kingdom bilong heven i kam klostu pinis.'
8 Oraitim ol sik man, kirapim ol dai man, na klinim ol man i gat sik leprosi, na rausim ol spirit nogut i stap long ol man. Yupela i kisim nating olsem na yupela i mas givim nating. 9 Yupela i noken karim wanpela gol o silva o moni insait long paus bilong yupela. 10 Yupela i noken kisim wanpela hanbek long go bilong yupela o sampela moa klos o ol sendal o wokabaut stik bilong yupela, wanem wokman bai i kisim kaikai long wok bilong en.
11 Wanem hap biktaun o ples yupela i go long en, painim man husat inap long kisim yupela, na stap long dispela haus inap long taim yupela i lusim na go. 12 Taim yupela i go insait long wanpela haus, tok gutde long ol man i stap long dispela haus. 13 Sapos lain long haus i orait long yupela i stap insait long en, larim bel isi bilong yupela i kam antap long en. Tasol sapos dispela ol lain i no kisim yupela, kisim bek bel isi bilong yupela.
14 Na long ol dispela lain husat i no kisim yupela i go, o harim ol tok bilong yupela, na long taim yupela i lusim dispela haus o biktaun na i go, yupela mas rausim das long lek bilong yupela. 15 Tru tumas mi tok long yupela, long dei bilong kot bilong God, bikpela hevi i kamap long dispela biktaun bai i abrusim hevi i bin kamap long graun bilong Sodom na Gomora.
16 Lukim, mi salim yupela i go aut namel long ol wel dok olsem sipsip. Olsem na yupela i mas stap olsem ol snek i save tingting gut long mekim samting, na stap olsem pisin balus i no save mekim hambak pasin. 17 Yupela i mas lukaut long ol manmeri. Ol bai givim yupela long ol kaunsel na bai ol i wipim yupela insait long ol haus lotu bilong ol. 18 Long mi tasol, bihain bai ol i bringim yupela long ai bilong ol gavana na ol king, na bai yupela i witnes long nem bilong mi long ol, na long ol haiden tu.
19 Taim ol i givim yupela long han bilong ol, yupela i noken wari long samting bai yupela i toktok o long rot bai yupela i toktok. Long wanem, bai yupela i gat tok long mekim long dispela taim. 20 Long wanem, bai yupela i no toktok, tasol Spirit bilong papa husat bai i autim tok long maus bilong yupela.
21 Brata bai i givim brata long han bilong ol birua na bai ol i kilim em i dai, na papa bai i mekim long pikinini bilong em na ol pikinini bai i kirap na pait wantaim papamama bilong ol na kilim ol i dai. 22 Olgeta man meri bai i les long yupela, long wanem nem bilong mi i stap long yupela. Tasol man i stap strong i go inap long arere bai i kisim laip i stap oltaim. 23 Taim ol i mekim nogut long yupela long dispela biktaun, ranawe i go long ol narapela biktaun, long wanem mi tok tru tumas long yupela, Pikinini bilong Man bai i kam taim yupela i no go yet long olgeta biktaun bilong Isreal.
24 Wanpela disaipel em i no bikpela na i abrusim tisa bilong em, na wanpela wokboi i no abrusim bosman bilong em. 25 Disaipel em inap long kamap olsem tisa bilong em, na wokboi em inap long kamap olsem bosman bilong en. Sapos ol i bin kolim papa bilong haus olsem Belsebul, em bai i nogut tru sapos ol i kolim dispela nem long ol man husat i save stap long dispela haus!
26 Olsem na yupela i noken pret long ol, long wanem wanpela samting i karamap i stap bai no inap i stap hait, na wanem samting i stap hait bai i no inap stap hait. 27 Wanem tok yupela i harim long biknait, yupela i mas toktok long dei taim na wanem samting yupela i harim isi tru, yupela i mas tokaut antap long ruf bilong haus bilong yupela.
28 Noken pret long ol man husat bai i kilim dispela bodi, tasol yupela i mas pret long man husat inap long kilim bodi na sol wantaim insait long paia. 29 Ol i no save salim tupela liklik pisin long wanpela moni? Tasol i nogat wanpela bilong ol dispela liklik pisin bai i dai nating sapos papa i no save. 30 Tasol papa bilong yupela i kautim pinis tu, olgeta gras i stap long het bilong yupela. 31 Yupela i noken pret, long wanem yupela i dia tumas, abrusim ol dispela liklik pisin.
32 Olsem na olgeta man husat i tokaut long mi long ai bilong ol manmeri, bai mi tokaut long em tu long ai bilong papa bilong mi, husat i stap long heven. 33 Tasol man husat i haitim nem bilong mi long ai bilong ol manmeri, bai mi tu haitim nem bilong em long ai bilong papa bilong mi husat i stap long heven.
34 Yupela i noken ting olsem mi kam long bringim bel isi long graun. Mi no bringim bel isi kam, tasol mi bringim bainat i kam. 35 Mi kam long mekim pikinini i birua long papa bilong em, na pikinini meri i birua long mama bilong em, na tambu meri i birua long tambu mama bilong em. 36 Ol birua bilong wanpela man, em ol lain husat bai i stap long haus bilong em yet.
37 Man husat i laikim papa na mama bilong em moa long mi, i no inap kamap disaipel bilong mi, na man husat i laikim pikinini man o pikinini meri bilong em moa long mi, em i no inap kamap disaipel bilong mi. 38 Man husat i no karim diwai kros bilong em na i bihainim mi, em i no inap long kamap disaipel bilong mi. 39 Man husat i mekim laip bilong en i kamap gutpela bai i lusim laip bilong em bihain taim. Tasol long mi, wanpela man husat i lusim laip bai i painim gutpela laip bihain.
40 Man husat i kisim yupela, em i kisim mi, na man husat i kisim mi, em i kisim man husat i salim mi kam. 41 Man husat i kisim wanpela profet, long wanem dispela man em i profet, bai em i kisim prais bilong profet. Na man husat i kisim stretpela man, long wanem dispela man em i strepela man, bai em i kisim prais bilong stretpela man.
42 Husat ol man i givim wanpela kap kol wara long wanpela bilong ol dispela liklik pikinini, long wanem dispela pikinini em i stap disaipel bilong mi, tru tumas mi tokim yupela, i nogat wanpela rot bai dispela man i lusim prais bilong en.


Chapter 11

1 Tahuna e Isu i haba ngava ni ta tagari pali,ia i pe ria i vano i lakea ne virika tanga dagi ni tovo ria ni takitala ngava. 2 Jon na baptais i made pololilo na bavi lakea i longo ranga maki e Isu i rata,lakea ia i vakarua tara ngava turane hurika murimuri vona 3 Lakea i ta maea,"Ri ioe ioe kunana o metege dava tabua bakovi tara ge valai?" 4 Isu i koli i ta maea,"Mu vano mu takia e Jon na baptais na ara maki mu matai mu longo." 5 Hurika bakovi ri kepa ri matapara tabu,hurika vaha hale ri laho tabu,hurika bakovi ri tahoka gilanga patala ri mahuri,hurika bakovi ri vou ri longo,hurika bakovi ri mate ri mahuri mule lakea ri taki hurika bakovi a ngatavine na velenga kamumu. 6 Hurika tara erei iau kama rata hale,ria bara ri vivi." 7 Tahuna e hurika bakovi nga ri vano pali,Isu i taki e hurika bakovi a ngatavine na nuverei ne Jon na baptais,"Mua mu lakea na tanga tavula ara mugu masia,tara kukuni na naru i rata vorikia vilu e? 8 Pali ara maki mugu mataia,tara bakovi i bagetu na varikia mata kamumu?Hurikia bakovi ri bagetu na varikia kamumu ri made na ruma na king. 9 Pali ara o vano go mataia,tara profet?E,iau a takoe,ia i polomeli hateka ne hurika profet. 10 Ra bakovi iea erei ni here pali,'Masia,iau a rudua bakovi nau ni bolena ngava muga ne mua,erei biri muga i kadoa dalamu.' 11 Iau a ta muholi hateka ne vomu maea na palane hurika ngatavine ri poda koma,uka tara bakovi ge dagi hateka ne Jon na baptais.Pali e hurika bakovi ri uka rane ria na harikinga na hunu ria bara ri dagi ne vona. 12 Na tahuna ne Jon na baptais i valai i harena mona,harikinga na hunu i dili ni vatepu ni vaubi lakea bakovi ni vaubi kunana i gao na ni bolena harikinga ne Deo. 13 Hurika profet turana lo ri rata ni ta profet i valai i harena na tahuna ne Jon na baptais. 14 Pali ri ioe o ngaru ni bolea ra ngava iea,ia e profet Elaija a viri biri valai. 15 Erei i tahoka tulina na ni longo,rua ge longo. 16 Na rana maka maki iau a kara niluhoi kado re hurika tara a bakovi a ngatavine?I manga e hurika koma ri rehi na tanga ni habi vakuloi a maki,erei i made i gale lakea valai. 17 Lakea i ta,'Mia mi kaloloa tara linge ne vomu pali ioe komo raulo.Mia mi dodo mi tangi lakea ioe komo tangi.' 18 Tahuna e Jon i valai ia kimi kana bret ge ninu a wain lakea ri ta,'Ia i tahoka spirit hale.' 19 Tuna Bakovi i valai,ia i kani i ninu,lakea ri ta,masia,ia a bakovi ni kani hateka ni ninu ni pole,ia turane hurika bakovi ni ninu ni bole a takis turana bakovi na sin,'Pali a naro kamumu i pagitala pololilo na ni luhoi kamumu." 20 Mavonga e Isu i ta tora na bakovi ni pea naro hale ne virika tanga dagi na rana a vuhuna kama ri ta dodo na sin ne ria na tahuna ia i rata virika maki dagi. 21 "A dodo ioe,Karasin,a dodo ioe Betsaida.Pali re virika maki dagi rigi bele o Taire turane Sidon i manga hini i bele vomu,ria bari ta dodo na sin ne ria bara ri rodo a varikia halehale bara ri puli a kato. 22 Pali ia bari i kamumu papote ne hurika Taire turane Sadon na parava na kot dagi ne Deo pali ne matou keme ge palupu. 23 Ioe o Kapenum,ioe o luhoi rigi kavurika ramu ge rike liu na hunu?Uka,bara ri ru puru ioe na malala.Pali ri iea o Sodon ra maka maki dagi i bele ne vomu,ia biri tabuli palupu i valai biri harena mona. 24 Pali iau a taki ioe maea bari maluvi na malala ne hurika Sodon na parava dagi na kot dagi ne Deo ne vomu biri uka." 25 Na tahuna iea e Isu i ta."Iau a kavurike ioe o Tata,ViriDagi na hunu na malala na rana ioe o ruhulolo a ni luhoi kamumu ne hurika bakovi ri tahoka niluhoi lakea i bele kavakava ne huriki ri uka ni luhoi,manga hurika koma kiroko. 26 E o Tata ra hini nga i kamumu na matamu. 27 Maka maki lobo e Tata i habi ne nau,i uka tara bakovi ge lohoka na koma e Tata kunana i lohoka pali i uka tara bakovi ge lohoka ne Tata,ia koma kunana i lohoka lakea a koma i vakasiria ne erei ia i pasi. 28 Mu valai ne nau mua e hurika bakovi ngatavine mu leho hateka mu kaloho a ni mava,bara habi mua a ni malo. 29 O kalohoa kaitavalavala ne nau o muri ne nau na rana iau a rupuru iau a made madoru lakea bara mu bole a ni malo. 30 Na rana,maki iau a habia ne vomu ni kalohoa ia biri karoe ni kalohoa.

Sapta 11

1 Taim Jisas i givim stia tok long ol disaipel bilong em pinis, em i lusim ol na go long ol biktaun bilong ol long skulim na autim tok. 2 Jon bilong baptais i bin stap insait long kalabus na harim ol sampela samting Jisas i mekim, na em i salim wanpela tok wantaim ol disaipel bilong em 3 na tok olsem, "Em yu dispela man tasol yu kam o bai mipela i weitim narapela man long kam?"

4 Jisas i bekim tok olsem, " yupela i go na tokim Jon bilong baptais wanem ol samting yupela i lukim na harim." 5 Ol ai pas man i lukluk gen, ol lek nogut man i wokabaut stret, ol man i gat sik leprosi i orait, ol yau pas man i harim, ol dai man i kirap bek na ol i tokim arapela manmeri long ol dispela gutpela nius. 6 Ol lain husat mi no bagarapim ol, em ol i ken amamas."
7 Taim ol dispela man i go pinis, Jisas i tokim ol manmeri long stori bilong Jon bilong baptais, " Yupela i go long ples nating na lukim wanem, wanpela grass long wara win i rausim a? 8 Tasol yupela i go long lukim wanem, wanpela man i bilas wantaim naispela klos? Ol man i save bilas wantaim naispela klos i save stap long haus bilong king.
9 Tasol yu bin go long lukim wanem, wanpela profet? Yes, mi tokim yu, em i antap moa long ol profet. 10 Dispela em i man husat ol i bin raitim pinis, 'Lukim, mi salim man bilong mi long karim tok i go pas long yupela, husat bai i go pas long stretim rot bilong yu.'
11 Mi tok tru long yu olsem namel long ol meri i karim pikinini, nogat wanpela man bai i bikpela moa long Jon bilong baptais. Tasol ol man i nogat biknem insait long Kingdom bilong heven ol bai i bikpela moa long em. 12 Long taim bilong Jon bilong Baptist i kam inap nau, Kingdom bilong heven i go insait long planti kros pait na man bilong pait tasol em i pait strong long na kisim Kingdom bilong God.
13 Olgeta propet na lo i bin mekim tok propet i kam inap long taim bilong Jon bilong Baptais. 14 Na sapos yu laik kisim dispela tok, em i propet Elaija husat bai i kam. 15 Husat em i gat Iyau long harim, larim em i ken harim.
16 Long wanem ol samting mi inap long skelim dispela lain manmeri? Em i olsem ol pikinini i pilai long maket ples, husat i sindaun na singaut long ol yet i go i kam. 17 na tok, 'Mipela i mekim wanpela musik bilong yu na yu no danis. Mipela i sori na krai na yu no krai.'
18 Taim Jon i kam em i no kaikai bret o drink wain na ol i tok, 'Em i gat spirit nogut.' 19 Pikinini Bilong Man i kam, em i kaikai na drink na ol i tok, 'Lukim, em i man bilong kaikai planti na spak, em i pren bilong ol man i save kisim takis na ol sin man.' Tasol gutpela pasin i save kam aut insait long gutpela tingting."
20 Olsem na Jisas i tok strong long man long lusim pasin nogut long ol biktaun long wanem ol i no bin tok sori long sin bilong ol taim em i bin mekim ol bikpela samting. 21 "Sori long yu, Korasin, sori long yu Betsaida. Sapos ol bikpela samting i bin kamap long Taire na Sidon we em i bin kamap long yu, ol bai i tok sori long sin bilong ol na putim pipia klos na putim sit bilong paia. 22 Tasol em bai i orait liklik long Taire na Sidon long dei bilong bikpela kot bilong God na long yupela em bai i no wankain.
23 Yu Kapenum, yu ting ol bai litimapim nem bilong yu i go antap moa long heven? Nogat, ol bai putim yu i go daun long graun. Sapos long Sodom dispela ol bikpela samting we i bin kamap long yu, em bai i stap wankain i kam inap nau. 24 Tasol mi tok long yu olsem em bai isi long graun bilong Sodom long dei bilong bikpela kot bilong God na long yu bai nogat."
25 Long dispela taim Jisas i tok." Mi litimapim yu Papa, Bikpela bilong heven na graun long wanem yu haitim ol gutpela tingting long ol saveman na mekim kamap ples klia long ol man i nogat save, olsem ol liklik pikinini. 26 Yes Papa dispela em i bin gutpela long ai bilong yu 27 Olgeta samting Papa bilong mi i givim long mi, na nogat wanpela man i save long pikinini em Papa tasol i save na i nogat wanpela man i save long Papa, em pikinini tasol i save na pikinini i soim em long husat em yet i makim.
28 Kam long mi yupela ol manmeri i hatwok tru na karim bikpela hevi, na bai mi givim yupela malolo. 29 Karim diwai kross bilong mi na bihainim mi long wanem mi save daunim mi yet na stap isi olsem na bai yupela inap long kisim malolo. 30 Bilong wanem, samting mi givim yu long karim em bai inap long yu karim."


Chapter 12

1 Na parava na Sabat Isu i laho lakea ne virika hania na wit lakea hurika murimuri vona ri vitolo ri bole a tuna wit ri kani. 2 Pali a tahuna e hurika Farisi ri matai ra hini nga,ri takia e Isu,"Masia,navai e hurika murimuri kama ri ramai lo na parava na Sabat." 3 Pali e Isu i taki maea ria,"Mua kama mu gia ara maki e Devit i rata turane hurika bakovi erei i made turana na parava ia i vitolo? 4 Ia i lakea na ruma e Deo i kani a bret i tambu,ra hini nga kimi kara ia ge bole ranga ge habi ne hurika tara ri made turana.Ra bret nga i kara kunana e hurika pris bara ri kani? 5 Ioe komo gia ra lo i ta maea na parava na Sabat hurika pris na tempel ri polotaroa lo na parava na Sabat pali kama ri tahoka potu? 6 Pali Iau a taki maea mua tara i dagi na tempel i tabuli koea. 7 Pali ri ioe o lohoka vona ra vuhuna ra ngava iea,'Iau a ngaru a ni dodo kama ni habi,'komo go kara ni kotim huriki a tara ri uka potu. 8 Na rana,Tuna Bakovi ia i Dagi na parava na Sabat." 9 Muri e Isu i pea tabeke nga i dili pololilo na ruma ni vasileki ne hurika Juda. 10 Na tabeke nga,tara bakovi i hale a limana i made.Hurika Farisi ri nanea e Isu,"I kamumu ni vaka mahuri a bakovi giloa na parava na Sabat?"Ri rata ra ngava nga rigi padi virihi a ngava ne Isu ia i rata sin. 11 Isu i taki ria,"Pali tara turane mua i tahoka sipsip i taku,pali na parava na Sabat ra sipsip ia i boru puru na lovo,pali re ia koma ge koria ra sipsip iea? 12 Bakovi i polotano na sipsip,mavonga i kamumu ni koria na parava na Sabat. 13 Isu i takia ra bakovi iea maia,"toto talea limamu."lakea i toto talea limana,lakea limana i kamumu tabu manga limana tara. 14 Huriki a Parisi ri pori ri mata kana ranga dala ni bimatena e Isu. 15 Isu i palala vona pali a ni luhoi ne ria,lakea i hataro ri i vano.Huriki a bakovi ri muri vona,lakea i vaka mahuri ria lobo. 16 Lakea i taki ria maia nahani rigi taki e huriki ranga maia ia erei, 17 ia bari bele manga ngava i takia e profet Asaia. 18 Masia,ia a murimuri nau,Iau a pasia pali a ngaru hatekea na hategu.Iau bara rua vona Spirit nau,ia bari taki talea naro kamumu ne huriki a Gentael. 19 Ia koma ge kolia ngava o ge ta dagi o tara bakovi ge longoa ngavana na strit. 20 Ia koma ge putua tabuka i pado,pali ia koma ge tutu matea lam kama i para kamumu.Ia bari leho vano na parava i rata naro i kamumu hateka, 21 na rana kunana e huriki a Gentael bari luhoi torea." 22 Muri tara bakovi i kepa pali kama i ta, i dili vona dimon,ni bole valai ne Isu.Lakea e Isu i vaka mahuria,pali ia i mata para i ta. 23 Huriki lobo ri turutu ri ta maia,"ra bakovi iea ia e tune Devit?" 24 Na tahuna e huriki a Farisi ri longoa ra hini nga i rata,ria ri ta maia,"Ra bakovi iea i rata tala demon na ni tora ne Belsebul,a mugamuga ne huriki a demons," 25 Pali e Isu i palala na ni luhoi ne ria pali ia i taki ria maia," Viriki a kingdom ri vapida na tabeke i rua bari lobo.Viriki a city o a ruma ri vapida na tabeke i rua ria koma rigi pesi. 27 26 Re Satan i vaka pagi talea e Satan,ia i pida mulea.Ge pesi tora navai a harikianga vona?
28 Pali Iau a rata tala dimon na ni tora ne Deo,mavonga a kingdom e Deo i valai pali ne mua. 29 I navai a bakovi ni panaho i dili na ruma na bakovi i tora pali i bole a maki vona?Ia ge kolo tata taro a pakana wa limana pali ge panaho a maki vona. 30 I tahoka tara bakovi i made turagu,ia a pile nau,pali tara bakovi ia kama turagu,ra bakovi iea i made basi nau. 31 Mavonga Iau a taki matou,pali mua mu rata sin o mu ta hale ne Deo,ia bari rata voroki a sin ne vomu.pali na tahuna ioe o ta hale na Hanu kiripiripi ia koma ge rata vuroki a sin vomu. 32 Erei i ta hale ne tuna a bakovi,ia bari puga naro hale vona.Pali a bakovi i ta hale na Hanu kiripiripi,ia koma ge puga naro hale vona na malala iea,pali muri ma. 33 A kai i bele kamumu a kanena tara i bele kamumu, kai i bele hale, pali a kanena tara i hale.Ra hini nga i manga kanena kai kunana i vakasira ia a kai. 34 Matou a tuna mata hale i navai mua mu rata naro hale pali mu rata maki kamumu? bakovi i taki talea a ni luhoi i kupo na tamudina. 35 A bakovi kamumu pololilo na tamudina ia i luhoi ni rata maki kamumu pali a bakovi hale pololilo na tamudina ia i luhoi ni rata maki hale. 36 Iau a taki matou,na tahuna na kot dagi,huriki a bakovi a ngatavine ria bari taki talea lobo a maka ngava koma i kamumu ri rata. 37 Na ngavamu,ioe baro bele malimali,pali na ngavamu ioe baro bele manga bakovi hale." 38 Muri e huriki a bakovi ri palala na lo pali e hurika Farisi ri koli mulea e Isu maia,"Vinara,mia mi ngaru ni masia tara kilakila ge valai vomu." 39 Pali e Isu i koli ria maia,"matou huriki a bakovi na spirit hale na naro ni ngoi mu ngaru ni masia tara kilakila.pali,i uka tara kilakila ge bele ne matou a kilakila ne propet Jona kunana mua bara mu palala vona. 40 Manga kunana e Jona i tabuli na parava i tolu a rodo i tolu pololilo na tamudina manu dagi,manga kunana e Tuna Bakovi bari tabuli pololilo na malala na parava i tolu a rodo i tolu. 41 Na tahuna na kot huriki a tara o Ninive bari pesi na kot turane huriki a bakovi a ngatavine vona ra tahuna iea.Ria ri masia e Jona i taki talea a ngava pali ria ri puloa vilone ria.Pali,masia tara bakovi i dagi hateka ne Jona i made pali koea. 42 Queen o Saut bari pesi rike na tahuna na kot turane hurikia bakovi a ngatavine vona ra tahuna iea.Ia i valai na harena malala ni longoa ni lohokanga e Solomon,pali masia,i tara i dagi ne Solomon i made pali koea. 43 Tahuna tara Spirit hale i pagitala na bakovi tara,ia i lakea na tanga i uka naru pali matakana hini ge malo vona,pali iea koma i puruvisia tara hini ge made vona. 44 Ia i ta maia,Iau bara hamule na ruma Iau a valai vona;na tahuna i hamule tabu ia i masia ruma ni palakado pali ni ru kamumu e virika maki i malimali. 45 Muri i hamule i bole a turana i polo rua pali koma i palupu turana,pali ri valai ri made pololilo na bakovi.Muri ra bakovi iea koma ge made manga ia hosi a narona bari haleliu.Ia bari made manga e huriki a tara hale vona ra tahuna iea." 46 Na tahuna e Isu i ta turane huriki a bakovi a ngatavine, e kinana e tarina to pesi polovavo,tou to ngaru ni ta turana. 47 I tara i takia e Isu maia,Masia,"e kinamu turane tarimu ri matakanoe pali to pesi polovavo,tou to ngaru ni ta turamu," 48 Pali e Isu i koli mule i ta maia,"erei e nana e tarigu mai?" 49 Isu i toto rikea limana i vakasiri huriki a murimuri vona i ta maia,"Masia,huriki e nana e tarigu ria koea! 50 Erei a bakovi a ngatavine i muri maia ni ngaru ne Tata na hunu,re huriki a tara nga ria ri manga e turagu e korabagu pali e nana."

Sapta 12

1 Long dei Sabat Jisas i wokabaut i go long ol wit gaden na ol disaipel bilong em i hangre na ol i kisim pikinini wit na kaikai. 2 Tasol taim ol Farisi i lukim dispela, ol i tokim Jisas, "Lukim, bilong wanem na ol disaipel i brukim lo bilong dei Sabat."

3 Tasol Jisas i tokim ol olsem, "Yupela i no bin ritim wanem samting Devit i mekim wantaim ol man husat i bin stap wantaim em long taim em i hangre? 4 Em i bin go long haus bilong God na kaikai bret i tambu, na dispela em i no inap long em i kisim na givim long ol lain i stap wantaim em. Ol dispela bret ol pris tasol inap long kaikai?
5 Yu no bin ritim lo i tok olsem long dei Sabat ol pris long tempel i save brukim lo bilong Sabat tasol ol i nogat asua? 6 Tasol mi tokim yupela olsem wanpela i bikpela moa yet long tempel i stap hia.
7 Sapos yu save long wanem as bilong dispela tok, 'Mi laikim marimari na i no ofa, ' bai yu no inap kotim ol lain i nogat asua. 8 Long wanem, Pikinini bilong Man em i Bikpela bilong dei Sabat "
9 Bihain Jisas i lusim dispela hap na i go insait long haus lotu bilong ol Juda. 10 Long hap, wanpela man wantaim han nogut em i stap. Ol Farisi i askim Jisas, "Em i orait long helpim sik man long dei Sabat?" Ol i mekim dispela tok bai ol inap sutim tok long Jisas i mekim sin.
11 Jisas i tokim ol, "Sapos wanpela man namel long yupela i gat wanpela sipsip tasol, na long dei Sabat dispela sipsip i pundaun i go insait long hul, ating bai em i no inap long helpim dispela sipsip? 12 Man i antap moa long sipsip, olsem na i gutpela moa long helpim em long dei Sabat."
13 Na Jisas i tokim dispela man olsem, "Stretim han bilong yu, "na em i mekim olsem Jisas i tok na han bilong em i kamap orait olsem arapela han bilong em. 14 Tasol ol Farisi i go aut na painim sampela ol rot bilong kilim Jisas i dai.
15 Jisas i save long tingting bilong ol, olsem na em i lusim dispela ples i go na planti manmeri i bihainim em, na em i oraitim sik bilong ol. 16 Na em i givim strongplea tok long ol long noken tokim ol arapela manmeri em i husat, 17 bai dispela i kamap stret olsem profet Asaia i bin tok,
18 "Lukim, em wokman bilong mi, na mi makim em na mi laikim em tumas wantaim bel bilong mi. Bai mi putim Spirit bilong mi long em na em bai tokaut long pasin i stret long ol lain i no bilong Juda.
19 Em bai i no inap bekim tok o bikmaus o bai wanpela man i no nap harim tok bilong em long ol strit. 20 Em bai i no inap brukim pitpit i nogat strong, na em bai i no inap long mekim i dai lam i no lait gut. Em bai wok i stap inap em i mekim stretpela pasin i win tru. 21 Na long nem bilong em ol arapela manmeri i no bilong Juda bai i bilip."
22 Bihain ol i kisim wanpela man ai bilong em na maus bilong em i pas i kam long Jisas, na em i oraitim dispela man na em inap long lukluk na toktok. 23 Olgeta lain manmeri i kirap nogut na tok, "Ating dispela man, em i mas pikinini bilong Devit?"
24 Taim ol Farisi i harim stori bilong dispela mirakel Jisas i mekim, ol i tok olsem, "Em i rausim spirit nogut long strong bilong Belsebal, em hetman bilong ol spirit nogut." 25 Tasol Jisas i save long tingting bilong ol na em i tok, "Olgeta kingdom i bruk long tupela hap bai i bagarap. Na olgeta biktaun o haus i bruk long tupela hap bai i no inap stap strong.
26 Sapos Satan i rausim Satan, em bai bruk namel long em yet. Bai kingdom bilong em i sanap strong olsem wanem? 27 Na sapos mi rausim ol spirit nogut long strong bilong Belsebal, orait ol pikinini bilong yupela i rausim ol spirit nogut long strong bilong husat? Long dispela as na bai ol skelim yupela.
28 Tasol sapos mi rausim ol spirit nogut wantaim strong bilong Spirit bilong God, orait Kingdom bilong God i kam long yupela pinis. 29 Olsem wanem stilman i ken go insait long haus bilong wanpela strongpela man na kisim ol samting bilong em? Em i mas pasim han na lek bilong em pastaim na bai em i stilim ol samting bilong haus bilong em. 30 Sapos wanpela man i no stap wantaim mi, orait em i birua long mi, na sapos wanpela man i no bung wantaim mi, orait dispela man i stap longwe long mi.
31 Olsem mi tokim yupela sapos yu mekim sin o tok bilas long God, bai em i lusim sin bilong yu tasol sapos yu tok bilas long Holi Spirit bai em i no inap lusim sin bilong yu. 32 Husat i mekim tok nogut long Pikinini bilong Man, em bai lusim rong bilong em, tasol man i tok bilas long Holi Spirit em bai i no lusim rong bilong em long dispela graun na long bihain tu.
33 Diwai i kamap gutpela na kaikai bilong em tu i kamap gutpela. Na diwai i kamap nogut, orait kaikai bilong em tu i nogut. Dispela i olsem kaikai bilong diwai yet i save soim em wanem kain diwai. 34 Yupela pikinini bilong snek nogut. Olsem wanem yupela i save mekim pasin nogut na mekim ol gutpela samting? Man i save autim kain tingitng i pulap long bel bilong en. 35 Gutpela man insait long bel bilong em yet i save kamapim gutpela samting na man nogut long bel bilong em yet i save kamapim samting nogut.
36 Mi tok tru long yupela, long taim bilong bikpela kot, ol manmeri bai tokaut long olgeta tok i no stret ol i save mekim. 37 Long tok bilong yu, bai yu kamap stretpela man, na long tok bilong yu bai yu kamap man nogut."
38 Bihain ol saveman bilong lo na ol Farisi i bekim tok long Jisas olsem, "Tisa, mipela laik lukim wanpela sain i kam long yu." 39 Tasol Jisas i bekim tok olsem, "Yupela ol manmeri bilong spirit nogut na pasin pamuk i laik lukim sain. Tasol, nogat sain bai kamap long yupela na sain bilong Propet Jona tasol bai yupela i save long en. 40 Wankain olsem Jona i bin stap tripela dei na nait long bel bilong bikpela pis, olsem tasol Pikinini bilong Man bai stap insait long graun long tripela dei na nait.
41 Long taim bilong kot ol lain bilong Ninive bai sanap long kot wantaim ol manmeri bilong dispela taim. Ol i lukim Jona i autim tok na ol i tanim bel. Tasol, lukim wanpela man i bikpela moa long Jona i stap pinis long hia.
42 Kwin bilong Saut bai kirap long taim bilong kot wantaim ol manmeri bilong dispela taim. Em kam long arere bilong graun long harim save bilong Solomon, na lukim, wanpela i moa long Solomon i stap pinis long hia.
43 Taim spirit nogut i go aut long wanpela man, em go long ples drai na painim ples bilong malolo, tasol em i no painim wanpela hap long stap. 44 Na em i tok, 'Bai mi go bek long haus mi kam long en.' Na taim em i go bek gen, em i lukim ol i klinim gut haus na ol samting bilong haus i stap stret. 45 Bihain em i go gen na kisim ol arapela 7-pela spirit i nogut moa na i no wankain olsem em, na ol kam stap insait long man. Bihain dispela man bai i no stap wankain olsem bipo na pasin bilong em bai bagarap tru. Em bai stap wankain olsem ol lain nogut bilong dispela taim."
46 Taim Jisas i toktok yet wantaim ol planti manmeri, mama na brata bilong em i kam sanap autsait, na i laik toktok long em. 47 Wanpela i tokim Jisas olsem, "Lukim, mama na ol brata bilong yu i painim yu na sanap autsait. Ol laik toktok wantaim yu."
48 Tasol Jisas i bekim tok bilong em olsem, "Husat em i mama na ol brata bilong mi?" 49 Na Jisas i apim han bilong em na makim ol disaipel na i tok, "Lukim, em mama na ol brata bilong mi i stap hia! 50 Husat man o meri i bihainim laik bilong Papa bilong mi long heven, dispela ol lain i stap olsem brata na susa na mama bilong mi."


Chapter 13

1 Na parava iea e Isu i pea ruma i vano i made na rerena dari. 2 Hurika bakovi a ngatavine ri kupo ri made haluea e Isu,lakea ia i rike vona tara bout i made lakea hurika bakovi a ngatavine ri pesi na rerena dari. 3 Lakea e Isu i tovo e hurika bakovi a ngatavine na ni ta vakakika i kupo.Ia i ta,"Longo!Tara bakovi ni rata hania i vano ni varo a vuana maki ni kani. 4 Tahuna ia i voro a vuana maki ni kani polomeli na malala,ranga vutuna maki ni kani i boru langa na rerena dala i valai e virika kadirovo ri kani ra vutuna maki ni kani.
6 Tahuna a haro i rike valai,ri kere laviriri hateka ri malai,na rana,kane ria i tabuli polomeli kunana i uka naru. 7 Ranga vutuna maki ni kani i boru langa na mota padipadi na tahuna ri rike,a mota padipadi i rike i rako kari ria. 8 Ranga vutuna kai i boru langa na malala kamumu ri vua,ranga i vua i ravulu i mule ma murina i bloko taku,ranga i vua i ravulu polotara,ranga i vua i ravula tolu a maki ni kani. 9 Bakovi i tahoka talinga,ia ge longoa ge bole kamumua ngava iea,." 10 Pali muri e hurika murimuri ri nana maea e Isu,"Navai o rata virika ni ta vakakika o ta turane hurika bakovi a ngatavine?" 11 Isu i koli mule ria i ta maea,"Mua bara mu vivi,na rana,virika ni ta kapiloho na harikinga na hunu i bele kavakava ne mua pali.Pali e hurika bakovi a ngatavine nga kama ri lohoka ma na harikinga na hunu. 12 Lakea e hurika bakovi a ngatavine erei ri bole kamumu a ngavagu lakea ri ru na tamudine ria turana ni luhoi ne ria,Deo biri habi i kupo ne ria bara ri vonu liu.Pali e hurika bakovi a ngatavine erei kama ri bole kamumu a ngavagu,ria bara ri longo kabrungia ngavagu,ria kama rigi luhoi tabu virika ngavagu kama rigi luhoi tabu virika maki lobo ri rata hosi. 13 Lakea iau a hini a ta vakakika ne hurika bakovi a ngatavine.Na rana,ria ri matai virika maki iau a rata,pali ria kama ri lohoka vona ra vuhuna ngava iea. 14 Ni ta profet ne Aisaia i bele kavakava ne hurika bakovi a ngatavine,ia i ta,'boro longoa ngavagu,pali kama go longo kamumua go lohoka vona ra vuhuna ra ngava iea.Boro matai maka maki iau a rata,pali kama go matai kamumu go lohoka na maka vuhuna maki. 15 Lakea i ta tabu maea,na hini nga kunana i tora hateka a tamudine ria hurika bakovi a ngatavine pali kama ri kara ni longoa ngavane Deo,i manga kunana ri kapikaria matane ria pali kama ri kara ni matai tara maki,o rigi longoa tara ngava,o rigi lohoka hateka na tamudine ria,rigi kara ni haba bito na sin iau bara rata kamumu ria. 16 Pali bara mu vivi na rana mua mu matai kamumu virika maki iau a rata,mu longo mu lohoka kumumu na maka ngava iau a rata. 17 Iau a ta muholi hateka ne mua,hurika profet turane hurika bakovi malamala ri made hosi ri tahoka ni ngaru dagi ni matai virika maki mua mu matai ngane,pali kama ri matai,ri ngaru hateka ni longo ra ngava mua mu longo ngane,pali kama ri longo. 18 Longo kamumua a vuhuna ngava ni ta vakakika na bakovi i varo a vutuna kai. 19 Tara bakovi i longo a ngava na harikinga ne Deo kama i ru kamumua na tamudina na ni luhoi vona,ia i manga vutuna kai i boru na hare dala,a bakovi hale e satan i valai laviriri i rata vorokia na tamudina. 20 Bakovi i laviriri hateka ni longona ni tane Deo turana ni vivi dagi,ia i manga a vutuna kai i boru langa na malala kedokedo. 21 Bakovi i bole a ni tane Deo a ni luhoi tara vona i kapo kunana,kama i ru kamumua na tamudina na ni luhoi vona.Ra bakovi maea biri pe laviriria ni luhoi tora vona,tahuna a ni mava turana ni toni i bele.I manga vutuna kai i rako lagalaga pali kama i puru na malamala. 22 Bakovi i longo a ni tane Deo i rua na tamudina na ni luhoi vona,pali ia i luhoi hateka ni rupalupu a moni,kago turana a maki vona malala kama i luhoi ia e Deo ge rata narona.Pali ia i manga vutuna kai i boru langa na mota padipadi. 23 Bakovi i bole kamumua ni tane Deo lakea i ru kamumua na tamudina na ni luhoi vona i ramai kumumua ra ngava.Ia i manga vutuna kai i boru langa na malala kamumu i vua kamumu.Ranga i vua i ravulu hamule mai a murina i bloko taku ranga i vua i ravulu polotara ranga i vua i ravulu tolu." 24 Isu i ta vakakika tabu ne hurika bakovi a ngatavine.Ia i ta,"Harikinga ne Deo i manga a bakovi i varo a vutuna kai kamumu i manga wit a maki na hania vona. 25 Pali a tahuna ne hurika bakovi ni matakari a hania ri mahita pali,hurika pile na tahona hania ri valai ri voro a vutuna kukuni hale na krukruna hania na wit lakea i vano pali. 26 Tahuna a vutuna wit i mapoka i rike i vakatubu ni vua,kukuni hale tara i rike. 27 Hurika voravora na tahona hania ri valai ri taki maea,ViriDagi,ioe o varo a vutuna kai kamumu na hania vomu,pali e virika kukuni hale ri bele navai? 28 Tahona hania i ta,a pile nau i valai i varo a kukuni hale,pali e hurika voravora ri taki maea ia,ioe o ngaru mia migi liputala ra kukuni hale e? 29 Pali a tahona hania i ta,Uka,nahani lipua,maga motogo lipu ranga kukuni hale turana wit. 30 Rua a kukuni hale turana wit rugu rike palupu i vano ge bele na tahuna ni ru kadolu a maki ni kani.Na tahuna ni ru kadolu a maki ni kani i moro pali na hania,bara taki e hurika bakovi ni ru kadolu a maki ni kani maea,"Lipu voroki taro ra kukuni hale o rotu boro runagni na kanono.Muri o ru kadolu virika vutuna wit o ru na ruma na maki ni kani nau.""' 31 Muri e Isu i rata ni ta vakakika ne hurika bakovi a ngatavine.Ia i ta,"Harikinga na hunu i manga vutuna kai na kai a mastet i tara bakovi i bolea i varoa na hania vona. 32 Ra vutuna kai a mastet ia i kiroko hateka na palane virika vutuna kai ranga ne hurika bakovi ri kara ni varo.Pali na tahuna i mapoka i rike dagi,ia i kara ni rede ranga maki ni kani na hania.Ia biri bele dagi manga kai,virika kadirovo ranaga bara ri rata ruma ne ria na rahana." 33 Isu i rata tabua tara ni ta vakakika ne hurika bakovi a ngatavine maea,"Harikinga na hunu i manga yist tara ngatavine i bole i papote i pulo turana cap na plaua i tolu biri vava vona plaua." 34 Parava vakaroro,tahuna e Isu i ngaru ni ta turane hurika bakovi a ngatavine,ia bari i ta vakakika ni ta turane ria. 35 Ia i rata hini nga ni vakatora tara ngavana profet i herea hosi.Ra profet iea ia i ta maea,"Bara rata virika ngava na ni ta vakakika,bara rata virika ni ta vakakika ni tovo hurika bakovi a ngatavine ne virika maki i tabuli kapiloho,tubu na tahuna iau a rata rikea hunu a malala." 36 Tahuna e Isu i pe e hurika bakovi a ngatavine i hamule na ruma,hurika murimuri vona ri valai ri taki maea ia,"Ioe o kara go taki kamumu mia vona vuhuna ni ta vakakika na kukuni hale i bele na hania na wit." 37 Lakea e Isu i taki maea ria,"Bakovi erei i varo a vutuna kai kamumu i vakasiria a tuna Bakovi." 38 Hania i vakasiria ra malala iea,lakea virika vutuna kai i vakasiri e hurika bakovi ri ramai a ngavane Deo,a kukuni hale i vakasiri e hurika bakovi ri rata naro hale ri ramai a ngavane satan. 39 Lakea ra pile iea i varo a kukuni hale,i vakasiri e Satan.Tahuna ni ru palupu a maki ni kani i moro na hania,i vakasiria a ni lobona malala iea.Lakea bakovi ni ru palupu a maki ni kani i vakasiri a ensel e Deo. 40 Na naro palupu maea ni ru kadolu virika kukuni hale bara ni gutu na kanono,Deo biri made manga jas ia biri luhoi kado e hurika bakovi a ngatavine na ni lobona malala iea 41 Tuna bakovi bari rudu virika ensel vona bara ri vano ri rata voroki maka maki bari rata hurika bakovi ri boru na sin,lakea e hurika bakovi a ngatavine erei ri longo taro a ngavane Deo. 42 Hurika ensel bara ri voroki re hurika bakovi a ngtavine bara ri puru na kanono dagi,bara ri hataki a ni madihi,ni tangi,bara ri kani a ngine ria. 43 Pali e hurika bakovi a ngatavine ri malamala bara ri para manga ni parana haro pololilo na harikinga ne Deo.Bakovi i tahoka talinga,ia ge longo ge bole kamumu ra ngava iau a ratea. 44 "Harikinga ne Deo i manga tara maki i dia hateka,i manga tara bakovi i puruvisia na tabekena malala ni rata hanina vona.Ia i padikelia malala i ruhulolo tabua ra maki i dia hateka,muri i vano i habitala virika maki vona lakea i hamule valai ia i konea ra tabekena malala iea. 45 Manga kunana ra harikinga na hunu i dia hateka i manga bakovi tege ngaru ni kona pel i rike hateka mapana. 46 Tuhuna ia i masia tara pel i dia hateka,ia i vano i habi vakuloi a maka maki i tahoka ia i vano bolea moni i konea vona ra pel iea. 47 Lakea,ra Harikinga na hunu i manga tara bakovi i ngaru ni lakavu a manu lakea i voro a vuko na naru ia i paru virika manu i mata legelege lae. 48 Tahuna i vonu a vuko,lakea a bakovi ni ru a vuko i lalu rikea na bike a vuko.Ia i made i bole virika manu kamumu i ru na kulopi,manu kimi kamumu,ia i vuroki. 49 Na ni lobona malala,naro palupu kunana biri bele na maka bakovi,hurika ensel bara ri lilitala hurika bakovi hale na palane hurika bakovi ri malamala. 50 Bara ni vuroki puru na kanono dagi re hurika bakovi nga,bara ri hatakia ni madihi dagi ri tangi ri kani a ngine ria." 51 Pali muri e Isu i nana maea e hurika murimuri vona maea,"Mua mu bole kamumu ra ni ta vakakika iau a ratea ne mua,e?Lakea hurika murimuri vona ri ta maea,"E." 52 Isu i taki maea ria,hurika bakovi ri longo kamumu ra maka ni ta vakakika nga lakea ri bele manga murimuri na harikinga ne Deo,ri manga tahona ruma.Tahona ruma i kara ni bole a maki hosi turana maki karaba na ruma na mahala vona. 53 Tahuna e Isu i taki lobo e hurika bakovi a ngatavine pali na maka ni ta vakakika,Isu turane hurika murimuri vona ri pea ra tanga iea ri vano. 54 Ri lakea o Nasaret a muritanga ne Isu.Ia i lakea na ruma ni vasileki ne hurika Juda i lakea i tovo e hurika bakovi a ngatavine na ni tane Deo.Tahuna e hurika bakovi a ngatavine ri longoa ngavana ri matai virika mirakel ia i rata,ri turutu hale ri ta,"Ra bakovi iea i bolea vai ra ni luhoi kamumu a ni luhoi turana ni tora ni rata mirakel? 55 I muholi ra bakovi iea ia tuna kapenta,e?I muholi e kinana,ia e Maria hurika turana a tara vona e,Jems,Josep,Simion turane Juda, 56 turane huriki e mahuruna,ria lobo ri made turane teu koea,e?Pali ia i bolea ra ni luhoi kamumu a niluhoi turana ni tora ni rata mirakel vai?" 57 "Ria i mava tamudine ria vona ara maki i rata e Isu,pali e Isu i taki maea ria,"Hurika bakovi a ngatavine na tara ranga na tanga ranga ri kara ni bole kamumua tara profet,pali e hurika tara muholi vona ra profet iea turana vuhutanga,kama ri kara ni bole kamumua." 58 Ia kama i rata a mirakel na tabeke nga na rana,kama ri luhoi tora ia.

Sapta 13

1 Long dispela dei Jisas i lusim haus na i go sindaun arere long solwara. 2 Ol planti manmeri i kam raunim Jisas, olsem na em i go kalap long bout na sindaun na ol manmeri i sanap arere long nambis.

3 Orait Jisas i yusim planti tok piksa long skulim  ol manmeri. Em i tok, "Harim! Wanpela man bilong mekim gaden i go long planim pikinini kaikai. 4 Taim em i tromoi pikinini kaikai antap long graun, sampela pikinini kaikai i pundaun arere long rot na ol pisin i kam kaikai ol dispela pikinini kaikai. 5 Sampela pikinini kaikai i pudaun antap long karanas we i nogat planti graun long en, wantu tasol ol i kamap, long wanem, i nogat planti graun i stap long karanas. 6 Tasol taim san i kam antap, ol i drai hariap tru na pundaun, long wanem, rop bilong ol i stap antap tasol na i no kisim wara.
7 Sampela pikinini kaikai i pudaun antap long ol nilnil gras na taim ol i kamap, ol nilnil gras i kamap na bagarapim ol. 8  Sampela pikinini kaikai i pudaun long gutpela graun na i karim kaikai, sample i karim 100-pela kaikai, na sampela i karim 60-pela kaikai, na sampela i karim 30-pela kaikai. 9  Man i gat yau, em i mas harim na kisim gut dispela tok."
10 Orait bihain ol disaipel i askim Jisas olsem, "Bilong wanem yu wok long yusim ol tokpiksa long toktok long ol manmeri?" 11  Jisas i bekim tok bilong ol olsem, "Yupela i mas amamas, long wanem, olgeta tokhait long kingdom bilong heven i kamap ples klia long yupela pinis. Tasol ol dispela man meri i no save yet long kingdom bilong heven. 12 Olsem na ol manmeri husat i kisim gut tok bilong mi na putim long bel na tingting bilong ol, God bai i givim moa yet long ol na ol bai i pulap tru. Tasol ol manmeri husat i no kisim gut tok bilong mi, ol bai i lusim tingting long olgeta tok bilong mi na lusim tingting tu long olgeta samting ol i bin save bipo.
13 Olsem na mi save yusim ol tok piksa taim mi toktok long ol manmeri. Long wanem, ol i lukim ol samting mi mekim, tasol ol i no lukim gut na kisim klia as bilong dispela samting. Na ol i harim tok bilong mi, tasol ol i no klia long as bilong dispela tok. 14 Tok profet bilong Aisaia i kamap ples klia long ol dispela kain manmeri, em i tok, 'Bai yu harim tok bilong mi, tasol yu no inap harim gut na klia long as bilong dispela tok. Bai yu lukim ol samting mi mekim, tasol yu no inap lukim gut na save long as bilong ol dispela samting.
15 Na i tok moa olsem, long dispela as tasol bel bilong ol dispela manmeri i kamap strong tumas na ol i no inap tru long harim tok bilong God, na i olsem ol i pasim ai bilong ol na i no inap lukim wanpela samting, o harim wanpela tok, o save tru long bel bilong ol, inap ol i ken givim baksait long sin na bai mi ken oraitim ol.'
16 Tasol yupela i ken amamas long wanem yupela i lukim gut ol samting mi mekim, na harim na klia gut long ol toktok mi mekim. 17 Mi tok tru long yupela, ol planti profet na ol stretpela man i stap bipo i gat bikpela laik tru long lukim ol samting yupela i lukim nau, tasol ol i no lukim, na i laik tru long harim ol dispela tok yupela i harim nau, taso ol i no bin harim.
18 Harim gut as toktok bilong tok piksa bilong man i tromoi pikinini kaikai. 19 Wanpela man i harim tok long Kingdom bilong God na i no putim gut long bel na tingting bilong en, em i olsem pikinini kaikai i pundaun arere long rot, we man nogut Satan i kam kwiktaim na rausim dispela tok long bel bilong en.
20 Man i hariap tru long kisim tok bilong God wantaim bikpela amamas, em i olsem pikinini kaikai i pundaun antap long karanas graun. 21 Man i kisim tok bilong God na i bilip long sotpela taim tasol, na i no putim gut long bel na tinging bilong en. Dispela kain man i save lusim bilip kwiktaim, taim hevi na traim i kamap. Em i olsem pikinini kaikai i gro na rop bilong en i stap antap tasol na i no go daun tru long graun.
22 Man i harim tok bilong God na putim long bel na tingting bilong en, tasol em i tingting tumas long bungim moni, kago na samting bilong dispela graun na i no tingim God na mekim pasin bilong God. Orait em i olsem pikinini kaikai i pundaun namel long ol nilnil gras. 23 Man i kisim tok bilong God na putim gut long bel na tingting bilong en na i bihainim gut dispela tok. Em i olsem pikinini kaikai i pundaun long gutpela graun na i karim kaikai gut. Sampela i karim 100-pela kaikai na sampela i karim 60-pela kaikai na sampela i karim 30-pela kaikai."
24 Jisas i mekim narapela tok piksa long ol manmeri. Em i tok, "Kingdom bilong God em i olsem man i planim gutpela pikinini kaikai olsem wit samting long gaden bilong en. 25 Tasol taim ol man bilong lukautim gaden i slip pinis, orait birua bilong papa bilong gaden i kam na tromoi pikinini bilong gras nogut tu namel long wit gaden na i go pinis. 26 Taim pikinini kaikai bilong wit i bruk na i kamap na i stat long karim kaikai, gras nogut tu i kamap.
27 Ol wokman bilong papa bilong gaden i kam tokim em olsem, 'Bikman, yu planim gupela pikinini kaikai long gaden bilong yu, tasol ol gras nogut i kamap olsem wanem?' 28 Papa bilong gaden i tok, 'Birua bilong mi i  kam planim ol dispela gras nogut, 'Orait ol wokman i tokim em olsem, 'Yu laik bai mipela i go kamautim ol dispela gras nogut, a?'
29 Orait papa bilong gaden i tok, 'Nogat, yupela i noken kamautim, nogut yupela i kamautim gras nogut wantaim wit.' 30 Larim gras nogut na wit i kamap wantaim inap long taim bilong bungim kaikai. Long taim bilong bungim ol kaikai i redi pinis long gaden, bai mi tokim ol man bilong  bungim kaikai olsem, "Kamautim ol gras nogut pastaim na wokim nekpas bilong kukim long paia. Na bihain bungim ol pikinini bilong wit na putim long haus kaikai bilong mi.""'
31 Bihain Jisas i mekim narapela tok piksa long ol manmeri. Em i tok, "Kingdom bilong heven em i olsem pikinini kaikai bilong diwai mastet we wanpela man i kisim na i planim long gaden bilong en. 32 Dispela pikinini kaikai bilong mastet em i liklik tru namel long olgeta arapela pikinini kaikai we ol man i save planim. Tasol taim em i bruk na i kamap bikpela, em i save winim olgeta arapela kaikai bilong gaden. Em i save kamap bikpela olsem diwai, we ol pisin tu inap wokim haus bilong ol long han bilong en."
33 Jisas i mekim narapela tok piksa gen na i tokim ol manmeri olsem, "Kingdom bilong heven em i olsem yist we wanpela meri i kisim liklik na tanim wantaim tripela kap plaua inap plaua i solap."
34 Olgeta taim, taim Jisas i laik toktok long ol manmeri, em i save yusim ol tok piksa tasol long toktok long ol. 35 Em i mekim olsem bilong inapim tok bilong wanpela profet i bin raitim bipo. Dispela profet i tok, "Bai mi mekim toktok long ol tok piksa, bai mi yusim ol tok piksa long skulim ol manmeri long ol samting i stap hait, stat long taim mi bin wokim heven na graun."
36 Taim Jisas i lusim ol manmeri na i go bek long haus, ol disaipel bilong en i kam na i tokim em olsem, "Inap yu tokim mipla gut long as bilong tok piksa bilong gras nogut i kamap long wit gaden." 37 Na Jisas i tokim ol olsem, "Man husat i planim gutpela pikinini kaikai i makim Pikinini bilong Man." 38 Gaden i makim dispela graun, na ol gutpela pikinini kaikai i makim ol man i save bihainim tok bilong God, na gras nogut i makim ol man i save mekim pasin nogut na bihainim tok bilong Satan. 39 Na dispela birua husat i planim gras nogut, i makim Satan. Taim bilong bungim kaikai i redi long gaden, i makim pinis bilong dispela graun. Na man bilong bungim kaikai i makim ol ensel bilong God.
40 Long wankain pasin olsem ol i bungim ol gras nogut na kukim long paia, God bai i stap sas na skelim olgeta manmeri long taim graun i pinis. 41 Pikinini bilong Man bai i salim ol ensel bilong en i go na ol bai i rausim olgeta samting i save mekim ol man i pundaun long sin, na olgeta manmeri husat i save sakim tok bilong God. 42 Ol ensel bai tromoi ol dispela manmeri i go daun long bikpela paia, we ol bai i pilim pen, na krai, na kaikaim tit bilong ol. 43 Tasol ol stretpela manmeri bai i lait olsem lait bilong san insait long Kingdom bilong God. Man i gat yau, em i mas harim na kisim gut dispela tok mi mekim.
44 "Kingdom bilong God i olsem wanpela samting i dia tumas, we wanpela man i painim long hap graun bilong mekim gaden. Em i digim graun na haitim gen dispela samting i  dia tumas, bihain em i go salim olgeta samting bilong en na i kam bek na baim dispela hap graun. 45 Olsem tasol kingdom bilong heven i dia tumas na i olsem man i laik baim gutpela pel we pei bilong en i antap tumas. 46 Taim em i lukim wanpela pel i dia tumas, em i go salim olgeta samting em i gat na kisim moni i go na baim dispela pel.
47 Na gen, Kingdom bilong heven i olsem wanpela man i laik kisim pis na tromoi umben long wara na i kisim planti kainkain pis. 48 Taim umben i pulap, orait man bilong painim pis i pulim umben i kam arere long nambis. Em i sindaun na kisim ol gutpela pis na putim long basket, na ol pis i no gutpela, em i tromoi i go.
49 Long pinis bilong graun, wankain pasin bai i kamap long ol man, ol ensel bai i rausim ol man nogut namel long ol stretpela man. 50 Ol bai i tromoi ol dispela man i go daun long bikpela paia, ol bai i pilim bikpela pen na krai na kaikaim tit bilong ol."
51 Orait bihain Jisas i askim ol disaipel bilong en olsem, "Yupela i kisim gut as bilong ol tok piksa mi autim long yupela tu, a? Na ol disaipel i tok, "Yes." 52 Jisas i tokim ol olsem, ol man husat i harim gut ol dispela tok piksa na kamap disaipel bilong Kingdom bilong God, ol i olsem papa bilong haus. Papa bilong haus i save kisim olpela na nupela samting long haus kago bilong em yet. 53 Taim Jisas i tokim ol manmeri long olgeta tok piksa pinis, Jisas wantaim ol disaibel bilong en i lusim dispela ples na i go.
54 Ol i go long Nasaret long as ples bilong Jisas. Em i go long haus lotu bilong ol Juda na i skulim ol manmeri long tok bilong God. Taim ol manmeri i harim tok bilong en na i lukim ol mirakel em i mekim, ol i kirap nogut na i tok, "Dispela man i kisim gutpela save na tingting na strong bilong wokim mirakel long wanem hap? 55 I tru dispela man em pikinini bilong kapenta, a? I tru mama bilong en, em Maria na ol brata lain bilong en, em Jems, Josep, Simion na Juda, 56 wantaim ol sista bilong en, olgeta yet i stap wantaim yumi long hia, a? Tasol em i kisim dispela gutpela save na tingting na strong bilong wokim mirakel long wanem hap?"
57 "Ol i bel hevi  long ol dispela samting Jisas i mekim, tasol Jisas i tokim ol olsem, "Ol manmeri bilong narapela lain na narapela ples inap kisim gut wanpela profet, tasol ol lain tru bilong dispela profet na long as ples bilong en stret, ol i no inap kisim em gut." 58 Em i no mekim planti mirakel long dispela hap long wanem, ol i no bilipim em.


Chapter 14

1 Na tahuna e Herot ia gavana,ia i longoa a nuverei ne virika maki e Isu i rata. 2 Herot i taki maea e hurika voravora vona,"Ra bakovi iea ia e Jon na Baptais,ia i pesirike tabu na matmat,ia i tahoka ni tora ni rata mirakel." 3 Ni vakalobona ni ngaru ne Herodias,rihine turana e Philip,Herot i lakavua e Jon i kolotatea vahana limana i rua na bavi. 4 Na rana,Jon i taki maea ia,"Lo ne Deo i taki uka go bolea e Herodias ge ia e girihimu." 5 Herot ia i kara ni rabalakia pali e Jon,pali ia i mangeng ne hurika bakovi a ngatavine,na rana ria ri masia e Jon ia i manga tara profet. 6 Pali a parava ne Herot i podea e kinana i bele,ri kani ri vivi.Na vaponga iea,tune Herodiasa koma ngatavine i raulo na palane hurika bakovi a ngatavine lakea i ratea e Herot i vivi haleliu. 7 Lakea ni vakavivina koma ngatavine iea,Herot i rata ni ta gamai na matane Deo ne hurika bakovi ri habia vona e tune Herodias a koma ngatavine ara maki ia i ngarua. 8 Kinana e Herodias ia i takia pali e tuna koma ngatavine na ara ngava ge ratea,lakea ia i ta,"Habia nau a gine Jon na Baptais na plet tara." 9 King i tahoka ni tamudi mava hateka ni nanea ra ngatavine,pali ia ge vakatorea ra ni ta gamai ia i ratea na ni vakavivi e hurika tara erei ri made turana na ni kani,ia i longo ne ria rigi habia vona gine Jon. 10 Lakea ia i rudu e hurika nugu maheto rigi lakea na bavi rigi tolokudua gine Jon. 11 Ri tolokudua pali a lohone Jon lakea ri rua na plet ri valai ri habia ne tune Herodias a koma ngatavine,ia i bole lakea ne kinana. 12 Lakea e hurika murimuri e Jon ri valai ri bolea podane Jon ri vano ri tanua.Ri tanua pali ri vano ri takia e Isu ara maki i bele ne Jon na Baptais. 13 Tahuna e Isu i longoa pali ra ngava iea,ia i pea hini nga i rike vona tara bout turane hurika murimuri vona,ri lakea vona tara tanga i uka bakovi ge made vona.Tahuna e hurika bakovi a ngatavine ri longo maea e Isu i lakea vona ra hini nga,ri pe virika tanga dagi ne ria ri ramai e Isu ri laho lakea vona hini nga. 14 Tahuna e Isu i bele vona hini nga,i kupo e hurika bakovi a ngatavine ri made.Tamudina i dodo ria,ia i vaka mahuri e hurika tara ri tahoka gilanga ri made na palane hurika bakovi a ngatavine. 15 Tahuna i puru a haro,hurika murimuri vona ri taki maea e Isu,"Ra tanga iea i uka bakovi ge made vona,i puru pali a haro.Rudu ria e hurika bakovi a ngatavine rigi vano,rigi kona maki ni kani ne ria na tanga i tabukoi." 16 Pali e Isu i taki e hurika murimuri vona maea,"Ria kama ri kara ni vorokana maki ni kani,ru ria rigi made mua kunana mu habi a maki ni kani ne ria." 17 Pali e hurika murimuri vona ri taki maea e Isu mia mi tahoka a bret i lima a manu i rua i tabuli. 18 Lakea e Isu i taki ria rigi habi valai vona maki ni kani. 19 Pali muri e Isu i taki e hurika bakovi a ngatavine rigi made na kukuni.Lakea i bole a bret i lima a manu i rua,ia i matarike na hunu,i ta kamumu vona a maki ni kani.Muri ia i kevea bret i habi ne hurika murimuri vona rigi habi ne hurika bakovi a ngatavine. 20 Hurika bakovi a ngatavine ri kani ri maru haleliu,ri ru kadolu virika kalavana maki ni kani ri tahoni ri vakavonu a kulopi ravulu taku a polona i rua. 21 Tabukoi maea biri 5 tausen maka bakovi ri kania ra maki ni kani iea.Pali kama ri gi hurika ngatavine a koma. 22 Tahuna ri kani pali,Isu i tongo laviriri maka murimuri to rike na bout rigi muga na tabeke tara.Tahuna e hurika murimuri ri vano,Isu i kunana ia i rudu hurika bakovi a ngatavine rigi hamule na tanga ne ria. 23 Tahuna ia i rudu e hurika bakovi a ngatavine ri vano pali,Isu ia kunana i sike na lolo ge vasileki.Tahuna a haro i rolo puru i uvo a tanga,Isu ia kunana i made vonga. 24 Pali a bout ri rike vona hurika murimuri,ia pali na krukruna dari.A vilu dagi i pori i valai na hini togo nunu lakea vona.Lakea i ratea dari i kule i kulea bout i lakealakea. 25 Tabukoi na 3kilok ge lakekea na 6kilok,papote ge palala hini,Isu i pea lolo ia i laho langa na dari i valai ne hurika murimuri. 26 Tahuna e hurika murimuri vona ri masia i laho langa na dari i valai,ri mangenge ri luhoi maea tara hanitu i laho valai. 27 Pali i laviriri e Isu i taki maea ria,"Pesi tora nahani mangenge,ia iau kunana." 28 Pali lakea e Pita i koli mule maea ngavana,"ViriDagi,pali i muholi i ioe,o takau ga laho langa na dari ga valai vomu." 29 Isu i ta,"Valai"Lakea e Pita i pagitala na bout i laho langa na dari i lakea ne Isu. 30 Pali tuhuna e Pita i masia a vilu dagi i valai,ia i mangenge i vakatubu ni puru na dari.Tahuna ia i kaftagua a dari,Pita i gale dagi i ta,"ViriDagi,kori iau!"
31 Pali i laviriri hateka e Isu i voroki purua limana i nugu tatea e Pita,lakea i takia,"Ioe i kiroko kunana ni luhoi tora vomu,navai kama o luhoi tora iau?" 32 Lakea na tahuna e Isu rua e Pita ru rike na bout,vilu i lobo liu. 33 Lakea e hurika murimuri polomeli na bout ri kavurikea a rane Isu i dagi ri ta "Muholi hateka,ioe Tune Deo." 34 Lakea ri bele o Gesesaret,na tabeke tara na dari. 35 Tahuna e hurika bakovi vona tanga ri matakilalea e Isu,ri vakaru a ngava lakea ne virika tanga tabukoi ne ria,lakea ri bole valai vona huriki ri tahoka gilanga. 36 Ri rupuru mule ria ri nanea e Isu rigi nugua harena varikia vona,i kupo e hurika bakovi a ngatavine erei ri nugua harena varikia e Isu ri mahuri tabu.

Sapta 14

1 Long dispela taim Herot i stap gavana, em i harim stori long ol samting Jisas i mekim. 2 Herot i tokim ol wokman bilong en olsem, "Dispela man em Jon bilong Baptais, ating em i kirap bek gen long matmat, olsem na em i gat pawa bilong wokim ol mirakel."

3 Long inapim laik bilong Herodias, meri bilong brata bilong en Philip, Herot i holim pasim Jon na pasim lekhan bilong en na kalabusim em. 4 Long wanem, Jon i tokim em olsem, "Lo bilong God i tok nogat long yu kisim Herodias olsem meri bilong yu." 5 Herot inap kilim Jon pinis, tasol em i pret long ol manmeri, long wanem ol i lukim Jon olsem wanpela profet.
6 Tasol taim dei bilong mama i karim Herot i kamap, ol i kaikai na amamas. Long dispela bung, pikinini meri bilong Herodias i danis namel long ol manmeri na i mekim Herot i amamas tru. 7 Na long amamasim dispela pikinini meri, Herot i wokim strongpela tok promis long ai  bilong God na ol man long givim pikinini meri bilong Herodias  wanem samting em i laikim.
8 Mama bilong en Herodias i tokim pikinini meri bilong en pinis long wanem tok em i mas mekim, olsem na em i tok, "Givim mi het bilong Jon bilong Baptais long wanpela plet." 9 King i gat bikpela bel hevi tru long askim bilong dispela meri, tasol long inapim promis em i  bin mekim na long amamasim ol arapela lain husat i stap wantaim em long kaikai, em i givim tok orait long ol i mas givim het bilong Jon long en.
10 Orait em i salim ol soldia i go long haus kalabus na katim nek bilong Jon. 11 Ol i katim nek bilong Jon pinis na putim het bilong en long plet na i kam givim pikinini meri bilong Herodias, na em i karim i go givim mama bilong en. 12 Na bihain ol disaipel bilong Jon i kam kisim bodi bilong en na i go planim. Ol i planim em pinis na bihain ol i go tokim Jisas long wanem samting i kamap long Jon bilong baptais.
13 Taim Jisas i harim dispela tok pinis, em i lusim dispela hap na i kalap long bout wantaim ol disaibel bilong en, na ol i go long wanpela ples i nogat man i stap long en. Taim ol manmeri i harim olsemJisas i go long dispela hap, ol i lusim ol bikpela taun bilong ol na i bihainim Jisas na wokabaut i go long dispela hap. 14  Taim Jisas i kamap long hap, em i lukim ol planti manmeri i stap. Bel bilong en i bruk tru na em i sori long ol, na i oratim ol lain i gat sik i stap namel long ol dispela manmeri.
15 Taim san i go daun, ol disaipel i go tokim Jisas olsem, "Dispela ples i nogat man i stap long en, na san i go daun pinis. Salim ol dispela manmeri i go, na ol i ken go baim kaikai bilong ol long ol ples i stap klostu."
16 Tasol Jisas i tokim ol disaipel bilong en olsem, "Ol i no inap i go painim kaikai, larim ol i stap na yupela yet i givim kaikai long ol." 17 Orait ol disaipel i tokim Jisas olsem ol i gat 5-pela pis na tupela bret tasol i stap. 18 Na Jisas i tokim ol long bringim ol dispela kaikai i kam long em.
19 Orait bihain Jisas i tokim olgeta manmeri long sindaun long gras. Na em i kisim 5-pela bret na tupela pis, em i lukluk i go antap long heven, na i blesim dispela kaikai. Bihain em i brukim bret na givim long ol disaipel bilong en long givim ol dispela manmeri. 20 Olgeta manmeri i kaikai na ol i pulap tru, na ol i bungim ol hap hap kaikai i stap na pulimapim 12-pela basket. 21 Klostu olsem 5 tausen man i bin kaikai dispela kaikai. Tasol ol i no kauntim ol meri na pikinini tu.
22 Taim ol i kaikai pinis, kwiktaim Jisas i salim ol   disaipel bilong en na ol i kalap long bout na i go paslain long em long narapela sait. Taim ol disaipel i go, Jisas yet i salim ol manmeri  i go bek long ples bilong ol. 23 Taim em i salim ol manmeri i go pinis, Jisas em  yet i go antap long mauten long beten. Taim san i go daun na ples i tudak, Jisas em wan i stap long dispela hap. 24 Tasol bout we ol disaipel i go long en, i go pinis namel long solwara. Bikpela win i kirap na kam olsem long hap ol i laik go long en. Na i mekim solwara i kirap na pusim bout i go i kam.
25 Namel long 3kilok na 6 kilok samting, klostu tulait i laik bruk, Jisas i lusim maunten na i wokabaut antap long solwara na i kam long ol disaipel. 26 Taim ol disaipel i lukim Jisas i wokabaut antap long solwara na i kam, ol i pret na tingting planti na i ting olsem wanpela tewel i kam. 27 Tasol kwik taim Jisas i tokim ol olsem, "Sanap strong na noken pret, dispela em mi tasol."
28 Orait Pita i bekim tok bilong em olsem, "Bikpela, sapos tru em yu, tokim mi long wokabaut antap long wara na kam long yu." 29 Jisas i tok, "Kam." Orait Pita i kalap i go aut long bout na wokabaut antap long wara na i go long Jisas. 30 Tasol taim Pita i lukim bikpela win i kam, em i pret na i stat long i go daun long wara. Taim wara i stat long daunim em, Pita i singaut strong na i tok, "Bikpela, helpim mi!"
31 Wantu tasol Jisas i tromoi han i go daun na i holim Pita, na i tokim em, "Yu gat liklik bilip tasol, bilong wanem yu no bilipim mi?" 32 Na taim Jisas na Pita i go antap long bout, win i stop olgeta. 33 Na ol disaipel antap long bout i givim biknem long Jisas na i tok, "Tru tumas, yu Pikinini bilong God."
34 Orait ol i go kamap long Genesaret, long narapela sait bilong solwara. 35 Taim ol man long dispela ples i luksave long Jisas, ol i salim tok i go long olgeta ples i stap klostu long ol, na ol i kisim olgeta manmeri i gat sik i kam long em. 36 Ol i daunim ol yet na askim Jisas long tasim hap klos bilong en, ol planti manmeri husat i tasim Jisas na hap klos bilong en i kamap orait gen.


Chapter 15

1 Muri ranga Farisi turana bakovi ni here a lo ri made o Jerusalem ri valai ni ta turane Isu.Ri ta, 2 Navai e hurika murimuri vomu kama ri rupuru ria polotano na lo ne hurika hamone mia?Kama ri loi a limane ria na tahuna ni kani." 3 Pali e Isu i koli mule ria i ta maea,"Navai mua mu longotaro a lo e Deo ni ramai a narona hamone mua? 4 Lo e Deo i tamaia,'Rupuru mua ne tamane mua e kinane mua,'pali' Erea ta hale ne tamana o e kinana ia bari mate.' 5 Pali ioe o tamaia,'Erea i taki maia e tamana e kinana,"Ara maki iau a kara ni habia ne matou,a habia ne Deo," 6 Ra bakovi ea nahani ge rupurua ne tamana.'Vona ra hininga ia i ratea ngavane Deo i bele manga maki tavula ge ramaia lo na hamone tau. 7 Matau a bakovi ni tatami!Nitane Isaia i bele kavakava hateka natahuna ia i ta propet ne matou, 8 Ra huriki a bakovi nga ri turume puru kunana na ngutune ria,pali a hatene ria i tabuli basi hateka. 9 Ria ri tatami ni turume puru nau,na ara ria ri bole a huriki a lo ne ria i tabuli basi hateka ne nau." 10 Muri e Isu i gale ria ri valai vona i taki ria,"Longoa pali mu bole kamumua ra ngava ea. 11 Virika maki i kani a bakovi i dili na ngavana,koma ge ratea bakovi ge katoki.Pali ara maki i taki i pagi tala na ngavana bakovi,ia i ratea bakovi i katoki." 12 Muri e huriki a murimuri vona ri valai vona ri nanea e Isu,"Ioe o luhoka maia ra virika ngava o rata,i rata e huriki a Parisi ri tamudi hale vomu?" 13 Isu i koli i tamaia," Virika kai lobo koma i varo e tata meli na hunu,bari ni lipu rike lobo. 14 Naha ria,a matane huriki a parisi i kepa.I tara kepa i tulia tara kepa,rua varago bari ru boru 15 Pita i longoa i koli i tamaia e Isu,"O tuveve kamumua ni ta vakakika o ratea ne mateu." 16 Isu i tamaia," I ioe tara koma o palala ma? 17 Ioe koma o masis ara maki i dili na ngavane hisa i puru na tamudine hisa muri pagi tala kanaine hisa? 18 Pali ara maki pagi tala ngavamu ia i valai na hatemu.Ra virikia maki nga i rata bakovi i katoki. 19 Pagi tala na hate a ni luhio hale ,rabalaka bakovi,a naro na mulenga,o ngutu ne girihina turamu,panaho,o vaka tora ngava tatami,pali o hareharogi. 20 Ra virika naro nga i ratea bakovi i katoki ." 21 Muri e Isu i pea tanga iea ia i lakea na tanga dagi i rua na distrik iea o Taia turane Sidon. 22 Na tanga iea,tara ngatavine na tara o Kenan i valai ne Isu lakea i gale dagi ne vona maea,ViriDagi,tune Devit,o dodo iau,spirit hale i haba ni madihi dagi ne tugu a koma ngatavine." 23 Pali e Isu kimi kolia vona tara ngava.Hurika murimuri ri koli maea ngavane e Isu,"Ra ngatavine i leho ni gale dagi ia i mumuri mia,ioe o kara ni takia ra ngatavine iea ge pe mia ge vano basi? 24 Pali e Isu i koli maea ria,"Deo i rudu iau ni valai ga bole mule e hurika tara o Isreal kunana.Ria ri manga sipsip ri velu pali." 25 Pali ra ngatavine iea ia i valai i pasike puru na matane Isu lakea i ta,"ViriDagi,o kori iau." 26 Lakea e Isu i koli maea ngavana,"Ia kimi kamumu ni bole a bret ne hurika koma ge voroki lakea na ligo kiroko." 27 Lakea a ngatavine iea i ta maea,"ViriDagi,ia i muholi.Pali e virika tuna ligo ranga ri kara ni kani a kalavanga maki ni kani i boru puru na taruna tebol e tamane ria." 28 Isu i koli maea ra ngavana ngatavine,ioe o tahoka ni luhoi tora dagi hateka,pali re tumu biri mahuri tabu."Na tahuna iea kunana,virika spirit hale ri pea ra tuna ngatavine iea lakea ra koma iea i mahuri. 29 Isu i pea ra tang iea i lakea tabukoi na dari lomu iea o Galili.Ia i sike vona tara lolo kiroko i pesi tabukoi lakea ia i made vonga. 30 Pali i kupo hateka hurika bakovi a ngatavine ri valai vona.Ri bole hurika bakovi ngatavine ri hale a vahane ria,a mata kepa,a ngava rubu,turane hurika bakovi a kakaine ria i marogo lae,i kupo e huriki ri tahoka gilanga ri valai.Ri bole valai ria ne Isu ge vaka mahuri ria. 32 Isu i gale valai e hurika murimuri vona ia i taki maea ria,"Iau a dodo hateka re hurika bakovi a ngatavine nga,"Na rana ria ri made turagu i vano na parava i tou kama ri kani.Iau kama ngaru ni rudu ria ni vano na rana kama ri kani,maga ri vitolo rigi boru na dala." 33 Hurika murimuri ri taki maea e Isu,"Na tabeke maea i uka bakovi ge made tabukoi vona,i madihi hateka ni vorokana maki ni kani ni habi ne hurika bakovi a ngatavine. 34 Lakea e Isu i nana ria i riva bret mu tahoka ri ta maea hurika murimuri,"Mia mi tahoka bret i polorua,turana manu papote." 35 Muri e Isu i taki e hurika bakovi a ngatavine rigi made na malala. 36 Ia i bole ra bret nga i polorua turana maka manu,lakea ia i ta kamumu ne Deo,pali muri ia i keve maka bret i habi na maka murimuri.Lakea hurika murimuri ri habi ne hurika bakovi a ngatavine. 37 Hurika bakovi a ngatavine ri kani ri maru liu.Lakea muri ri ru kadolu maka kalavana maki ni kani ri tahoni na kulopi i polorua. 38 Hurika bakovi ri kania ra maki ni kani ri bele maea,4-tausen bakovi,pali kama ni gi e hurika ngatavine turana maka koma. 39 Muri e Isu i rudu ria maka bakovi a ngatavine ri hamule na tanga ne ria,ia i rike na bout i lakea na tabeke tara na distrik ne Magadan.

Sapta 15

1 Bihain ol sampela Farisi na ol man bilong raitim Lo i stap long Jerusalem i kam long toktok wantaim Jisas. Ol i tok, 2 "Bilong wanem na ol disaipel bilong yu i no aninit long lo bilong ol tumbuna bilong mipela? Ol i no wasim han bilong ol long taim bilong kaikai." 3 Orait Jisas i bekim tok bilong ol olsem, "Bilong wanem yupela i save brukim Lo bilong God long bihainim ol pasin tumbuna bilong yupela?

4 Lo bilong God i tok, 'Yupela i mas ananit long papa na mama bilong yupela. 'Na i tok moa olsem, 'Man i mekim tok nogut long papa na mama bilong en, em i mas dai.' 5 Tasol yupela i tok, 'Man i tokim papa o mama bilong en olsem, "Wanem samting mi inap givim yupela long en, mi givim long God olsem ofa.'" 6 Dispela kain man i noken aninit long papa bilong en tu. Long bihainim dispela lo bilong tumbuna tasol, em i mekim Tok bilong God i kamap olsem samting nating.
7 Yupela ol man bilong giaman. Tok bilong Asaia i kamap klia tru, taim em i mekim dispela tok profet long yupela, 8 Ol dispela lain i lotuim mi long maus tasol, tasol bel bilong ol i stap longwe tru long mi. 9 Ol i giaman tasol long lotuim mi, long wanem ol i kisim ol Lo we ol man yet i putim, na kamapim olsem pasin bilong lotu na skulim ol arapela manmeri long lotuim mi.
10 Bihain Jisas i singautim ol dispela manmeri i kam klostu long em yet na em i tokim ol olsem, "Harim na kisim gut dispela tok. 11 Ol samting we man i kaikai na i save go insait long maus bilong en, i no save mekim man i kamap doti. Tasol samting we man i toktok na i save kam autsait long maus bilong en, i save mekim man i kamap doti."
12 Bihain ol disaipel i kam tokim Jisas olsem, "Yu save tu olsem dispela tok yu mekim i givim belhevi long ol Farisi na ol i belhat long yu, a? 13 Jisas i bekim tok bilong ol olsem, "Olgeta diwai we Papa bilong mi long heven i no planim, ol bai i kamaut wantaim olgeta rop bilong ol i save holim graun. 14 Larim ol, ai bilong ol dispela Parisi i pas. Sapos wanpela ai pas man i soim rot long narapela ai pas man, orait tupela wantaim bai i pundaun i go insait long hul."
15 Pita i harim dispela tok na i tokim Jisas olsem, "Inap yu tokim mipela gut long as bilong tok piksa bilong  'Samting man i kaikai na i go insait long maus i no mekim man i kamap doti.'" 16 Orait Jisas i tok, "Ating yupela tu i no save long as bilong dispela tok piksa, a? 17 Yupela i mas save olsem, wanem samting i go insait long maus, i save go daun long bel na bihain i kam aut olsem pipia.
18 Tasol toktok nogut i kam aut long maus i save kamap long bel bilong man stret. Ol dispela  kain toktok i save mekim man i kamap doti. 19 Bel i save kamapim ol kain pasin nogut olsem, tingting nogut, pasin bilong kilim man i dai, na pasin bilong pamuk wantaim ol marit manmeri, ol arapela kainkain pasin pamuk, na pasin bilong stil, na pasin bilong tok giaman long kot, na pasin bilong bagarapim ol arapela manmeri wantaim ol tok nogut. 20 Em ol dispela samting i save mekim man i kamap doti. Tasol pasin bilong 'i no wasim han na kaikai', i no save mekim man i kamap doti.' "
21 Bihain Jisas i lusim dispela ples na i go long distrik bilong tupela biktaun Taia na Sidon. 22 Long dispela ples, wanpela meri bilong ol lain Kenan i kam long Jisas na i singaut strong long en olsem, "Bikpela, pikinini bilong Devit, marimari long mi, Spirit nogut i givim bikpela pen tru long pikinini meri bilong mi." 23 Tasol Jisas i no bekim wanpela tok bilong en. Ol disaipel i tokim Jisas olsem, "Dispela meri i wok long singaut bikmaus yet na bihainim mipela, inap yu tokim dispela meri long lusim mipela na go longwe?
24 Tasol Jisas i bekim ol olsem, "God i salim mi i kam bilong kisim bek ol lain Israel tasol. Ol i olsem ol sipsip i lus pinis." 25 Tasol dispela meri i kam brukim skru long pes bilong Jisas na i tok, "Bikpela, helpim mi." 26 Orait Jisas i bekim tok bilong en olsem, "Em i no gutpela long kisim bret bilong ol pikinini na tromoi i go long ol liklik dok."
27 Orait dispela meri i tok, "Bikpela, em i tru, tasol ol liklik dok tu i save kaikai hap kaikai i pundaun ananit long tebol bilong papa bilong ol." 28 Jisas i bekim tok bilong dispela meri olsem, "Meri, yu gat strongpela bilip tru, olsem na pikinini bilong yu bai i kamap orait gen." Long dispela taim stret, ol spirit nogut i lusim pikinini bilong dispela meri na dispela pikinini i kamap orait.
29 Jisas i lusim dispela ples na i go klostu long raunwara Galili. Em i go antap long wanpela liklik maunten i stap klostu na i sindaun i stap. 30 Orait bikpela lain manmeri tru i kam long em. Ol i kisim ol manmeri lek bilong ol i nogut, ai pas, maus pas, na ol man bodi bilong ol i krungut nabaut, na planti ol arapela manmeri i gat sik i kam. Ol i kisim ol i kam long Jisas na em i oraitim ol. 31 Taim ol manmeri i lukim ol maus pas man i toktok, na ol bodi krungut man i orait, na ol lek nogut man i wakabaut gen na ol ai pas man i lukluk gen. Ol litimapim nem bilong God bilong Israel.
32 Jisas i singautim ol disaipel bilong en i kam na i tokim ol olsem, "Mi sori tru long ol dispela manmeri, long wanem ol i stap wantaim mi inap long tripela dei na ol i no kaikai. Mi no laik long salim ol i go long wanem ol i no kaikai, nogut ol i hangre na ol bai i pudaun long rot." 33 Ol disaipel i tokim Jisas olsem, "Long dispela kain hap we i nogat man i stap klostu long en, mipela i hat tru long painim kaikai bilong givim ol dispela manmeri. 34 Orait Jisas i askim ol long hamaspela bret ol i gat na ol disaipel i tok, "7-pela bret, na ol sampela liklik pis." 35 Bihain Jisas i tokim ol dispela manmeri long sindaun long graun.
36 Em i kisim dispela 7-pela bret na ol pis, na i tok tenkyu long God, orait bihain em i brukim ol bret na givim long ol disaipel. Na ol disaipel i givim long ol manmeri. 37 Olgeta manmeri i kaikai na ol i pulap tru. Na bihain ol i bungim ol hap hap kaikai i stap yet na ol i pulimapim 7-pela basket. 38 Namba bilong ol man i kaikai dispela kaikai i olsem, 4-tausen man, tasol ol i no kaunim ol meri na pikinini tu. 39 Bihain Jisas i salim ol manmeri i go long ples bilong ol, na em i kalap long bout na i go hapsait long distrik bilong Magadan.


Chapter 16

1 Hurika Farisi turana Sadyusi ri valai ni toni e Isu,ri nanea ge vakasiri ranga kilakila na hunu. 2 Pali e Isu koli ria i ta maea,"Tahuna na malunga i vururu a haro,mua mu ta maea,kuduvi bari kamumu a hini. 3 Na hetelanga,mua mu ta,'Biri vala,na rana hunu i vururu pali a bubu i kaftagua tanga.'Mua mu matanono a hunu mu luhoi kadoa hini kuduvi ge navai,pali mua kama mu kara ni matanono e virika maki ri bele ngane pali mugu taki ara maki ge bele muri ma. 4 Hurika bakovi a ngatavine ni rata naro hale turana naro ni ngoi,ri matakana kilakila,pali i uka tara kilakila ge bele,a kilakila e Jona kunana bari bele."Lakea e Isu i pe ria i vano. 5 Tahuna e hurika murimuri ri bele na tabeke tara,ri laka brongia bret kama ri bolea. 6 Isu i taki ria rigi matadoko maga ri bolea yis na maka Farisi turana Sadyusi. 7 Hurika murimuri ri vata mule ne ria ri ta maea,"Re teu kama te bole valai ra bret masia ia i ratea ra ngava iea." 8 Pali e Isu i palala pali vona ngavane tou lakea i ta,"Mua mu tahoka ni luhoi tora popote kunana,i navai matou moto ta krikeri matou maea,'Isu i ratea ra ngava maea a vuhuna kama te bole valai a bret? 9 Ri matou kama moto lohoi ra bret i lima Iau a habi ne hurika bakovi ri 5,000,turana kolopi i riva mua mu tahoni a kalavana maki ni kani? 10 O a bret polorua na bakovi i ala 4,000 i riva kulopi mu tahoni maka kalavana maki ni kani? 11 Pali navai matou kama moto palala maia iau kama tata na bret?Matakari kamumu matou na yis na maka Farisi turana Sadyusi." 12 Muri ngane tou a murimuri to bole kamumu ngane a ngavana to palala maea ia i tata ne tou togo matakari tou na yis turana bret,rigi matadoko nahani rigi bole a vinara na maka Farisi turana Sadyusi. 13 Tahuna e Isu i valai tabukoi ne virika tanga tabukoi iea o Sisiria ne Filipai,ia i nana hurika murimuri vona maea,"Hurika bakovi a ngatavine ri masia a Tuna Bakovi,pali ria ri luhoi maea ia erei?" 14 Hurika murumuri vona ri ta maea,"Ranga ri takia te Jon na Baptais,ranga ri takia te Elaija ranga ri takea te,Jeremaia,o tara ne hurika profet." 15 Isu i nana ria,"Pali mua mu luhoi iau erei?" 16 Lakea e Simon Pita i kolia i ta maea,"Ioe Kristo,Tune Deo i made mahuri vakaroro vakaroro." 17 Isu i kolia i takia,,"Saimon tune Jona,ioe boro vivi,na rana bakovi kimi vakabelea na ni luhoi vomu,pali e Tata i made na hunu ia i vakabele kavea ne vomu. 18 Iau a takoe maea,ioe Pita,bara hae langa vomu a Sios nau langa vona ra kedo iea,ni tora ni mate kama ge rupuru ioe. 19 Bara habia vomu a ki na harikianga na hunu.Mavonga ara maki o nugu tatea koea na malala, e Deo tara biri nugu tatea meli na hunu." 20 Lakea e Isu i taki hurika murimuri vona nahani rigi takia tara bakovi maea ia e Kristo. 21 Na tahuna iea Isu i vakatubu ni taki e hurika murimuri vona maea ia biri lakea o Jerusalem,ia biri bole a ni mava na limane hurika hetman turana bikpris turane hurika vinara na lo,bara ri bimatea i mate,ia bari pesirike tabu biri bole ni mahuri na parava i tolu. 22 Pali e Pita i bole lakea na gaga ia i ta tora ne Isu maea,"ViriDagi,virika maki nga kama rigi valai tabukoi vomu kama rigi bele vomu." 23 Pali e Isu i puloa i taki maea e Pita,"Satan!Ioe o hatala nau,ioe o polokaria dalagu.Ioe komo luhoi dagi na maki e Deo,pali ioe o luhoi dagi na maki na bakovi." 24 Lakea e Isu ia i taki hurika murimuri vona maea,"Pali ri tara i ngaru ni muri nau,ia ge rupuru mule ia,ge kalohoa bolo vona ge muri nau." 25 Bakovi i luhoi dagi mulea,pali ngaru ni kori mulea,ia biri velu,a bakovi koma i luhoi mulea na ragu.ia bari bole ni mahuri. 26 Pali ri tara bakovi i luhoi lege ni bole a virika maki vona malala iea,pali ia i mate,ara maki kamumu ge bulea? Ara tara maki ge bolea tara bakovi ge habia ni bole mulea ni mahuri vona? 27 Tuna Bakovi bari valai pololilo na bagetunga ne Tamana turane hurika ensel vona.Ia biri habi a mapane hurika bakovi a ngatavine na ara naro ria ri ratea. 28 Muholi hateka Iau a taki mua,ranga mua i pesi koea koma ge mate ma,ia bari masia tuna bakovi bari valai manga King."

Sapta 16

1 Ol Farisi na Sadyusi i kam na i traim Jisas, ol i askim em long soim ol sampela sain long skai. 2 Tasol Jisas i bekim tok bilong ol olsem, "Taim apinun na skai i ret, em yupela i tok, gutpela dei bai i kamap tumoro.

3 Na long moning taim, yupela i tok, 'Em bai i ren, long wanem skai i ret na klaut i karamapim ples. ' Yupela lukluk long skai na skelim na yupela i save wanem kain dei bai i kamap tumoro, tasol yupela i no inap lukluk long ol samting i kamap nau na tokaut long wanem samting bai i kamap bihain. 4 Ol manmeri bilong mekim pasin nogut na pasin pamuk, i wok long painim ol sain, tasol nogat wanpela sain bai i kamap, sain bilong Jona tasol bai i kamap." Orait Jisas i lusim ol na i go.
5 Taim ol disaipel i go kamap long narapela sait, ol i lusim tingting long kisim bret. 6 Jisas i tokim ol long lukaut na was gut nogut ol i kisim yis bilong ol Farisi na Sadyusi. 7 Ol disaipel i toktok namel long ol yet na i tok, "Ating mipela i no kisim bret i kam olsem na em i mekim dispela tok." 8 Tasol Jisas i save pinis long toktok bilong ol na i tok, "Yupela i gat liklik bilip tasol, bilong wanem yupela i toktok namel long yupela yet olsem, 'Jisas i mekim dispela tok long wanem mipela i no kisim bret i kam?'
9 Ating yupela i no tingim 5-pela bret mi bin givim ol 5, 000 man, na hamaspela basket yupela i bin pulimapim wantaim hap hap kaikai? 10 O 7-pela bret long 4, 000 man, na hamaspela basket yupela i bin pulimapim wantaim hap hap kaikai?
11 Olsem wanem na yupela i no klia olsem mi no toktok long bret? Lukaut na was gut long yis bilong ol Farisi na Sadyusi." 12 Orait bihain ol diaipel i kisim gut tok bilong en na ol i save olsem em i no toktok long lukaut long yis i stap long bret, tasol ol i mas was gut na i noken kisim tok skul bilong ol Farisi na Sadyusi.
13 Taim Jisas i kam klostu long ol ples i satp klostu long Sisiria long Filipai, em i askim ol disaipel bilong en  olsem, "Ol manmeri i lukim Pikinini bilong Man, na ol i ting em husat?" 14 Ol disaipel i tok, "Sampela i tok Jon bilong Baptais, sampela i tok Elaija na ol arapela i tok, Jerimaia, o wanpela bilong ol profet." 15 Jisas i tokim ol, "Tasol yupela i ting mi husat?" 16 Orait Simon Pita i bekim tok bilong en olsem, "Yu Krais, Pikinini bilong God i stap laip oltaim oltaim."
17 Jisas i bekim em na i tok, "Saimon pikinini bilong Jona, yu ken amamas, long wanem man i no kamapim dispela tingting long yu, tasol Papa bilong mi i stap long heven i kamapim dispela samting ples klia long yu. 18 Na tu mi tok olsem long yu, yu Pita, bai mi wokim sios bilong mi antap long dispela ston. Strong bilong dai i no inap daunim em.
19 Bai mi givim yu ki bilong kingdom bilong heven. Olsem na wanem samting yu pasim long dispela graun, God bai i pasim dispela samting long heven tu, na wanem samting yu lusim long dispela graun, God bai i lusim dispela samting long heven tu." 20 Na Jisas i tokim ol disaipel bilong en long noken tokim wanpela man olsem em i Krais.
21 Long dispela taim Jisas i stat long tokim ol disaipel bilong en olsem em i mas go long Jerusalem, na em i mas karim planti hevi long han bilong ol hetman na ol bikpris na ol tisa bilong lo, bai ol i kilim em i dai, na em bai i kirap bek na kisim laip gen bihain long tripela dei. 22 Na Pita i kisim em i go arere na i tok strong long Jisas olsem, "Bikpela, ol dispela samting i no inap kam klostu long yu na i no inap kamap long yu." 23 Tasol Jisas i tanim na i tokim Pita olsem, "Satan! Yu klia long mi, yu wok long pasim rot bilong mi. Yu no save tingting bikpela long ol samting bilong God, tasol yu save tingting bikpela  long ol samting bilong man".
24 Na Jisas i tokim ol disaipel bilong en olsem, "Sapos wanpela i laik bihanim mi, em i mas daunim em yet, na karim diwai kros bilong en na bihainim mi." 25 Man i tingting bikpela long laip bilong en na i laik seivim laip bilong en, em bai i lusim laip, na man i lusim laip bilong en long nem bilong mi, em bai i kisim laip. 26 Sapos wanpela man i tingting planti long kisim olgeta samting bilong dispela graun na i lusim laip bilong en, wanem gutpela samting bai em i kisim? Wanem samting bai wanpela man i givim long kisim bek laip bilong em?
27 Pikinini Bilong Man bai i kam insait long glori bilong Papa bilong en wantaim ol ensel bilong en. Na bai em i givim pei long olgeta manmeri inap long pasin ol i bin mekim. 28 Tru tumas mi tokim yupela, sampela bilong yupela i sanap hia, bai i no dai yet inap ol i lukim Pikinini bilong Man i kam olsem king."


Chapter 17

1 Muri na parava i polo rua, Isu,e Pita,e Jems e Jon tarine Jems,to lakea vona tara lolo i siketala hateka. 2 Isu i mapulo ra kakaina i mareli.A matana i para manga haro,a harikianga vona i parahidi manga ni para. 3 Mala viri kunana e Moses e Elaija ru bele ru ta turana e Isu. 4 Pita i masia ra hininga i takia e Isu maea,Iau ga rata ruma ge tolu,tara ne vomu,tara ne Moses,pali tara ne Elaija." 5 Tahuna e Pita i tata,i valai tara bubu i para hateka i kavu tagu tou,pali pololilo vona ra bubu ea i tahoka tara viri ta i tamaea,"Ra bakovi ea e tugu,a ngaru hatekea,i ramai lobo a ni ngaru nau.Mavonga mua mu ramaia." 6 Tahuna huriki a murimuri vona ri longa ra ngava ,ria ri mangenge pali rirahi lolo puru a matane ria. 7 E Isu i vaka turutu tou i taki tou maea,"moto nahani mangenge ." 8 Ria ri mata rike koma ri masia tara viri,e Isu kunanaia vonga. 9 Tahuna tou to hamule puru na lolo,Isu ta tora ne tou maea,"Matou moto nahani takia tara bakovi vona maki matou moto matai,vona ra parava ea tuna bakovi bari hadongo mule na tanga ne huriki a bakovi ri mate pali." 10 Huriki a murimuri vona ri nanea Isu,maea,"Na ara e huriki a bakovi ni lohoka na lo ri tamaea e Elaija i bari bele muga?" 11 Isu i koli i tamaea,"Elaija bari valai i rata kamumu mule a virika maki lobo. 12 Iau ataki matou,Elaija i valai pali,e huriki a mugamuga koma ri matakilalea.Uka.ria ri rata hale.Vona ra virika vilo nga kunana e tuna bakovi bari bola ni madihi na limane ria." 13 Huriki a murimuri ri palala maea,Isu i tata ne Jon ni vahilolo. 14 Tou to bele taho e huriki a kabuna bakovi, tara ne ria i valai i pasike puru na vahane Isu i tamaea," 15 Viri dagi,o dodoa e tugu a baakovi,ia i tahoka gilanga na mengo pali bole hateka ni madihi.Kupo pali a hiningi ia i boru dili na kanono a naru. 16 A bole lakea ne huriki a murimuri vomu,pali tou koma to kara ni vaka mahuria." 17 Mavonga e Isu i koli maea,"matou a tara ni rata naro hale,koma mu luhoi tora,ge riva parava Iau a made turane mua?pali ge riva parava Iau ga taki matou? Bole vilia ra komea." 18 Isu i tahatea ra spirit hale,pali laviri kunana ra spirit hale i hata roa ra koma bakovi,vona ra parava ia i mahuri ra komea. 19 Muri e huriki a murimuri vona ri valai ne Isu ri tamaea,"Navai mateu koma mete kara ni lili tala spirit hale?" 20 Isu i koli tou i tamaea,"na ra,ni luhoi tora matou i popote.Iau a ta muholi matou,matou moto tahoka ni luhoi tora i popote i manga vutuna kito,matou bari moto takia ra lolo ea maea,"pagi lakea lake,pali ia bari ramaia,uka tara maki ge madihi matou. 22 Tahuna tou to made o Galili,Isu i taki e huriki a murimuri vona maea, "tuna bakovi bari ni habi na limane huriki a bakovi a ngatavine, 23 bari ni bimate i mate,pali muri na parava i tou ia bari mahuri mule."Huriki a murimuri vona ri dodoa ri luhoi lege. 24 Tahuna to bele o Kepenum,bakovi ni bola takis i valai ne Pita i tamaea,"Ra vinara matou ea i hahaba takis no i uka?" 25 Pita i koli tamaea,"pali."Muri e Pita i dili na ruma, lakea e Isu i nanea i tamaea,"Simon,Ioe o luhoi navai?Ra huriki a king na malala ri bobola takis ne huriki a tara vai? Ne huriki a tara vona o ne huriki a tara na tanga tebi?" 26 "Pali e Pita i koli i tamaea,"Ne huriki a tara na tanga tabi."Isu i takia i tamaea,"pzli mavonga,e huriki na tara vona nahani rigi haba takis. 27 Pali teu nahani tege rata e huriki a bakovi ni bola takis rigi boru na sin.Ioe o lakea na dari o voro a huk o lalu a manu.Bolea ra manu o lalu mugea,o pidea ngavana bari o masia tara silva moni i tabuli.Bolea ra moni ia o habia na takis nau pali bari ne vomu ne huriki a tara ni bola takis."

Sapta 17

1 Sikspela dei bihain Jisas i kisim Pita, Jems na Jon, brata bilong Jems, na ol yet i go long wanpela maunten i antap tru. 2 Jisas i senis na bodi bilong Em i kamap narakain. Pes bilong Em i lait olsem san, na klos bilong em i sain olsem lait.

3 Orait kwiktaim Moses na Elijah i kamap na i toktok wantaim Jisas. 4 Pita i lukim dispela na tokim Jisas olsem, "Bikpela, em gutpela yumi stap long hia. Sapos yu laikim, bai mi sanapim tripela haus win, wanpela bilong yu, na wanpela bilong Moses, na wanpela bilong Elijah."
5 Taim Pita i toktok yet, wanpela klaut i lait tumas i kam karamapim ol, na insait long klaut wanpela maus i tok, "Dispela em i Pikinini bilong mi, mi laikim em tumas, em i save bihainim laik bilong mi. Olsem na yupela i mas harim tok bilong em tasol." 6 Taim ol disaipel i harim dispela tok, ol i pret tru na i putim pes bilong ol i go daun tru. 7 Na Jisas kam kirapim ol na i tokim ol, "Yupela i noken pret." 8 Na ol i lukluk i go antap tasol i no lukim wanpela man, Jisas wanpela tasol i stap.
9 Taim ol i wok long kam daun long maunten, Jisas tok strong long ol olsem, "Yupela i noken tokim wanpela man long wanem samting yupela i lukim, inap Pikinini bilong Man i kirap bek long ples bilong ol dai man." 10  Orait ol disaipel bilong Jisas i askim em olsem, "Bilong wanem ol saveman bilong lo i tok olsem Elaija i mas kam paslain?"
11 Jisas i bekim na i tok, "Elaija bai i kam na stretim bek olgeta samting. 12  Tasol mi tokim yupela, Elija i kam pinis, tasol ol hetman i no luksave long em. Nogat. Ol i mekim nogut long em. Long wankain pasin tasol Pikinini bilong Man bai i kisim bagarap long han bilong ol." 13 Na ol disaipel i save olsem Jisas i wok long tokim ol long Jon bilong Baptais.
14 Taim ol i kamap long hap we ol planti man i stap long en, wanpela man i kam brukim skru long lek bilong Jisas na i tok, 15 Bikpela, marimari long pikinini man bilong mi, em i gat sik muruk na i save kisim bikpela bagarap. Planti taim em i save pundaun insait long paia o long wara. 16 Mi kisim em i go long ol disaipel bilong yu, tasol ol i no inap long oraitim em."
17 Orait Jisas i bekim olsem, "Yupela ol lain bilong mekim pasin nogut na i no save bilip, hamaspela taim bai mi stap wantaim yupela? Hamas taim bai mi tokim yupela? Kisim dispela pikinini i kam long mi." 18 Jisas i krosim spirit nogut, na spirit nogut i lusim dispela pikinini man, na long dispela taim stret pikinini i kamap orait gen.
19 Bihain, ol disaipel i kam long Jisas na i tok, "Bilong wanem na mipela i no inap rausim ol spirit nogut?" 20 Jisas i tokim ol, long wanem, bilip bilong yupela i liklik. Mi tokim yupela tru, sapos yupela i gat liklik bilip inap olsem pikinini bilong mastet, bai yupela i tokim dispela maunten, "Kalap i go long hap', na em bai i go na i nogat wanpela samting em bai hat long yupela. 21 undefined
22 Taim ol i stap long Galili, Jisas i tokim ol disaipel bilong en olsem "Bai ol i givim Pikinini bilong Man i go long han bilong ol manmeri, 23 na bai ol i kilim em i dai, na long dei namba tri em bai i kirap bek." Ol disaipel i wari na tingting planti.
24 Taim ol i kam long Kapenaum, man bilong kisim takis i kam long Pita na i tok, "Tisa bilong yupela i save baim takis o nogat?" 25 Pita i tok, "Yes." Tasol taim Pita i go insait long haus, Jisas i askim em olsem, "Simon, yu ting wanem? Ol king long dispela graun i save kisim takis long ol wanem lain? Long ol lain bilong ol yet o long ol lain bilong narapela hap?"
26  Taim Pita i tok, "Long ol man bilong narapela hap." Jisas i tokim em olsem, "Sapos i olsem, orait ol lain bilong ol yet i no inap baim takis. 27 Tasol yumi noken mekim ol lain bilong kisim takis i pundaun long sin. Yu go long solwara na tromoi huk na kisim pis. Kisim pis yu kisim paslain long olgeta pis, taim yu opim maus bilong en bai yu lukim wanpela silva moni i stap. Kisim dispela moni na givim takis bilong mi na bilong yu long ol lain bilong kisim takis."


Chapter 18

1 Na tahuna iea hurika murimuri ri valai ne Isu ri nana maea ia,"Erei i tahoka rana i dagi hateka polomeli na harikianga ne Deo?" 2 Muri e Isu i galea tara koma kiroko i valai,i vakapesia na kurukurune ria, 3 Ia i ta,"Muholi hateka iau a taki mua,erei kama ge rupuru mulea ge manga koma kiroko,kama mugu dili na harikianga ne Deo. 4 Erei a bakovi i rupurua i manga ra koma kiroko,ra bakovi iea ia biri tahoka rana i dagi pololilo na harikianga ne Deo. 5 Mavonga na ragu,a bakovi tara i rata kamumu ne hurika bakovi maea manga ra koma kiroko,i maea ia i rata kamumu iau lakea ia i bole iau. 6 Erei a bakovi i rata e hurika koma kiroko erei ri tahoka ni luhoi tora ne nau ri boru na sin,i kamumu nigi kolo a kedo dagi na lohona nigi voroki puru na dari dagi. 7 Iau a dodo e hurika bakovi ngatavine vona ra malala iea na parava ni toni!I kamumu hateka ni toni i bele,a dodo hateka hurika bakovi erei ri vakabele a ni toni i rata hurika bakovi ranga ri boru na sin,ia biri hale liu. 8 Pali ra limamu o a vahamu i rata ioe o boru na sin,o palakudua o vorokia ge vano.I kamumu hateka ni bole a ni mahuri vakaroro turana limamu ge taku a vahamu ge taku.Pali kimi kamumu go lakea na kanono na hel turana limamu ge rua a vahamu ge rua. 9 Pali ra matamu ge ratoe go boru na sin,pali o rata talea o vorokia.I kamumu hateka go bole a naro kamumu ge tabuli vakaroro turana mata ge taku kunana.Kimi kamumu ni lakea na kanono na hel turana matamu ge rua. 10 Ioe o mata doko nahani matapuru ma na maka koma kiroko nga.Muholi hateka iau a takoe,na hunu virika ensel ria ri kara ni bele na matane Tata erei i made na hunu.11 12 Ioe o luhoi navai vona hini nga?Ra bakovi tara ia i tahoka 100-sipsip i tabuli,tara ne ria i velu,ia biri pe purua viri ranga i 99 virika sipsip ria na lolo ia ge vano ge vorokanea ra sipsip i taku i velu o uka? 13 Muholi hateka iau a taki mua,ra hini ia biri puruvisia ra sipsip iea,ia biri vivi hateka vona ra sipsip i velu lakea i puruvisi mulea. 14 Na naro i palupu kunana,e Tamane mua na hunu ia kimi ngaru tara koma kiroko ge velu. 15 Pali ra turamu i ratea vomu tara sin,o bolea ge lakea na nutu miri o takia na ara potu vona ge tabuli na palane marua.Pali ia i kara ni longo mai ioe,kamumu marua bara muru bele manga a makitari tabu. 16 Pali re ia kimi ngaru ni longo mai ioe,pali o vano bole tabua tara turamu o ge ala rua rugu valai,bara ru bole kori na ngava bara moto pelekadoa ra potu 17 Pali ra hini ia ge marikoi keme ge longo mai a ngavane ria,i kamumu o bolea ge dili na sios.Pali ia keme ge longo mai a ngava na sios,o matai maea ia tara bakovi ni bole a takis kama bakovi na tara o Juda. 18 Muholi hateka iau a taki mua,ara maki mua mu kapikari koea na malala,Deo ia tara biri kapikaria na hunu,pali ara maki mu rutala kava e Deo tara biri rutala kava na hunu. 19 Pali iau a taki tabu mua,na malala iea,ra bakovi i ala rua ru tamudi taku vona tara maki lakea ru nana,pali e Tamane hita na hunu ia biri habi lobo ara maki si nanea vona. 20 Na rana i ala rua o i ala tolu to vakalipopo palupu na ragu,iau bara made na palane tou. 21 Muri e Pita i valai i nanea e Isu,"ViriDagi,bloko riva na parava iau ga puga hini hale na turagu ia i rata sin ne nau?I kara a parava,ge polorua e?" 22 Isu i takia,iau kama taki ioe maea na parava ge polorua,uka ioe o puga voroki a halenga vona i vano ge lokovonga ge kara na tahuna ge ravulu polorua a polona i polorua tabu. 23 Mavonga ra harikinga ne Deo i palupu manga a king i ngaru ni palakado a makoli,turana voravora vona. 24 Na tahuna ia i vakatubu na ni pelekadoa ra makoli,ni bole valai tara voravora ge koli mule a 1 0000 silva a pou na moni a makoli na king. 25 Pali na tahuna i uka moni ni koli mule a makoli ne vona,a matakari vona i rata ni ta tora ni rudutalea ra voravora turane girihina e tuna turana maka maki vona,nigi koli mule vona ra makoli ia i tahoka. 26 Lakea ra voravora iea i tutupuru a gina na malala lakea i pasike puru na vahana Matakari vona lakea i ta maea,"Matakari,o dodo iau ga kolimule maka maki vomu. 27 Lakea makakari vona i dodoa ra voravora lakea i puga voroki a potu vona lakea i ratea i malimali i vano i uka ni mava. 28 Pali ra voravora iea i vano i mataia tara voravora erei i tahoka makoli vona i 100 kina.Lakea i turari vilia i nugua lohona lakea i takia,"Ioe o kolia makoli vomu ne nau? 29 Pali ra voravora i tutupurua gina na vahana lakea i takia,"O dodo iau bara kolia makoli nau a tahoka vomu." 30 Pali ra voravora muga iea kimi longoa ngavana.Ia i nugutatea ra voravora i vano na parava ia biri kolia makoli vona. 31 Na tahuna e huriki a voravora to mataia ara maki i bepe,tou koma to vivi.Ria ri valai na matakari ne ria ri takia vona virika maki i bele. 32 " Muri a matakari ne ria i gale i takia maea,'Ioe a voravora hale,Iau a dodoe pali a paga vorokia naro hale vomu na ara ioe o rupuru ioe o nanau. 33 Navai ioe koma o dodoa voravora turamu manga Iau a dodo e? 34 A matakari vona i tamudi hale pali habia ra voravoa ea i lakea na limane huriki a bakovi ni haba ni madihi vona vano vano ia ge koli lobo a makoli vona. 35 Manga kunana e tata meli na hunu ia tara bari tatea naro i palupu ne matou,Nara matou koma moto paga vuroki a sin na turane matou na hatene matou."

Sapta 18

1 Long dispela taim ol disaipel i kam long Jisas na i askim em olsem, "Husat i gat biknem na i antap tru insait long Kingdom bilong God?" 2 Orait Jisas i singautim wanpela liklik pikinini i kam, na i sanapim em namel long ol, 3 na i tok, "Tru tumas mi tokim yupela, sapos yupela  i no daunim yupela yet na kamap olsem dispela liklik pikinini, bai yupela i no inap i go insait long Kingdom bilong God.

4 Olsem na man i daunim em yet olsem dispela liklik pikinini, dispela kain man bai i gat biknem insait long Kingdom bilong God. 5 Olsem na long nem bilong mi, wanpela man i mekim gut long ol kain man olsem dispela liklik pikinini, em i olsem em i mekim gut long mi na i kisim mi. 6 Tasol man i mekim ol dispela liklik pikinini husat i bilip long mi i pundaun long sin, gut moa ol i pasim bikpela ston long nek bilong en na tromoi em i go daun long bikpela solwara.
7 Sori tru long ol manmeri bilong dispela graun long taim bilong traim! I gutpela tru ol traim i kamap, tasol sori tru long man husat i kamapim traim na i mekim ol arapela man i pundaun long sin, em bai i bagarap olgeta. 8 Sapos han bilong yu o lek bilong yu i mekim yu i pundaun long sin, orait katim na tromoi i go. I gutpela moa long kisim laip i stap gut oltaim oltaim wantaim wanpela han na wanpela lek tasol. Tasol i no gutpela long go long hel paia wantaim tupela han na tupela lek.
9 Sapos ai bilong yu i mekim yu i pundaun long sin, orait kamautim na tromoi i go. I gutpela moa long yu kisim laip i stap gut oltaim oltaim wantaim wanpela ai tasol. Tasol i no gutpela long go long hel paia wantaim tupela ai.
10 Yu mas was gut na noken luk daun long ol dispela liklik lain pikinini. Tru tumas mi tokim yu, long heven ol ensel bilong ol i save kamap long pes bilong Papa bilong mi husat i stap long heven. 11 undefined
12 Yu ting wanem long dispela? Sapos wanpela man i gat 100-pela sipsip i stap, na wanpela sipsip namel long ol i go lus, bai em i lusim 99-pela sipsip i stap long maunten na i go painim dispela wanpela sipsip i lus o nogat? 13 Tru tumas mi tokim yupela, sapos em i painim dispela sipsip, em bai i amamas long ol 99-pela sipsip i stap tasol moa yet bai em i amamas tru long dispela sipsip i bin lus na em i painim. 14 Long wankain pasin tasol, Papa bilong yupela long heven  i no laik bai wanpela bilong ol dispela liklik pikinini i go lus.
15 Sapos brata bilong yu i mekim sin long yu, kisim em i go arere na tokim em long asua bilong en namel long yutupela tasol. Sapos em inap harim tok bilong yu, orait yutupela bai i kamap brata gen. 16 Tasol sapos em i no laik harim tok bilong yu, orait kisim wanpela o tupela brata tu i kam, bai ol tu i ken witnes na toktok na stretim dispela asua.
17 Na sapos em i les long harim tok bilong ol, orait karim dispela toktok i go long sios. Sapos em i les long harim tok bilong sios tu, orait lukim em olsem  wanpela man bilong kisim takis na i no man bilong lain Juda.
18 Tru tumas mi tokim yupela, wanem samting yupela i pasim long graun God bai i pasim long heven tu; na wanem samting yupela opim long graun God bai i opim long heven tu. 19 Na mi tokim yupela gen, Long dispela graun, sapos tupela man i wanbel long wanpela samting na i askim, orait Papa bilong mi long heven bai i givim ol wanem samting ol i askim long en. 20 Long wanem hap 2-pela o tripela i bung wantaim long Nem bilong mi, bai mi stap namel long ol.
21 Bihain Pita i kam na askim Jisas, "Bikpela, hamas taim bai mi lusim rong bilong brata bilong mi sapos em i mekim sin long mi? Inap long 7-pela taim, a?" 22 Jisas i tokim em, "Mi no tokim yu olsem 7-pela taim, nogat yu mas lusim rong bilong en inap long 77-pela taim "
23 Olsem na Kingdom bilong God i wankain olsem wanpela king i laik stretim dinau wantaim ol wokman bilong en. 24 Taim em i stat long stretim dinau, ol i kisim wanpela wokman i kam bilong bekim 10 000 silva bek moni dinau bilong en long king. 25 Tasol taim em i nogat moni long bekim dispela dinau bilong en, masta bilong en i mekim strongpela tok long salim dispela wokman wantaim meri pikinini na olgeta samting bilong en, bilong bekim dispela dinau em i gat.
26 Olsem na dispela wokman i putim pes i go daun tru na i brukim skru long lek bilong masta bilong en na i tok, "Masta, marimari long mi na bai mi bekim olgeta samting bilong yu." 27 Olsem na masta bilong en i sori long dispela wokman, na i lusim rong bilong en na larim em i go fri.
28 Tasol dispela wokman i go na i lukim narapela wokman husat i gat 100 kina dinau long en. Na em i pulim em i kam na i holim nek bilong en na i tok, "Yu mas bekim dinau bilong yu long mi." 29 Tasol dispela wokman i putim pes i go daun long lek bilong en na i daunim em yet tru  na i tok, "Marimari long mi na bai mi bekim dinau mi gat long yu."
30 Tasol dispela namba wan wokman i no harim tok bilong en. Em i kalabusim dispela wokman inap em i ken bekim dinau bilong em. 31 Taim ol wanwok bilong en i lukim wanem samting i kamap, ol i no amamas. Ol i kam na i tokim masta bilong ol long olgeta samting i kamap.
32 Bihain masta bilong dispela wokman i singautim em i kam na i tokim em olsem, 'Yu wanpela wokman nogut, yu daunim yu yet na askim mi long marimari long yu na mi lusim rong bilong yu na larim yu i go fri. 33 Bilong wanem yu no marimari long wanwok bilong yu olsem mi bin marimari long yu?'
34 Masta bilong en i belhat na i givim dispela wokman i go long ol man bilong givim pen long em inap em i ken bekim olgeta dinau bilong en. 35 Olsem tasol Papa bilong mi long heven tu bai i mekim wankain pasin long yupela, sapos yupela i no lusim sin bilong brata bilong yupela na i tingim yet asua bilong en.


Chapter 19

1 Vona ra tahuna e Isu i lobo ni ta,Ia i pea e Galili,i vano i lakea na distrik o Judia na tabekena naro e Judon. 2 Kabuna bakovi a ngatavine ri muri vona, pali ia i tara kamumu ria lobo. 3 Huriki a Parisi ri valai vona ri nanaea,ri tonia,ri tamaea,"I moholi a lo i tamaea i tara bakovi i herea tara rau kea pali takia e girihina ge vano i lobo a parangia ne rua?" 4 Isu i koli tamaea,"Mua mu lohoka ni gi a buk lakea mu pala maea,Na tahuna e Deo i vakatubu ni rata e hurika bakovi,ia i ratea tara bakovi a ngatavine i taku kunana." 5 Lakea e Deo i ta,'A vuhuna hini nga a bakovi biri pea e tamana e kinana ia biri vano i rihia ngatavine e girihina,rua bara ru bele manga viri ala taku kunana.' 6 Pali kama ru made manga rua muga,uka,ru bele manga viri i ala taku.Pali ara maki e Deo i rua pali,uka tara bakovi ge kara ni pologege vona hini nga." 7 Ria ri takia e Isu,"I navai e Moses ia i taki mia,migi habi a raukea ni vapile ge lobo ni parani ge vano a ngatavine?" 8 Pali e Isu i taki maea ria,"Na rana a tamudine mua i tora hateka,lakea re Moses i longo ne mua mugu herea raukea ni vapile ge vano a ngatavine,pali ni vakatubu a hini nga kimi bele maea. 9 Iau a taki mua,"Tahuna a ngatavine kimi rata naro ni ngoi lakea bakovi i herea raukea ni vapile i lilia e girihina,ia i parani tabu vona tara ngatavine,pali ra bakovi iea ia i rata naro ni ngoi.Lakea ra bakovi erei i parani vona ra ngatavine e girihina bakovi ia i habia vona raukea ni pilea,ia tara i rata naro ni ngoi." 10 Pali e hurika murimuri ri taki maea e Isu,"Pali rege maea,i kamumu hateka hurika bakovi nahani rigi parani!" 11 Pali e Isu i taki ria,"Ra ngava iea kama ne hurika bakovi lobo,na bakovi takutaku kunana ia i kara ni bolea ra ngava iea. 12 I tahoka ranga bakovi kimi kara ni parani ge vakabele a koma.Ranga ne ria ri bele maea na tamudine kinana.Ranga,hurika bakovi ri pala kuline ria ri bele maea kama rigi parani.Ranga ne ria ri rata mule maea ria na ranga ri ngaru ni rata leho na harikianga ne Deo.Bakovi i kara ni bolea ra ngava ni parani,ru ia ge bole kamumua ra ngava iea." 13 Pali i muri e hurika bakovi a ngatavine ri bole valai ne Isu maka koma kiroko ne vona ge toto langa ne ria ge vasileki ne ria,lakea e hurika murimuri ri tahate ria. 14 Pali e Isu i taki maea ria,"Nahani hatekari ria,ru ria maka koma kiroko rigi valai nau,harikianga na hunu ne hurika bakovi maea erei ri rupuru ria ri luhoi tora manga hurika koma kiroko nga." 15 Lakea e Isu i ru langa limana na maka koma lakea ia i vasileki ne ria, lakea ia i pea hini nga i vano. 16 Isu i laho i vano tara koma bakovi i valai vona i takia,"Vinara,ga rata ara maki kamumu ga bolea ni mahuri vakaroro vakaroro?" 17 Isu i taki maea ia,"Navai o nanau na maki kamumu?Deo i taku kunana ia i kamumu.Pali ioe o ngaru ni bolea ni mahuri vakaroro vakaroro,ioe boro ramai lobo virika lo e Deo." 18 Ra bakovi iea i nana ge navai a lo ia ge ramai.Isu i taki maea ia,"Nahani rabalaki a bakovi,nahani rata naro ni ngoi,nahani panaho,nahani tatami na kot, 19 ioe boro made polotano ne tamamu e kinamu,o ngaru e huriki ranga manga o ngaru mule ioe." 20 Ra koma bakovi iea i taki maea e Isu,"Iau a ramai lobo virika lo e Deo,ga rata ara tabu ga bolea ni mahuru vakaroro vakaroro?" 21 Pali e Isu i taki maea ia,"Pali ri ioe o ngaru ni bele manga bakovi ge malamala,o vano o habi tala lobo virika maki vomu o habi ne hurika matasia ranga,ioe boro tahoka maki i kupo na hunu.Ioe o rata maea pali o valai o muri ne nau." 22 Pali na tahuna ra koma bakovi iea i longo maka ngava i rata e Isu,i ratea tamudina i hale liu ia i vano turana ni tamudi mava,na rana ia i tahoka moni turana maka mahala. 23 Isu i taki e hurika murimuri vona maea,"Muholi hateka iau a taki maea mua,bakovi i tahoka maki kupo keme ge dili na harikianga ne Deo." 24 Iau a taki tabu mua,kimi maluvi na kamel ge dili na matana nidel,i manga kunana bakovi i tahoka maki i kupo biri madihia ni dili na harikianga ne Deo." 25 Tahuna e hurika murimuri vona ri longoa ra ngava iea,ri turutu ri tamaea,"Muholi erei ge bole a ni mahuri?" 26 Isu i matanono ria i ta,"Hurika bakovi a ngatavine kama ri kara ni kori mule ria ni bole ni mahuru,Deo kunana ia i kara ni haba ni mahuri ne hurika bakovi a ngatavine,na rana Deo ia kunana i kara ni rata a maka maki lobo" 27 Pali muri e Pita i koli maea ngavane Isu,"Ioe o pala maea mia mi pe lobo virika maki mia mi muri vomu.Ga mi bole ara maki a hini mia mi muri vomu?" 28 Isu i taki ria,"Muholi hateka iau a taki mua,na tahuna e Deo i ratea malala karaba,tahuna Tuna Bakovi i made na sia king vona na bagetua vona,mua e hurika bakovi mu muri nau bara mu made na sia king i ravulu taka a polonai rua ni luhoi kado hurika bakovi a ngatavine ri ala ravulu taku a polona i rua iea o Israel. 29 Hurika bakovi erei ri pe a ruma ne ria,e turana e korobane ria,tamane ria e kinane ria,turane tune ria,o a malala ne ria na ragu,Deo bari habi ne ria a parava biri 100 tabu langa ne virika maki ri pe ia biri habia ne ria ni mahuri i tabuli vakaroro vakaroro. 30 Pali i kupo e hurika bakovi erei ri muga bara ri muri tabu,pali erei a bakovi ri muri bara ri muga tabu.

Sapta 19

1 Long dispela taim Jisas i pinisim olgeta toktok, na em i lusim Galili, na em i kam long distrik Judia long narapela sait long wara Joden. 2 Bikpela lain manmeri tru i bihainim Jisas i go, na em i oraitim sik bilong ol.

3 Na ol Farisi i kam long Jisas, long traim em, na ol i tok olsem, "I tru lo i tok orait long ol man i ken raitim wanpela pas na givim long meri bilong ol na rausim meri long laik bilong ol yet?" 4 Jisas i bekim tok bilong ol olsem, "Yupela i save ritim buk na i save olsem, Long stat taim God i  wokim ol man, em i wokim wanpela man na wanpela meri tasol."
5 Na God i tok, 'Long dispela as tasol man i mas lusim papa na mama bilong en na i pas wantaim meri bilong en, na tupela bai i kamap wanpela bodi tasol.' 6 Na ol i no stap moa olsem tupela, nogat, ol i kamap wanpela bodi tasol. Olsem na wanem samting God i pasim, nogat man inap long brukim dispela."
7 Ol i tokim Jisas, "Bilong wanem na Moses i tokim mipela, long givim pas bilong brukim marit na rausim meri i go?" 8 Orait Jisas i tokim ol olsem, "Long wanem bel bilong yupela i strong tumas, olsem na Moses i tok orait long yupela i ken raitim pas bilong brukim marit na rausim meri i go, tasol long stat i no bin kamap olsem. 9 Mi tokim yupela, "Taim meri i no mekim pasin pamuk na man i raitim pas bilong brukim marit na i rausim meri bilong en, na i maritim narapela meri, orait dispela man i mekim pasin pamuk. Na man husat i maritim dispela meri we man bilong en i givim pas na rausim em, em tu i mekim pasin pamuk."
10 Orait ol disaipel i tokim Jisas olsem, "Sapos i olsem, gut moa ol man i noken marit!" 11 Tasol Jisas i tokim ol, "Dispela tok i no bilong olgeta man, em bilong wanwan man tasol husat inap long kisim dispela tok. 12 I gat sampela man husat i no inap marit na kamapim pikinini. Sampela bilong ol i kamap olsem yet long bel bilong mama. Sampela, em ol man yet i katim skin bilong ol na ol i kamap olsem na i no inap marit. Na sampela bilong ol i mekim ol yet i kamap olsem na i no laik marit long wanem ol i laik mekim wok long Kingdom bilong God. Man husat inap long kisim dispela tok long marit, larim em i kisim gut dispela tok."
13 Orait bihain ol manmeri i kisim ol liklik pikinini i kam long Jisas long em i ken putim han antap long ol na prea long ol, tasol ol disaipel i krosim ol. 14 Tasol Jisas i tokim ol olsem, "No ken pasim ol, larim ol liklik pikinini i kam long mi, kingdom bilong heven em i bilong ol kain man husat i gat daun pasin na bilip olsem ol dispela liklik pikinini." 15 Orait Jisas i putim han antap long ol pikinini na prea long ol pinis, na em lusim dispela hap na i go.
16 Jisas i wokabaut i go na wanpela yangpela man i kam long em na i tok, "Tisa, bai mi mekim wanem gutpela samting long kisim laip i stap gut oltaim oltaim?" 17 Jisas i tokim em olsem, "Bilong wanem yu askim mi long gutpela samting? God wanpela tasol i gutpela. Tasol sapos yu laik kisim laip i stap gut oltaim oltaim, yu mas bihainim olgeta lo bilong God."
18 Dispela man i askim long wanem kain lo em i mas bihainim. Jisas i tokim em olsem, "Noken kilim narapela man i dai, noken mekim pasin pamuk, noken stil na noken giaman long kot, 19 yu mas stap aninit long papa na mama bilong yu, na laikim ol narapela olsem yu laikim yu yet."
20 Dispela yanpela man i tokim Jisas olsem, "Mi bihainim olgeta lo bilong God, bai mi mekim wanem samting moa long kisim laip i stap gut oltaim oltaim?" 21 Orait Jisas i tokim em olsem, "Sapos yu laik kamap stretpela man, yu go salim olgeta samting bilong yu na givim long ol rabisman, na yu bai i gat planti samting long heven. Yu mekim olsem pinis orait yu kam bihainim mi." 22 Tasol taim yanpela man i harim dispela tok Jisas i mekim, bel bilong en i bruk tru na em i go wantaim bel hevi, long wanem em i gat planti moni na kago samting.
23 Jisas i tokim ol disaipel bilong en olsem, "Tru tumas mi tokim yupela, man i gat planti samting bai i hat tru long go insait long Kingdom bilong God". 24 Mi tok gen long yupela, em i no isi long kamel i go insait long ai bilong nidel, olsem tasol em i hat tru long man i gat planti samting long go insait long Kingdom bilong God."
25 Taim ol disaipel i harim dispela tok, ol i kirap nogut na i tok, "Husat tru inap kisim laip?" 26 Jisas i lukim ol na i tok, "Ol manmeri i no inap helpim ol yet long kisim laip, God tasol inap long givim laip long ol manmeri, long wanem God inap long mekim olgeta samting" 27 Orait bihain Pita i bekim tok bilong Jisas olsem, "Yu save olsem mipela i lusim olgeta samting bilong mipela na bihainim yu. Bai mipela i kisim wanem samting long bihainim yu?"
28 Jisas i tokim ol, "Tru tumas mi tokim yupela, Long taim God i wokim nupela graun, taim Pikinini bilong Man i sindaun long sia king bilong en long glori bilong en, yupela ol man i bihainim mi bai i sindaun long12-pela sia King bilong skelim ol 12-pela lain manmeri bilong Israel.
29 Olgeta man husat i lusim haus bilong ol, na brata susa bilong ol, na papa mama bilong ol, na ol pikinini bilong ol, o graun bilong ol long nem bilong mi, God bai i givim ol 100-pela taim moa antap long ol samting ol i lusim na em bai i givim ol laip i stap gut oltaim oltaim. 30 Tasol planti ol man husat i go paslain bai i kam bihain, na ol man i kam bihain bai i go paslain.


Chapter 20

1 "A harikianga na hunu i manga kunana a tahona hania i vuho tala na hetelanga i matakana bakovi ni leho na hania na vain. 2 Muri ne vona i ta turane ria, i vaka longo ria mai ge riva ge kona ria vona ria ri vivi,pali i rudu ria ri dili na hania na vain. 3 Ia i laho tabu na haua i tolu pali matai a voravora ranga i pesi tavula vula na murini va kona maki. 4 Ia i taki tou,'Matou ranga,vano moto lakea na hania na vain,pali ara maki kamumu Iau bara habia ne matou.'Pali tou to lakea na leho 5 Mavonga ia i laho tabu na haua i polo tara pali muri ia i laho tabu na haua i polo va,ia i rata manga hini ia i rata. 6 Muri mavonga ia i laho tabu na haua i ravulu a polona i taku i matavisi tabu ranga to pesi tavulavula.Ia i taki tou,'I navai matou moto pesi tavulavula koia vona ra parava koru ea?' 7 "Tou to koli to tamaea,'Nara i uka tara viri ge nana matou na leho.' "Ia i koli i tamaea,'Matou ranga moto dili na moto leho na hania na vain.' 8 Na malunga, a tahona hania i takia matakari ne ria,'gale lobo ria hurika voravora rigi vali o kona ria,vaka tubu na viri bole kiroko ri ke na viri bole dagi.' 9 "Tahuna e huriki a voravora erai ri valai muri na haua i ravulu a polona i taku ri valai,ria lobo ri bole palupulupu, 10 Pali na tahuna i valai e hurika voravora i bele muga, ria ri luhio maia ria rigi bole dagi,pali ria ranga ri bole palupulupu manga kunana e huriki ni kona ria na haua i taku ri leho vona. 11 Tahuna ri bole a mapane ria,ria ri takupo vona tahona hania. 12 Ria ri tamaea,'Re huriki nga ri valai muri pali ri leho kunana vona haua i taku,pali navai ioe o rata maki ne mia i palupulupu,pali mateu mete leho vona ra haro koru ea.' 13 "Pali a tahona hania i koli ria i tamaea,'Turangu mai,Iau koma rata hale matou.Matou koma moto vivi nau vona mapane matou na parava i taku matou moto leho vona?
15 Pali ri Iau a uka ngava langa vona hurika maki nau a ngaru ni habi? ri matou koma moto vivi vona ara maki kamumu Iau a rata na vuna Iau a luhoi ni rata naro kamumu. 16 A viri vali muri bari muga pali erai vali muga bari muri." 17 Tahuna e Iau i laho sike o Jerusalem, i bole a murimuri vona to ala ravulu a polona i rua,to lalaho i taki tou maea," 18 Mataia,teu te laho sike o Jerusalem, Tuna Bakovi bari ni habi na limane hurika mugamuga turane hurika bakovi ni lohoka na lo. Ria bari rata halea pali bari bimatea 19 pali bari ni habi lakea na limane huriki Gentails rigi harugia rigi rata halea,pali rigi vaka taua na bolo.Pali muri na parava i tolu ia bari hadongo mule." 20 Muri e girihine Zebedi i valai turana e huriki e tuna bakovi ne Isu.Ia i pasike puru pali nanea na maki. 21 Isu i koli i tamaea,"Ara maki o ngarua?Ia i koli tamaea,"o pasi na koma nau nga rugu made turamu,tara ge made na limamu a kanemupali tara ge made na limamu amarimu,pololilo na harikinga vomu." 22 Pali e Isu i kolia i tamaea,"Ioe koma o palala ona ara maki o nana vona.Ri ioe o kara ni ninu vona cap Iau bara ninu vona?"Ria ri tamaea,"Mia mi kara." 23 Ia i koli tamaea,"A cap nau bari moto ninu vona.Pali a ni made na limagu a kanegu a limagu a maurigu ia koma leho nau,ia a leho e Tata bari rata virihi ne erae ia bari habi vona." 24 Na tahuna i longo ra murimuri vona nga to ala ravulu,tou koma to tamudi kamumu vona ra maki tarina nga i rua. 25 Pali e Isu i gale tou to vali vona i taki tou maea,"Matou moto palala maea huriki a Gentiles ria ri matakari ria pali e huriki a bakovi i vona rane ria ri rata polo muga ne ria. 26 pali koma ge mavonga ra hininga ne mua.Mavonga,erae ne mua i ngaru ni polo muga muga ia ge bele manga ia voravora, 27 pali erea i ngaru ia ge muga ne mua ia ge bele manga voravora, 28 manga kunana e Tuna Bakovi ia koma i valai ni rata leho vonapali ia i valai ni rata leho ne huriki a bakovi a ngatavine, pali habia ni mahuri ge bole mule ria." 29 Tahuna tou to pagi tala o Jerico,huriki a kabuna bakovi a ngatavine ri muri vona. 30 Vonga i tahoka kepa i rua ru mamade vona ra dala ea.Tahuna tou to longo maea e Isu i polo,tou to gale,"Viri dagi,Tune Davit,o dodo mateu." 31 Huriki ri takari tou,taki tou maea togo mangulu,pali tou to tangi to gale dagi,"Viri dagi,Tune Davit o dodo mateu." 32 Muri e Isu i pesi i gale tou i tamaea,"Ara moto ngarau ga rata virihia matou?" 33 Tou to tamaea,"Viri dagi,a matane matue ge mapaga." 34 Muri e Isu,i laho mule turana ni dodo ne rua,pali nugu a matane rua.Ne vona ra parava ia kunana i mapaga matane rua pali rua ru muri liu vona.

Sapta 20

1 Kingdom bilong heven em i wankain olsem papa bilong gaden wain husat i save i go aut long monin taim tru long painim ol wokman long wok long gaden wain bilong em. 2 Bihain em i pasim tok wantaim ol man husat bai wok long gaden wain bilong em inap long pei bilong wanpela dei, em i salim ol i go long gaden wain bilong em.

3 Em i go aut long 9-kilok na lukim sampela wokman i sanap nating long maket ples. 4 Em i tokim ol olsem, 'Yupela tu i go insait long gaden wain na wok, wanem yupela inap long kisim, mi bai peim yupela. Olsem na ol i go long wok.
5 Em i mekim wankain long husat man i wok bihain long 12 -kilok na 3- kilok apinun na mekim wankain tasol. 6 Narapela taim gen bihain long 5-kilok long apinun, em i go aut na lukim olsem sampela man i stap nating tasol. Em i tokim ol olsem, 'Bilong wanem na yupela i sanap nating long hia long dispela dei?' 7 Na ol i tokim em olsem, 'Nogat wanpela i kisim mipela long wok'. Orait, em i tokim ol olsem, 'Yupela tu i go insait long wain gaden bilong mi na wok'.
8 Orait long apinun taim, papa bilong gaden wain i givim tok long bosman olsem, 'Singautim olgeta wokman i kam na givim pe long ol. Stat long las wokman na i go pinis long namba wan wokman.' 9 Taim ol wokman i kam, husat lain i bin statim wok long 5-kilok long apinun, olgeta i kisim wankain pei tasol inap long wanpela dei. 10 Taim ol man i bin wok pas long en i kam, ol i ting olsem ol bai i kisim moa pei tasol ol tu i kisim wankain pei inap long wanpela dei.
11 Taim ol i kisim pinis pei bilong ol, ol i stat long tok kros long papa bilong gaden wain. 12 Ol i tok olsem, 'Dispela ol wokman husat i wok las tru, i wok inap long wanpela aua, tasol yu peim ol wankain pei long mipela. Mipela i mekim bikpela wok wantaim hot bilong san long dispela dei. '
13 Tasol papa bilong gaden wain i tokim wanpela bilong ol olsem, 'Wantok, mi i no mekim wanpela asua long yu. Yu i no bin wanbel olsem yu bai kisim pei long wok inap long wanpela dei? 14 Kisim wanem samting-em bilong yu na yu go. Mi mekim tok long mi long peim ol wokman husat i kam bihain wankain olsem yu.
15 Ating mi nogat namba long mekim tok long ol samting bilong mi long laik bilong mi? Ating yupela i no wanbel long gutpela pasin bilong mi long wanem mi save givim ol samting long laik bilong mi? 16 Olsem na man i kam bihain tru bai kam paslain na man i kam paslain bai i kam bihain."
17 Taim Jisas i wokabaut i go antap long Jerusalem, em i kisim ol 12-pela disaipel i go wantaim na tokim ol, 18 "Lukim, mipela wokabaut i go antap long Jerusalem, na ol bai givim Pikinini bilong Man long han bilong ol hetpris na ol saveman bilong lo. Ol bai kotim em bilong kilim em i dai 19 Na ol bai kisim em i go long han bilong ol lain i no Juda na bai ol i tok nogut long em na ol bai hangamapim em. Tasol bihain long namba tri dei, em bai kirap bek gen."
20 Bihain, mama bilong ol pikinini man bilong Sebedi i kam long Jisas wantaim ol pikinini bilong em. Em i brukim skru klostu long Jisas na askim em long wanpela samting. 21 Jisas i tokim em, "Yu laikim wanem samting?" na em i tok, "Yu makim dispela tupela pikinini man bilong mi inap sindaun long Kingdom bilong yu, wanpela i ken sindaun long han sut bilong yu na narapela long han kais bilong yu."
22 Tasol Jisas i tokim em na tok olsem, "Yu no save long wanem samting yu askim. Yupela inap long dringim dispela kap mi bai dringim long en?" Ol i tok olsem, "Mipela bai inap." 23 Jisas i tokim ol olsem, "Kap bilong mi tru yupela bai dring. Tasol long sindaun long han sut bilong mi na han kais bilong mi em i no wok bilong mi, tasol em samting bilong Papa bilong mi i redim bilong husat ol lain bai em i givim long ol." 24 Taim ol narapela 10-pela disaipel i harim dispela tok, ol i gat bikpela belkros long tupela brata.
25 Tasol Jisas i tokim ol long kam klostu long em na tok, "Yupela i save pinis olsem ol hetman bilong narapela lain i save bosim ol, na ol bikman i gat nem antap ol i save bosim ol tu. 26 Tasol dispela kain pasin i noken kamap namel long yupela. Orait husat i laik kamap hetman namel long yupela, em i mas kamap wokboi, 27 Na husat i laik kamap namba wan namel long yupela i mas kamap wokboi bilong yupela, 28 wankain tasol, Pikinini bilong Man i no kam wokim wok bilong en, tasol bilong mekim wok long ol manmeri na givim laip bilong en long kisim bek ol."
29 Taim ol i lusim Jeriko na i go aut, planti manmeri tru i bihainaim em. 30 Long dispela hap, tupela aipas man i sindaun i stap long rot. Taim tupela i harim olsem Jisas i kam, tupela i singaut na tok, "Bikpela, Pikinini bilong Devit, yu sori long mitupela." 31 Ol manmeri i krosim tupela na tokim tupela long stop na pasim maus, tasol tupela i wok long singaut bikmaus moa na i tok, "Bikpela, Pikinini bilong Devit, yu sori long mitupela."
32 Bihain, Jisas i sanap na singaut long tupela na tok, "Yutupela laik bai mi mekim wanem samting long yutupela?" 33 Tupela i tok olsem, "Bikpela, mitupela i laik ai bilong mitupela op." 34 Orait Jisas i gat bikpela sori long tupela na, taim em i putim han long ai bilong tupela, kwiktaim tru ai bilong tupela i op na tupela i bihainim em.


Chapter 21

1 Tahuna e Isu turana hurika murimuri ri valai tabukoi iea o Jerusalem,ri bele na tanga e Betpas na lolo iea o Oliv,muri e Isu i rudu a voravora vona i ala rua. 2 lakea i taki maea ria,"Mua mu lakea na tanga tara,lakea bara mua masia tara donki turana tara tuna donki karaba ni kolo na mota.Mu puga mota na donki i rua mu bole valai ne nau. 3 Pali re hurika bakovi rigi nana mua na hini nga,mua mu ta,'ViriDagi i tahoka leho vona ra donki nga,'ra bakovi iea biri laviriri i puga i habi marua muru bole valai ra donki nga. 4 Ngane ra maki nga i bele manga hini i taki a profet hosi.Lakea e Isu i ta maea, 5 "Takia e tuna ngatavine e Saion,'Masia a King mua i valai,lakea i rupurua i made langa vona tara tuna donki karaba."' 6 Muri e hurika murimuri ri vano ri rata manga hini taki ria e Isu. 7 Lakea ri bole vilia donki turana tuna donki karaba ri bole maka varikia ne ria ri vahata langa vona ra donki rua,lakea e Isu i made langa na maka varikia polomeli na donki. 8 I kupo e hurika bakovi a ngatavine ri vahata langa na dala virika varikia ne ria,ranga bakovi a ngatavine ri tolo maka rahana kai ri voro langa na dala. 9 Muri i kupo e hurika bakovi a ngatavine ri mugea e Isu ranga erei a tara ri muri vona,ria ri gale maea,kuvurikea rane ViriDagi e Tune Devit!Vivi ne vona na rana ia i valai na rane ViriDagi!Kavurikea arane ViriDagi ia i made polomeli liu. 10 Tahuna e Isu i dili o Jerusalem,hurika bakovi a ngatavine na tanga dagi ri rata ngava i kupo ri nana maea,"Erei ra bakovi iea?" 11 Hurika tara mavilulu a bakovi a ngatavine ri muri ne Isu ri koli maea ngava,"Ra verea e Isu,ia tara profet o Nasaret pololilo o Galili." 12 Muri e Isu i dili na tempel ia i lilitala e hurika bakovi a ngatavine erei ri kona ri habi vakuloi pololilo na tempel.Ia i guru voroki virika dede ne hurika bakovi ri leho ni ngoli a moni turana sia na maka bakovi ri vahabi vakuloi a kadirovo ni gale a dov. 13 Lakea ia i taki maea ria"Ni tane Deo i tamaea,'Ruma nau biri tabuli manga ruma ni vasileki,pali mua mu ratea ge manga tanga ne hurika panaho." 14 Muri e hurika matakepa turana vaha hale ri valai ne Isu pololilo na tempel ia i vaka mahuri maka gilanga ne ria. 15 Pali na tahuna e hurika mugamuga turane hurika bakovi ni lohoka na lo ri matai maka maki kamumu ia i rata,na tahuna ia i longo hurika koma pololilo na tempel ri gale maea,"Kavurikea nane Tune Devit,"ria ri tamudi hale liu. 16 Pali ri taki maea e Isu,"Ioe o longo ra ngava iea erei e hurika bakovi ri ratea?"Lakea e Isu i taki maea ria,"E!Pali,mua kama mu gia a ngava i tabuli pali,'Na ngavane hurika koma kiroka turane hurika koma ri ruru bara ri kavurike kamumu a rane ViriDagi?" 17 Muri e Isu i pe ria i vano i pagitala na tanga dagi.Ia i lakea o Betani lakea ia i made rodo taku vonga. 18 Ngane na hetelanga,tahuna ia i laho hamule na tanga dagi,ia i vitolo. 19 Lakea ia i masia tara kai a fik na gagana dala ia i lokovonga tabukoi ia i matai maea ra kai iea i uka kanena i vonu vona pagana kunana.Lakea e Isu i rata ngava vona ra kai iea,"Ioe muri komo go vua tabu."Pali i laviriri hateka i kere. 20 Tahuna e hurika murimuri ri matai ra hini nga, ri turutu ri ta maea,,"Ara maki i ratea ra kai a fik i laviriri hateka i kere?" 21 Isu i klia ria i ta maea,"Muholi hateka iau a taki mua,pali re mua mugu luhoi tora kama mugu tahoka ni luhoi ge rua,bara mu ratea maki i bele vona ra kai a fik,pali bara mu kara ni rata virika maki dagi maea,takia ra lolo iea,'Malipu vonga o puru na dari,'ia bari bele. 22 Ara maki mu vasileki mu nana ni bolena,mua mu luhoitora,bara mu bolea." 23 Tahuna e Isu i dili na tempel ia i tovo e hurika bakovi a ngatavine,hurika hetpris turane hurika mugamuga ne hurika bakovi a ngatavine ri valai vona,lakea ri nana maea ia,"Ioe o tahoka navai a pede ni rata virika maki lakea erei i longo vomu?"
25 Tahuna e Jon i habi a baptais ne hurika bakovi a ngatavine,ia i bole a pede na ara tabeke?Na hunu o na bakovi na malala?"Ria ri ta mule na palane ri lakea ri ta maea,"Pali re teu te ta,'Na hunu,'ia biri taki hita,'Navai kama mu luhoi torea ngavane Jon?' 26 Pali re mia migi ta,'Ra hini nga i valai na bakovi,'mia mi mangenge na tara dagi e hurika bakovi a ngatavine na ara ria ri masia e Jon ia tara profet." 27 Muri ria ri kolia ngavane Isu ri ta,"Mia kama mi pala."Lakea e Isu i taki maea ria,Iau tara kama kara ni taki mua na ara pede iau a tahoka ni rata virika leho nga. 28 Pali mua mu luhoi navai?Tara bakovi ia i tahoka e tuna a koma bakovi i rua.Ia i lakea na koma muga i takia,'Tugu,ioe o vano ngane o leho na hania na wain; 29 A koma muga i koli maea ngava.'Iau a malai ni rata leho,pali i muri tabu ia i puloa ni luhoi vona ia i vano i leho na hania na wain. 30 Muri ra bakovi iea i lakea na pahamuri tabua ia i takia na ngava i palupu kunana.A pahamuri tabua i koli a ngavana,'Iau bara vano a leho,BakoviDagi,'Pali ia i tatami kimi vano ge leho na hania na wain. 31 "Na palana koma bakovi nga i rua,erei i muri na ni ngaru ne tamane rua?"Ri koli maea ngava,"A koma tabua."Lakea e Isu i taki ria,"Muholi hateka iau a taki mua,hurika tara ni bolena takis turane hurika ngatavine ri ngoi bara ri dili na harikinga ne Deo muga ne mua. 32 Na rana e Jon i valai mua ni kado ara narone mua pali kama mu luhoi torea .Pali e hurika bakovi ni bole a takis turana ngatavine ri ngoi ri luhoi torea.Pali ge rata ara hini te matai ra hini nga,kama mu pulo a vilone mua mugu luhoi torea. 33 Longoa tara ni ta vakakika.I tahoka e tamane mua na malala ia i varo a wain na hania.Ia i rata nure,lakea ia i ratea murina bara ni pulopulo a wain lakea ni rata tabu a ruma i ola bara ni matakari.Lakea ia i habia a hania vona ne hurika tara ri matakari a wain lakea ia i pea hini nga ia i lakea na kantri tara. 34 Na tahuna a maki ni kani i moro,ia i rudu ranga voravora ri vano ri lakea ne hurika tara ri matakari a hania na wain ni bole ranga kalavana maki ni kani vona. 35 Pali e huriki ri matakari a hania na wain ri nugu tata e hurika voravora vona,lakea ri bia tara,ri rabalaki tara ri voroki langa kedo vona tara. 36 Muri tabu,tahona malala i rudu tabua tara voravora i vano,ri kupo hateka ne huriki muga ia i rudu.Pali e huriki ri matakari a hania na wain ri rata naro i palupu kunana ne ria.3v 37 Muri na hini nga,tahona malala i rudua e tuna muholi i lakea ne ria,ia i taki ria,'bara ri habia ni matakilala dagi ne tugu a koma bakovi.' 38 Pali na tahuna hurika tara ni matakari a hania na wain ri masia tuna bakovi i valai,ri ta mule na palane ria maea,'Ra verea a tuna bakovi i matakari a mahala ne tamana.Pali,teu te rabalakia te bole lobo virika mahala e tamana.' 39 Lakea ri bolea ri kope talea i pagitala na hania na wain ri rabalakia i mate. 40 Ngane a tahuna tamana hania na wain i valai,ia ge rata ara vona re hurika tara ri matakari a hania na wain?" 41 Lakea ri taki maea ia,"Ia biri rata hale e hurika tara nga biri bolea hania na wain biri habia ne hurika tara ranga bara ri matakari,hurika tara erei bara ri veru a maki ni kani i lakea na tahona hania na tahuna a maki ni kani i moro." 42 Isu i taki ria,"Re mua iau a luhoi maea pali mua kama mu gia ni tane Deo.'Ra kedo i hale na matane huriki ri rata ruma lakea ri koi vona ra kedo e huriki ranga ri ratea i bele manga kona pos na ruma.Ra hini nga i bele na ni ngaru ne ViriDagi kunana lakea i tebi na matane mia?' 43 Mavonga iau a taki mua,Deo biri bole talea mua harikinga vona ne mua biri habi lakea ne huriki rana erei bara ri vakabele a maki ni kani. 44 Erei a bakovi a ngatavine i boru langa na kedo iea bara ri makeve i kiroko liu.Pali,ra kedo iea i boru langa ne hurika bakovi a ngatavine hurika bakovi a ngatavine bara ri hale liu. 45 Tahuna e hurika hetpris turane hurika Farisi ri longoa maka ni ta vakakika e Isu,ri mata kilala maea ia i ratea ra maka ngava ne ria. 46 Ri vorokana dala ni nugu tatea,pali ri mangenge ne hurika bakovi a ngatavine ri made,na rana hurika bakovi a ngatavine ri matai maea re Isu ia tara profet.

Sapta 21

1 Taim Jisas wantaim ol disaipel bilong em i kam klostu long Jerusalem, ol i kamap long ples Betpas long Maunten Oliv, na bihain Jisas i salim tupela disaipel, 2 na i tokim ol olsem, "Yupela i go long narapela ples, na yupela bai lukim wanpela donki wantaim yangpela pikinini donki ol i pasim long rop. Yupela mas rausim rop long tupela donki na kisim i kam long mi. 3 Sapos ol man i askim yupela long dispela, yupela i mas tok, 'Bikpela i gat wok long ol dispela donki', na dispela man bai kwiktaim larim yupela kisim tupela donki i kam."

4 Nau dispela samting i kamap olsem profet i bin tokim bipo. Na Jisas i tok olsem, 5 "Tokim pikinini meri bilong Saion, 'Lukim King bilong yupela i kam, na em i daunim em yet na sindaun long wanpela yangpela pikinini donki. '"
6 Bihain ol disaipel i go na ol i mekim olsem Jisas i tokim ol. 7 Na ol i kisim donki na yangpela pikinini donki i kam na ol i putim ol klos laplap bilong ol antap long tupela donki, na Jisas i sindaun antap long ol klos laplap i stap antap long donki. 8 Planti ol manmeri i tromoi ol klos laplap bilong ol long rot, na sampela manmeri i katim ol han bilong ol diwai na tromoi long rot.
9 Bihain ol planti manmeri i go paslain long Jisas na arapela lain husat i bihainim em, ol i singaut olsem, "Litimapim nem bilong Bikpela long Pikinini bilong Devit! Aamamas long em long wanem em i kam long nem bilong Bikpela! Litimapim nem bilong Bikpela i stap antap tru!" 10 Taim Jisas i kam insait long Jerusalem, olgeta manmeri bilong biktaun i mekim planti toktok na ol i askim olsem, "Em husat dispela man?" 11 Ol biklain manmeri i bihainim Jisas i bekim tok olsem, "Dispela em Jisas, em wanpela profet bilong Nasaret insait long Galili."
12 Bihain Jisas i go insait long tempel na em i rausim olgeta manmeri husat i baim na salim ol samting long tempel. Em kapsaitim ol tebol bilong ol man i save senisim ol moni na ol sia bilong ol man i save salim ol pisin ol i kolim dov. 13 Na em i tokim ol olsem "Tok bilong God i tok, 'Haus bilong mi bai stap olsem haus bilong prea, ' tasol yupela i mekim i kamap ples bilong ol stilman." 14 Bihain ol ai pas na lek nogut i kam long Jisas insait long tempel na em i oraitim sik bilong ol.
15 Tasol taim ol het pris na saveman bilong lo i lukim ol gutpela samting em i mekim, na taim ol i harim ol pikinini insait long tempel i singaut olsem, "Litimapim nem bilong Pikinini bilong Devit, "ol i belhat nogut tru. 16 Na ol i tokim Jisas olsem, "Yu harim wanem ol man i wok long toktok?" Na Jisas i tokim ol olsem, "Yes! Tasol, yupela i no ritim tok i stap pinis, 'Long maus bilong ol liklik pikinini na ol pikinini i susu bai ol litimapim gut nem bilong Bikpela?" 17 Bihain Jisas i lusim ol na em i go autsait long biktaun. Em i go long Betani na stap wanpela nait long hap.
18 Nau long moning taim, taim em i wokabaut i kam bek long biktaun, em i hangre. 19 Na em i lukim wanpela diwai fik long arere long rot na em i go klostu na lukim olsem dispela diwai i nogat kaikai bilong en na ol lip tasol i pulap. Na Jisas i mekim tok long dispela diwai, "Yu i no inap bai karim kaikai bihain taim gen." Na kwiktaim dispela diwai fik i drai.
20 Taim ol disaipel i lukim dispela, ol i kirap nogut na ol i tok, "Wanem samting mekim na dispela diwai fik i drai kwiktaim?" 21 Jisas i bekim na tokim ol olsem, "Tru tumas mi tokim yupela, sapos yupela bilip na nogat tupela tingting, yupela i no inap long mekim wanem i bin kamap long dispela diwai fik, tasol bai yupela inap long mekim ol bikpela samting olsem, tokim dispela maunten, 'Kirap long dispela hap na i go daun long solwara, ' na em bai kamap. 22 Wanem samting yupela i prea na askim long kisim, yupela i mas bilip, na bai yupela i kisim."
23 Taim Jisas i kam insait long tempel na em i givim skul long ol manmeri, ol hetpris na ol hetman bilong ol manmeri i kam long em, na ol i askim em, "Yu gat wanem kain namba long mekim ol dispela samting na husat i givim yu tok orait?" 24 Na Jisas i bekim tok bilong ol olsem, "Bai mi askim yupela wanpela askim tu. Sapos yupela i bekim askim bilong mi, orait bai mi tokim yupela long wanem namba mi i gat long mekim ol dispela samting.
25 Taim Jon i givim baptais long ol manmeri, em i kisim namba long wanem hap? Long heven o long man bilong graun?" Orait ol i toktok namel long ol yet na ol i tok, "Sapos yumi tok, 'Long heven, ' em bai tokim mipela, 'Bilong wanem yupela i no bin bilipim tok bilong Jon?' 26 Tasol sapos mipela i tok, 'Dispela i kam long man, ' mipela pret long ol biklain manmeri long wanem olgeta i lukim Jon olsem em i wanpela profet." 27 Bihain ol i bekim tok bilong Jisas na ol i tok, "Mipela i no save." Na Jisas i tokim ol olsem, "Mi tu bai i no inap tokim yupela long wanem namba mi gat long mekim ol dispela samting.
28 Tasol yupela i ting olsem wanem? Wanpela man i gat tupela pikinini man. Em i go long nambawan pikinini na tokim em, 'Pikinini, yu go nau na wok long gaden wain.' 29 Nambawan pikinini i bekim tok olsem. 'Mi les long mekim wok', tasol bihain gen em i senisim tingting bilong em na i go wok long gaden wain. 30 Bihain dispela man i go long namba tu pikinini bilong em na tokim em wankain tok. Na namba tu pikinini i bekim tok, 'Bai mi go wok, bikman, ' tasol em i no go wok long gaden wain.
31 "Namel long tupela pikinini man, husat i bihainim laik bilong papa bilong tupela?" Ol i bekim tok olsem, "Namba wan pikinini." Na Jisas i tokim ol, "Tru tumas mi tokim yupela, ol lain i save kisim takis na ol pamuk meri bai i go insait long Kingdom bilong God paslain long yupela." 32 Long wanem Jon i kam long yupela long stretpela pasin tasol yupela i no bilip long em. Tasol ol man bilong kisim takis na ol pamuk meri i bilipim em. Tasol maski yupela i lukim dispela, yupela i no tanim bel bilong yupela na bilip long em.
33 Harim narapela tok bokis. I gat wanpela papa bilong graun na em i planim wain long gaden. Em i wokim banis, na wokim ples bilong wilwilim wain na, wokim longpela haus bilong was. Na em i salim gaden bilong em i go long ol lain i lukautim wain na em lusim na i go long narapela kantri. 34 Long taim bilong kaikai i redi, em i salim sampela ol wokman bilong em i go long ol lain i lukautim gaden wain long kisim hap skel kaikai bilong em.
35 Tasol ol lain i lukautim gaden wain i holim pasim ol wokman bilong em, na paitim wanpela, na kilim narapela, na tromoi ston antap long narapela. 36 Bihain gen, papa bilong graun i salim narapela ol wokman i go, na ol i planti moa long pastaim em i bin salim. Tasol ol lain i lukautim gaden wain i mekim wankain pasin long ol. 37 Bihain long dispela, papa bilong graun i salim pikinini man tru bilong em i go long ol, na em i tok, 'Bai ol givim bikpela luksave long pikinini man bilong mi. '
38 Tasol taim ol lain bilong lukautim gaden wain i lukim pikinini man i kam, ol i toktok namel long ol yet olsem, 'Dispela em i pikinini man i bosim kago bilong papa bilong em. Maski, yumi kilim em na kisim olgeta kago bilong papa bilong em.' 39 Olsem na ol i kisim em na rausim em i go aut long gaden wain na kilim em i dai.
40 Nau taim papa bilong wain gaden i kam, bai em i mekim wanem long ol dispela lain i lukautim gaden wain?" 41 Na ol i tokim em olsem, "Em bai mekim nogut long ol dispela lain na salim gaden wain i go long ol narapela lain bilong lukautim, em ol lain we bai skelim hap kaikai i kam long papa bilong gaden taim kaikai i redi."
42 Jisas i tokim ol, "Ating yupela i no ritim tok bilong God. 'Dispela ston i nogut long ai bilong ol kapenta na ol i les long dispela ston em ol narapela lain i mekim kamap kona pos bilong haus. Dispela i kamap long laik bilong Bikpela yet na em i narakain long ai bilong mipela?'
43 Olsem na mi tokim yupela, God bai rausim kingdom bilong em long yupela na givim i go long ol narapela lain husat bai i kamapim ol kaikai. 44 Husat manmeri i pundaun antap long dispela ston ol bai i bruk i go liklik tru. Tasol, dispela ston i pundaun antap long ol manmeri dispela ol manmeri bai bagarap olgeta.
45 Taim ol het pris na ol Farasi i harim ol dispela tok bokis bilong Jisas, ol i luksave olsem em i mekim dispela toktok long ol. 46 Ol i painim rot bilong holim pasim em, tasol ol i pret long ol planti manmeri i stap, long wanem ol manmeri i lukim Jisas olsem em i wanpela profet.


Chapter 22Isu i ta tabu ne ria na ni tavakakika,lakea i ta,

2 "Harikianga na hunu i manga tara king i matanono a ni kani dagi pololilo na parania ne tuna koma bakovi." 3 Lakea ia i rudu hurika voravora vona ri vano ni bole hurika bakovi a ngatavine ia i gale ni valai na ni kani pololilo na ni parani,pali kama ri valai. 4 King i rudu tabu e hurika voravora vona,rigi nana e hurika tara ranga ni valai turana ra ngava maea,"Masia,Iau a ru pali a maki ni kani na parania,Iau a rabalaki virika bulmakau turana bulmakau karaba ri koru,lakea virika maki ri tabuli pali lakea mua mu valai vona a vaponga na parania." 5 Pali kama ri ngaru ni longo a ngava lakea ri vano viliha,ranga ri lakea na hania ranga ri vano ni leho a leho na moni ne ria. 6 Ranga ri nugutata hurika voravora na king ri rata pile ria ri habi a ni maruhu lakea ri rabalaki ria ri mate. 7 King i madihi a hatena lakea ia i rudu hurika nugu maheto vona ri vano ri rabalaki e hurika bakovi a ngatavine nga erei ri rabalaki e hurika voravora vona,ni runani maka tanga turana tanga dagi ne ria. 8 Muri ia i taki e hurika voravora vona maea,'Maki ni kani na parania i tabuli pali,pali re hurika bakovi a ngatavine iau a gale ria ni valai,kama ri valai,na rana kama ria tara kamumu. 9 Mavonga mu lakea na maka dala dagi mu gale hurika bakovi a ngatavine rigi kupo erei mu kara ni matakana,lakea mu bole valai na maki ni kani na parania. 10 Hurika voravora ri lakea na maka dala dagi ni matakana hurika bakovi a ngatavine kamumu turana bakovi a ngatavine hale ranga mu bole lakea maki ni kani na paranina.Na vuhuna hini nga,hurika bakovi a ngatavine ri vaka vonu hateka a murina ni parani. 11 Pali a tahuna a king i valai ni matai e hurika bakovi a ngatavine ri vakalipopo na vaponga,ia i masia tara bakovi kimi rodo a varikia ni parani. 12 Lakea a king ia i taki maea ra bakovi iea,"Turagu,ioe o uka varikia ni parani pali ioe o dili valai navai?"Pali ra bakovi iea kimi kolia tara ngava. 13 Lakea ra king i taki e hurika voravora vona nigi kolo a vahana turana limana nigi voroki puru na tanga i uvo hale liu,ra tanga e hurika bakovi bara ri hataki haleliu a ni madihi bara ri tangi ri karatata ngne ria. 14 Na rana,ni gale i valai ne hurika bakovi a ngatavine pali,e Deo i pasi i takutaku ni vakatorea ni ngaru vona. 15 Muri e huriki a parisi ri mata kana ranga ngava rigi rata virihi ne Isu. 16 Muri ri rudu ranga murimuri vona turan huriki a tara e Herot ri lakea vona.Ria ri tamaea ne Isu,"Vinara,mia mi palala maia ioe o rata ngava i muholi,pali ioe o haba ngava i muholi ni ramaea e Deo.Pali ioe koma o luhoi ni ramaia tara ni luhoi na bakovi,pali koma o luhoi ni luhoi kado a narona bakovi,ioe o rata naro i palupulu kunana ne huriki lobo. 17 Ioe o taki mateu,i navai a ni luhoi vomu? i nga i tabuli poloolulo na lo ,i navai i kamumu mia migi kona takis lakea ne Caesar o uka?" 18 Pali mavongae Isu i palala vona pali a ni luhoi ne ria pali ia i tamaea," Navai matou moto ngaru ni tonau,matou a bakovi ni tatai? 19 Vakasiria nau a coin go habia na takis."Muri ri bolea coin i tahoka hanune darius i valai vona. 20 Isu i taki tou maia,"A hanune erai a rane erai a maakea?"
22 Na tahuna ria ri longa ra hiniga,ria ri turutu pali ri pea ri vano 23 Vona ra parava ia ranga Sadusi,erea i tamaea i uka ni mahuri mule,valai ne vona.Ria ri nanea maia, 24 Ria ri tameaea,"Vinara,Moses i tamaea,"i tara bakovi i mate pali ia i uka koma,pali e tarina ge parangi vona e girihina pali ge tahoka koma ge bole mulea murina.' 25 I tahoka maki tari i ala polo rua. A tabua i parangi pali mate.Pali ia i uka koma, pali lakea e tarina i bolea e girihina i parangi vona. 26 Muri a paha muri tabua ia tara i vavoga tabu ia, muri a viri tara i vano vano na kabina. 27 Muri te tou lobo ra ngatavine iea ia tara i mate. 28 Pali muri na ni pesi rike,eaia ngane ne tou a maki tari ge ia e girihina? Na vuhuna ara ia i parangi ne tou lobo." 29 Pali e Isu i koli tou i tamaea,"Matou moto tahoka potu pali,na vuhuna koma moto luhoi a huriki ngavane Doe tura ni tora ne Deo. 30 Na parava ni pesi rike i uka ni parangi ara i uka ni bola ngatavine o ni haba ngatavine. Na ara ria bari made palupu kunana manga engel 31 Pali ani pesi rike ni mate,pali koma mu gia ara maki taki e Deo, maea, 32 Iau e Deo ne Abraham,Deo ne Isacc,pali e Deo ne Jecob'?Deo koma ia e Deo ne huriki ri mate,ia e Deo ne huriki ri mahuri." 33 Na tahuna i longo e huriki, ria ri turutu ri luhoi lege vona vinara vona. 34 Tahuna e Isu i taki ra hininga ia i tu kari a ngavane hurikia Parisi a Sadusi,ria ri vakali popo ria palupu. 35 Tara ne ria,ia i palala na lo,ia i nanae,ia i tonia maea 36 "Vinara erea a lo i dagi na lo e Moses?" 37 Isu i kolia maea,"Ngarua e Deo viri dagi vomu na hatemu turan ni luhoi vomu tura ni tora vomu.' 38 Ia i dagi hateka ne hurika lo ranga na lo e Moses. 40 Vona ra lo nga i rua hurika ngava lobo i taki e huriki a propet i tabuli pololilo vona ra lo nga i rua." 41 Natahuna e huriki a Parisi ri tabana ni pesi palupu,E Isu i nana ria vona tara ni nana. 42 Ia i tamaea,"Mu luhoi navai vona e Kristo? Ia e tune erae?"Ria ri koli ri tameaa,"E tune Davit." 43 Isu i tamaea,"Pali ra Spirit e Deo i tabuli ne Davit,pali navai ia i tamaea,Viri dagi vona, 44 Viri dagi i tamaea Viri dagi nau,"Made na limagu a kanegu,vano na tahuna Iau a rata e huriki a pele vomu ri valai polo tanu na vahamu?" 45 Pali n i navai e Devit ge galea ie e Kristo' Viri dagi'Pali ge navai ge ia tabu e tune Devit?" 46 I uka tara viri ge kolia ngavana,pali uka tara viri ge nana tabua na ni nana vona ra parava ia.

Sapta 22

1 Jisas i toktok long ol gen long tok piksa, na i tok, 2 "Kingdom bilong heven i olsem wanpela king i redim bikpela marit kaikai bilong pikinini man bilong em." 3 Na em i salim ol wokman bilong en i go long kisim ol manmeri em i bin singautim ol long kam long marit kaikai, tasol ol i no kam.

4 King i salim ol arapela wokman bilong em gen, i go long askim ol lain em i bin singautim ol long kam wantaim dispela tok olsem, "Lukim, Mi redim marit kaikai pinis, Mi kilim ol bulmakau na ol fatpela yangpela bulmakau, na olgeta samting i stap redi pinis olsem na yupela i mas kam long dispela marit kaikai."
5 Tasol ol i no laik harim tok na ol i go nabaut, Sampela i go long gaden na sampela i go long mekim wok moni bilong ol. 6 Ol arapela i holim pasim ol wokman bilong king na bagarapim ol na givim sem long ol na kilim ol i dai. 7 King i belhat na salim ol ami bilong em i go na kilim ol dispela manmeri husat i kilim ol wokman bilong en, na kukim ol ples na biktaun bilong ol.
8 Bihain em i tokim ol wokman bilong em olsem, 'Marit kaikai i redi pinis, tasol, ol dispela manmeri mi singautim ol long kam, ol i no kam, long wanem ol i no gutpela lain. 9 Olsem na yupela i go long ol bikrot na singautim ol planti manmeri husat yupela inap long painim, na kisim ol i kam long marit kaikai. 10 Ol wokman i go long ol bikrot na painim na bungim ol gutpela manmeri na manmeri nogut na kisim ol i go long marit kaikai. Long dispela as, ol manmeri i bin pulapim tru ples bilong marit.
11 Tasol taim king i kam long lukim ol manmeri i bung long kaikai, em i lukim wanpela man i no putim klos bilong marit. 12 Na King i tokim dispela man olsem, "Pren, yu nogat klos bilong marit na yu kam insait olsem wanem?" Tasol dispela man i no bekim wanpela tok.
13 Olsem na king i tokim ol wokman bilong en long pasim lek na han bilong dispela man na tromoi em i go daun long ples i tudak tru, em dispela ples ol man bai i pilim pen nogut tru na krai na kaikaim tit bilong ol. 14 Long wanem, singaut i kam long planti lain manmeri tasol, God i makim wanwan tasol long inapim laik bilong em.
15 Bihain long dispela, ol Farisi i go pasim tok long painim asua bilong Jisas long ol toktok bilong em inap ol i ken kalabusim em. 16 Olsem na ol i salim ol sampela disaipel bilong ol wantaim ol lain bilong Herot i go long em. Ol dispela man i tok long Jisas olsem, "Tisa, mipela i save olsem yu save tok tru olgeta, na yu save skulim ol man long tok bilong God long trupela rot. Yu no save bihainim tingting bilong ol narapela man, na yu no save skelim ol man, yu save mekim wankain pasin tasol long olgeta man. 17 Inap yu tokim mipela long tingting bilong yu, long askim bilong mipela? Em i orait long mipela i bihainim ol lo long givim takis long Sisa o nogat?
18 Tasol Jisas i save pinis long tingting nogut bilong ol na em i tok, "Yupela ol man bilong giaman, bilong wanem yupela i laik traim mi? 19 Soim mi wanpela moni bilong baim takis, "Na ol i kisim wanpela denarius em moni mak bilong em olsem 20t koin i kam long em.
20 Na Jisas i askim ol, "Nem na pes bilong husat i stap long dispela moni?" 21 Ol i tokim em olsem, "Nem na pes bilong Sisa." Na Jisas i tokim ol olsem, "Orait, givim samting bilong Sisa i go bek long Sisa, na samting bilong God, givim i go bek long God." 22 Taim ol i harim dispela tok, ol i kirap nogut na lusim em na i go.
23 Long dispela dei tasol, sampela ol Sadusi, husat i save tok i nogat kirap bek taim yu dai i kam long Jisas na i askim em 24 olsem, "Tisa, lo bilong Moses i tok olsem, 'Sapos wanpela marit man i nogat pikinini na i dai, orait brata bilong dispela man i mas maritim meri bilong em na kamapim ol pikinini bilong brata bilong em'.
25 Orait, i bin gat 7-pela brata i stap. Namba wan brata i marit na em i nogat pikinini na i dai. Em i lusim meri bilong em long brata bilong em. 26 Na namba tu brata i maritim dispela meri tasol em tu i nogat pikinini na i dai. Wankain samting i kamap long namba tri brata, i go inap long namba 7 brata. Ol i nogat pikinini na i dai. 27 Taim olgeta brata i dai pinis, dispela meri tu i dai bihain. 28 Long taim bilong kirap bek, em bai i stap olsem meri bilong husat namel long ol 7-pela brata? Long wanem, olgeta brata i bin maritim em."
29 Tasol Jisas i bekim tok bilong ol olsem, "Yupela i asua pinis long ol toktok bilong yupela, long wanem yupela i no save long ol tok bilong God, na long strong bilong em. 30 Long taim bilong kirap bek, ol i no inap marit, o bai i nogat pasin bilong givim man o meri long maritim, long wanem ol bai i stap wankain olsem ol ensel long heven.
31 Tasol long pasin bilong kirap bek long dai, ating yupela i no bin ritim wanem God i tok. Em i tok olsem, 32 'Mi God bilong Abraham, na God bilong Aisak, na God bilong Jekop'? God em i no God bilong ol dai man, nogat, em i God bilong ol man i stap laip. 33 Taim ol lain manmeri i harim ol toktok em i skulim ol, ol i kirap nogut na tingting planti.
34 Tasol, taim ol Farisi i harim olsem Jisas i bin pasim maus bilong ol Sadusi, ol i bung long wanpela hap na pasim sampela tok. 35 Wanpela saveman bilong lo namel long lain Farisi i askim Jisas long traim em na i tok, 36 "Tisa, insait long tenpela lo, wanem lo em i bikpela na i winim olgeta lo?"
37 Na Jisas i tokim em olsem, "Yu mas laikim God Bikpela bilong yu wantaim olgeta bel bilong yu, na wantaim strong bilong yu, na wantaim olgeta tingting bilong yu tu." 38 Dispela lo i nambawan tru, na i winim olgeta arapela lo.
39 Na namba tu lo em i olsem, 'Yu mas laikim tru ol arapela olsem yu laikim yu yet.' 40 Olgeta lo na tok bilong ol profet i hangamap long dispela tupela lo.
41 Taim ol Farisi i bung yet na stap, Jisas i askim ol wanpela askim. 42 Em i tok, "Yupela i ting wanem long Krais? Em i Pikinini bilong husat?" Na ol i tok, "Em i Pikinini bilong Devit."
43 Jisas i askim ol, "Sapos Spirit bilong God i stap long Devit, orait bilong wanem na em i tok. 'Bikpela' long em olsem, 44 'Bikpela i tok long Bikpela bilong mi olsem, "Sindaun long hansut bilong mi, inap mi putim ol birua bilong yu aninit long lek bilong yu?"
45 Sapos Devit i singaut long em olsem 'Bikpela, ' orait, olsem wanem na em i stap pikinini bilong Devit gen?" 46 Taim em i askim dispela askim, nogat wanpela bilong ol i inap tru long bekim dispela askim na mekim wanpela tok long em, na nogat wanpela bilong ol i tingting long askim em gen long dispela dei na long ol narapela dei tu.


Chapter 23

1 Muri e Isu i taki e huriki a bakovi a ngatavine turana e huriki a murimuri vona. 2 Ia i tamaea,"huriki na bakovi ni palala na lo pali turana e huriki a Parisi ria ri made na murine Moses'. 3 Mavonga ara maki ria ri taki mua mugu rata,pali mua mu rata pali mu mata muri mai.Pali mu koma mu ramaea narone ria,ria ri tamaea pali koma ri ramaea.
5 Ria ri rata ra hurika leho nga ne huriki a bakovi a ngatavine rigi matai a leho ne ria.Pali ri rata ra hininga i vaka torea naro hale ne ria i dagi,pali ri rahi a hurika harikinga ne ria i dagi. 6 Ria ri ngaru ni made na murine huriki a mugamuga na parava ne hurika vaponga pololilo na roho ni vasileki, 7 pali angava kamumu i valai na murina ni vahabi,pali i tamaea'Vinara'ne huriki a bakovi a ngatavine. 8 Pali mua nahani nigi gale mua maea'Vinara'nara mua mu tahoka Vinara i taku,pali mua lobo a maki tarina. 9 Pali nahani galea tara viri koea na malala ge tamamu,nara mua mu tahoka kunana e tamane mua i taku ,ia i made na hunu. 10 Pali nahani nigi gale mua a 'vinara ',ara mua mu tahoka kunana a vinara i taku,e Kristo. 11 Pali erea i dagi ne mua,ia ge bele manga ia voravora. 12 Erea a bakovi i kavu rikea rana,Deo bari rupurua a rana,pali erea i rupurua Deo bari ru ragia rana. 13 Pali Matakari matou,huriki a bakovi ri palala na lo turana hurika parisi,a bakovi ni rata ngava tamami!Mua mu tu karia harikianga na hunu ne huriki a bakovi a ngatavine. Pali koma mu ru e huriki ranga rigi dili. 14- 15 Matakari matou,ne huriki a bakovi ni palala na lo pali a Parisi,turane huriki a bakovi ni tatami!pali mua mu pagi polo a dari a malala ni pulo a tamudine huriki, pali tara i puloa tamudina,mua mu tarea i bele manga tuna hel manga kunana mua. 16 "Matakari matou,matou e huriki i matakari mua a kepa,erea i tamaea,'Pali erae i ta gamai pulolilo na roho e Deo,ia koma maki tara,pali tara bakovi i ratea tara ngava ge haba gol na ruma e Deo ,ia ge habia,' 17 Matou a kepa i uka ni luhoi kamumu!erea i dagi,a gol o a roho e Deo pali ia i ratea ra gol i kiripiripi? 18 Pali,'erea i rata ni tagamai polo meli na alta,ia koma maki tara.Pali erea i rata ni tagamai polomeli na maki kamumu vona ia ge nugu tatea.' 19 Matou a kepa!Ara i dagi,a maki kamumu o a alta i ratea ra maki kamumu i kiripiripi? 20 Mavonga,erae i ta gamai polomeli na alta i ratr ni gamai polomeli vona pali a maka maki lobo i tabuli vona. 22 Pali erae i tara ni ta gamai na hunu,ia i rata ni ta gamai na sia king e Deo pali na bakovi erae i made lunga vona ra sia king ea 23 "Matakari matou,ne huriki a bakovi ni lohoka na lo pali a Parisi a bakovi ni tatami!Matou a bakovi ni haba kalavana vutuna mint i magni noro,a dilpali a vutuna kuminpali mua koma mu murimai a maki dagi na lo ia naro malamala,pali a naro ni dodo a ni luhoi tora.Pali mua mu kara ni tara ra naro pali mua koma mu ramai. 24 Mua kepa mu muga,mua mu lili voroki a lango pali mu todoa kamel! 28 Palupu kunana,Mu mata kamumu na matane huriki a bakovi a ngatavine, pali pololilo ne mua i vonu turana hurika ni ta tami pali koma mu luhoi ni ramaia lo. 29 Matadoko,mua hurika bakovi ni lohoka na lo turane hurika Farisi,mua bakovi ni ngava rua!Mua mu rata matmat ne hurika profet lakea mu vakabagetu a matmat ne hurika bakovi ri malamala. 30 Mua mu ta,'pali re mia migi made hosi na tahune ne tamane mia,mia mi kama mi kara ni ru a lima palupu ni guru a darane hurika profet. 31 Lakea mua mu takitala mule ne mua maea,mua e tune hurika tara erei ri rabalaki e hurika profet. 32 Mua ranga ge pali virika naro hale ne tamane mua. 33 Mua mata turana tuna mata i tahoka muto,na rana dala ni pololele na kot na hel? 34 Pali ranga ne ria,mua bara mu rabalaki mu vakatavore,lakea ranga bara mu ubi pololilo na maka ruma ni vasileki ne hurika Juda bara mu lilitala ri pagitata na tanga dagi ri lakea na tanga dagi tara. 35 Na hini nga kunana,virika darane hurika bakovi ri malamala i maguru vona malala iea,i vaka tubu na darane Abel i vano i bele na darane Sakaraia tune Barakaia,erei mua mu rabalaki na palana ruma e Deo turana alta biri rike matou. 36 Muholi hateka iau a taki mua,maka maki nga bari bele ne hurika tara a bakovi a ngatavine na tahuna iea. 37 Jerusalem Jerusalem,mua tara ni rabalaki e hurika profet mu padi ria e hurika tara erei iau a rudu valai ne mua! I Kupo a tahuna Iau a ngaru ni kalipopo huriki e tune mua manga kinana kurekoi kaftagu maka tuna kureko pololilo na karapana,pali mua kama mu ngarua! 38 Masia,ruma mua i tabuli tavula liu. 39 Pali iau a taki mua,kama mugu matai iau ngane i vano na tahuna mua bara mu ratea ra ngava iea,'Ni vivi i lakea ne hurika bakovi erei i valai na rane ViriDagi."'

Sapta 23

1 Orait, Jisas i toktok long planti lain manmeri na long ol disaipel bilong em. 2 Em i tok olsem, "Ol saveman bilong lo na ol Farisi i save sindaun long sia bilong Moses. 3 Olsem na, wanem samting ol tokim yupela long mekim, yupela mas mekim na bihainim. Tasol noken bihainim ol wok bilong ol, long wanem, ol save toktok tasol na ol yet i no save bihainim.

4 Yes, ol i save pasim ol bikpela kago i hat tru long karim, na ol i save tokim ol manmeri long karim antap long solda bilong ol. Tasol ol yet bai i no inap tru long surikim wanpela liklik hap pinka bilong ol long karim ol dispela kago. 5 Ol i save mekim olgeta wok bilong ol long ai bilong ol manmeri bai lukim. Ol i save mekim arere bilong ol klos i go longpela na ol i save putim ol hap klos bilong bilas antap long klos bilong ol.
6 Ol i save laik long sindaun long ples bilong ol hetman long taim bilong bikpela kaikai, na sindaun long nambawan sia long haus lotu bilong ol Juda, 7 na ol i save laik bai ol manmeri long maket ples i tok gut na mekim gut long ol, na kolim ol 'Rabai'.
8 Tasol ol i noken kolim yupela 'Rabai' bilong wanem, yupela gat wanpela tisa tasol, na yupela olgeta i stap olsem ol brata. 9 Na noken kolim nem papa long wanpela man long dispela graun, long wanem, yupela i gat wanpela Papa tasol na em i stap long heven. 10 Na ol i noken kolim yupela 'tisa, ' long wanem, yupela i gat wanpela tisa tasol na em i Krais.
11 Tasol husat em i kamap bikpela namel long yupela, em bai kamap wokboi bilong yupela. 12 Husat man i apim nem bilong em yet, God bai daunim em na husat man i daunim em yet, God bai apim em.
13 Lukaut, yupela ol saveman bilong lo na ol Farisi, yupela man i gat tupela maus! Yupela pasim Kingdom bilong heven long ol manmeri, tasol yupela yet i no inap long go insait. Na yupela i no larim ol arapela lain long go insait. 14 undefined 15 Lukaut, ol saveman bilong lo na ol Farisi, yupela man i gat tupela maus! Yupela i save brukim solwara na go long planti hap graun long tanim bel bilong wanpela man, na taim wanpela i tanim bel, yupela i mekim em kamap pikinini bilong hel wankain olsem yupela.
16 Lukaut, yupela olsem aipas i soim rot long narapela na yupela i tok, 'Husat man i mekim promis long haus bilong God, em i no wanpela samting. Tasol man i mekim promis long gol bilong haus bilong God i mas holim pas promis bilong em.' 17 Yupela ol ai pas i nogat gutpela tingting! Wanem samting i bikpela moa? Gol em i bikpela o tempel i save mekim dispela gol i holi?
18 Na, 'Husat man i save mekim promis antap long alta, em i no wanpela samting. Tasol man i mekim promis antap long dispela presen i stap antap long en, dispela man i mas holim pas promis bilong em. 19 Yupela ol ai pas lain! Dispela presen em i bikpela moa o alta i save mekim dispela presen i holi?
20 Olsem na husat man i mekim promis long alta i save mekim promis antap long en na olgeta samting i stap antap long en tu. 21 Na husat man i mekim promis insait long haus bilong God, em i save mekim promis antap long en na long man i stap long haus bilong God tu. 22 Na husat man i mekim promis long heven, em i save promis antap long sia king bilong God na long man husat i save sindaun antap long dispela sia king tu.
23 Lukaut, yupela ol saveman bilong lo na ol Farisi, yupela man i gat tupela maus! Yupela i save givim 10-pela hap bilong ol liklik smel sid mint, sid dil na sid kumin tasol yupela i no save bihainim ol bikpela samting bilong ol lo em ol stretpela pasin, na pasin bilong marimari na bilip. Na yupela inap long mekim ol dispela tasol yupela i lusim wanpela na mekim narapela. 24 Yupela ol aipas i save soim rot long narapela man, yupela i save rausim ol liklik lang tasol yupela i save daunim kamel!
25 Lukaut, yupela ol saveman bilong lo na ol Farisi, yupela man i gat tupela maus! Yupela save long klinim autsait bilong kap na klinim autsait bilong pleit, tasol insait bilong yupela i pulap wantaim bel bilong tingim yupela yet na amamasim yupela yet. 26 Yupela ol ai pas Farisi, yupela klinim insait bilong kap na pleit bilong yupela pastaim, na bai autsait bilong en bai kamap klin tu.
27 Lukaut, yupela ol saveman bilong lo na ol Farisi, yupela man i gat tupela maus! Yupela i kamap olsem wait peint bilong ol matmat i luk gutpela stret long autsait tasol insait i pulap wantaim bun bilong ol daiman na olgeta ol doti samting. 28 Wankain tasol, yupela luk olsem stretpela man long ai bilong ol manmeri, tasol insait long yupela i pulap long planti tok giaman na yupela i no save bihainim lo.
29 Lukaut, yupela ol saveman bilong lo na ol Farisi, yupela man i gat tupela maus! Yupela i wokim matmat bilong ol profet na bilasim ol matmat bilong ol stretpela man. 30 Yupela i tok, 'Sapos mipela i bin stap bipo long taim bilong papa bilong mipela, mipela i no inap long putim han wantaim long kapsaitim blut bilong ol profet. 31 Olsem na yupela i tokaut long yupela yet olsem, yupela ol pikinini bilong ol lain husat i bin kilim ol profet.
32 Yupela tu inapim ol pasin nogut bilong ol papa bilong yupela. 33 Yupela snek na ol pikinini bilong ol poisin snek, long wanem rot bai yupela abrusim dispela kot bilong hel?
34 Olsem na yupela lukim, mi salim ol profet, na ol man i gat gutpela tingting, na ol saveman bilong lo. Sampela bilong ol, yupela bai kilim na hangamapim, na sampela bai yupela paitim ol insait long haus lotu bilong ol Juda na rausim ol i go autsait long biktaun i go long narapela biktaun. 35 Long dispela as tasol, olgeta blut bilong ol stretpela man i bin kapsait long dispela graun, stat long blut bilong Abel i go inap long blut bilong Sekaraia pikinini bilong Barakaia, husat yupela i bin kilim namel long haus bilong God na long alta bai kam antap long yupela. 36 Tru tumas mi tokim yupela, olgeta dispela samting bai kamap long ol lain manmeri bilong dispela taim.
37 Jerusalem, Jerusalem, yupela lain bilong kilim ol profet na stonim ol lain husat mi bin salim kam long yupela! Planti taim mi laik bungim ol pikinini bilong yupela olsem mama kakaruk i save bungim ol pikinini kakaruk aninit long wing bilong en, tasol yupela i no laikim! 38 Lukim, haus bilong yupela i stap nating tru. 39 Olsem na mi tokim yupela, bai yupela i no inap lukim mi long nau inap long taim bai yupela i mekim dispela tok, 'Amamas i go long man husat i kam long nem bilong Bikpela.'"


Chapter 24

1 Isu i pagitala na tempel i laho lakea na dala.Hurika murmuri vona ri valai ri vakasiria maka ruma na tempel. 2 Pali e Isu i kolimule a ngavane ria i tamaea,"Mua kama mu matai virika maki nga?Muholi hateka iau a taki mua,i uka tara kedo ge tabuli langa na viri tara kama ge makeve ge boru." 3 Tahuna e Isu i made meli na lolo e Oliv,hurika murimuri vona ri kapiloho ri muri vona lakea ri takia,"Taki mia,ara kilakila ge bele na parava ge lobo?Lakea ara kilakila ge bele ni vakasiri mia maea ni hamulemu a harena malala iea. 4 Isu i koli mule i taki ria,"Mu matadoko kamumu,nahani ge tami mua e hurika bakovi rigi bole lakea mua na dala hale. 5 Na rana kupo bara ri valai na ragu.Bara ri tamaea,'Iau e Kristo,'lakea biri bole hurika bakovi a ngtavine ri kupo bara ri lakea na dala ni velu. 6 Mua bara mu longo a vabinga turana nuverei na vabinga dagi.Pali mua nahani luhoi lege lae,na rana virika maka nga biri bele.Pali a harena malala kimi bele ma. 7 Virika kantri bara ri vakabele a maka vabina na kantri ranga.Virika kingdom bara ri vakabele vabina na kingdom ranga.Biri tahoka ni vitolo dagi a malala tara biri vuruke ne virika tanga ranga. 8 Pali ra maka maki nga i manga ni vakatubu na ni madihi na ngatavine ge poda koma 9 Muri bara ni bole ioe lakea na ni mava dagi bara ni rabalaki mua.Virika kantri bara ri rata hale ri lilitala mua a vuhuna na ragu kunana. 10 Lakea biri kupo e hurika bakovi a ngatavine bara ri boru a ni luhoitora,bara ri habi a viri tara ne huriki ranga biri lakea na tara erei ia i ngaru ni rata hale ria e hurika tara ranga. 11 I kupo e hurika profet tatami bara ri pesirike bara ri bole hurika bakovi a ngatavine bara ri ramai a dala ni velu. 12 Na ara naro hale ge bele kupo hateka,biri rata e hurika bakovi a ngatavine ri boru na ni luhoitora ne ria. 13 Pali erei a bakovi i pesi tora i vano na harena parava,Deo biri bole mulea.
15 Pali na tahuna ioe o masia a naro ge hale liu turana virika naro hale ge habi a ni hale,hini i takitala e profet Daniel hosi,tahuna ia i pesi na malala i kiripiripi"(Rua erei a bakovi ge gia ia ge lohoka kamumu), 16 Ru erei a tara ri made o Judia rigi nunu laviriri lakea na lolo, 17 ru erei a tara ria polomeli na mapana ruma nahani rigi hamule puru ni bole pori ranga maki na ruma ne ria, 18 erei i made na hania nahani ge hamule ge bole a saket vona. 19 Pali ni dodo ne hurika ngatavine ri singou ne huriki ri haba ruru na maka koma kiroko na maka parava nga! 20 O vasileki maea na parava vomu ni vano nahani ge bele na parava na malaninga o na parava na Sabat. 21 Na rana biri tahoka parava dagi na ni mava ni madihi,virika ni mava nga kama i bele na ni vakatubuna malala i valai i bele ngane,uka,kimi ge bele tabu muri ma. 22 Pali re Deo kama ge palakudua ra ni gi vona ra parava iea ge kapo,i uka tara bakovi ge made mahuri.Pali ne hurika tara erei e Deo i pasi ria pali,Deo biri palakudua ra ni gi iea ia biri kori ria. 23 Pali muri,ranga tara rigi takoe,'Masia,Kristo i made koea!'o e Kristo i made lake!'Ioe nahani luhoi tora ria, 24 Na rana huriki e Kristo tatami turana profet tatami bara ri valai ri rata virika kilakila dagi turana maka mirakel,bara ni bole hurika bakovi a ngatavine ri lakea na dala hale,turane hurika tara erei e Deo i pasi ria pali. 25 Masia,iau a taki mua pali vona ra tahuna iea. 26 Lakea,rigi takoe,'Masia,Kristo i made na tanga tavula,'nahani pagitala lakea na tanga tavula.O,Masia ia pololilo na rum,'mu nahani luhoi torea ra ngava iea. 27 Palupu manga kunana ni maravilana haro i rike i para i vano na haro i puru,palupu manga kunana ni valai na Tuna Bakovi. 28 Na tabekena tanga tara kania i mate i tabuli vonga,na hini nga virika loha dagi bara ri valai lobo vonga. 29 Laviriri kunana muri vona ra parava na ni mava turana ni madihi,haro biri bele i uvo,keve kama ge habia ni para vona,virika hada bara ri mapasi valai na hunu,pali virika harikinga na hunu ranga bara ri vakulu. 30 Lakea muri vona a kilakila na Tuna Bakovi bari bele na hunu,lakea e huriki lobo na malala bara ri tangi dodo.Ria bara ri masia a Tuna Bakovi biri valai polomeli na bubu na hunu turana nipara turana bagetua. 31 Ia biri rudu maka ensel vona turana biugel i tangi dagi,bara ri vakorokoro hurika bakovi a ngatavine i pasi ria pali e Deo na tabeke lobo na malala na tabeke tara na hunu i lakea na tabeke tara. 32 Mua mu bole a ni tovo na kai a fik.Tahuna a rahana kai a fik i rike karaba lakea i lubu tala,mua bara mu lohoka maea a parava na haro i valai tabukoi ngane. 33 Pali na tahuna re mua mu matai lobo re virika maki nga,mua mu lohoka maea a Tuna Bakovi biri valai tabukoi,na ni hebi na nure. 34 Muholi hateka iau a taki mua,hurika bakovi a ngatavine vona tahuna iea kama rigi mate ma maka maki nga bari bele. 35 Hunu a malala bari lobo,pali a ni tagu kama ge lobo. 36 Pali ra parava iea aua i uka viri ge lohoka vona,hurika ensel na hunu ranag kama ri lohoka,lakea e Tuna Bakovi tara kimi lohoka,Deo Tata ia kunana i lohoka. 37 Palupu kunana manga parava ne Noah,palupu manga na parava na Tuna Bakovi ia bari valai ni bole hurika bakovi a ngatavine vona. 38 Biri palupu manga kunana virika parava na marungu lolo i tua i kaftagua malala pali kama i valai ma,hurika bakovi a ngatavine bara ri kani ri ninu ri pole,bara ri parani lakea ri habi mule ria na ni parani biri vano e Noah i dili na sip, 39 Pali ria kama ri lohoka vona tara maki i vano na marungu lolo i kaftagua malala i bole ria ri vano.Ia biri palupu manga ni hamule na Tuna Bakovi. 40 Pali a bakovi i rua bara rua na hania,tara biri vano pali tara biri i made mule. 41 Ngatavine i rua bara ru pulopulo a wit,tara biri vano pali tara biri made mule. 42 Lakea mua mu made gau,na rana kama mu lohoka vona na ara parava e ViriDagi ne mua bari valai. 43 Pali o matakilalea hini nga,pali ra taua na ruma ia ge lohoka na ara parava na rodo ge valai a bakovi ni panaho,ia ge gau ge made nahani ge dili e hurika panaho rigi pukea ruma rigi dili. 44 Mavonga ioe tara o gao,na rana a Tuna Bakovi biri valai na parava ioe o luhoi maea ia keme ge vakai. 45 Lakea erei ra voravora ia bakovi ni lohoka lakea ia bakovi ni longo a ngava ni ramai,ra taua vona i pasia ni matakari a ruma vona,na rana ra voravora ia biri habi a maki ni kani na parava na maka maki ni kani. 46 Tamudi kamumu na voravora na parava a taua vona biri hamule valai,ia biri masia i rata lobo re virika maki nga. 47 Muholi hateka iau a taki mua,manga taua vona ia biri pasia ni matakari virika maki ia i tahoka. 48 Pali ri tara voravora hale i ta pololilo na tamudina maea,'Taua nau keme ge valai laviriri,' 49 lakea a voravora i ubi ranga turana,lakea i kani i ninu i pole turane hurika bakovi ni pole; 50 pali muri a taua na voravora biri valai na parava ra voravora iea ia kimi i luhoia,na tara aua ia kimi lohoka vona. 51 Taua vona biri palea a kakaina i kiroko liu biri rata manga naro ri kara ni rata ne hurika bakovi ni ngava rua,lakea na tanga iea bara ri kani a nine ria bara ri tangi hale liu.

Sapta 24

1 Jisas i go autsait long tempel na wokabout i go long rot. Ol disaipel bilong em i kam na i soim em ol haus bilong tempel. 2 Tasol Jisas i bekim tok bilong ol na i tok, "Yupela i no lukim olgeta dispela samting tu? Tru tumas mi tokim yupela, i nogat wanpela ston bai i stap antap long narapela we bai i no inap bruk na i pundaun."

3 Taim Jisas i sindaun antap long Maunten Oliv, ol disaipel bilong em i hait na kam long em na i tokim em, "Tokim mipela, wanem kain sain bai kamap long taim bilong las dei? Na wanem kain mak bai kamap long soim mipela olsem kam bek bilong yu na arere bilong graun?" 4 Jisas i bekim tok na i tokim ol, "Yupela i mas lukaut gut, noken larim ol man i giamanim yupela na kisim yupela i go long rot nogut. 5 Long wanem planti bai i kam long nem bilong mi. Ol bai tok, 'Mi Krais, ' na bai kisim planti lain manmeri i go long rot bilong lus.
6 Yupela bai i harim ol i pait na ol stori bilong ol bikpela pait. Tasol yupela i noken tingting planti, long wanem ol dispela samting i ken kamap. Tasol arere bilong graun i no kamap yet. 7 Ol kantri bai kirapim pait wantaim narapela kantri. Na ol kingdom bai kirapim pait wantaim ol narapela kingdom. Bai i gat bikpela hangre na graun bai guria long ol arapela ples. 8 Tasol olgeta dispela samting em i olsem stat long pen bilong meri i laik karim pikinini.
9 Bihain ol bai i bringim yu i go long bikpela hevi na ol bai kilim yupela. Ol kantri bai i mekim nogut na rausim yupela bikos long nem bilong mi. 10 Na bihain planti manmeri bai i lusim bilip, na bai ol i givim wanpela long narapela na i go long ol lain husat i laik mekim nogut long ol wanpela na narapela lain. 11 Planti ol giaman profet bai i kirap na i kisim planti lain manmeri i go long rot bilong lus.
12 Long wanem pasin nogut bai i kamap planti moa, na bilip bilong ol planti lain manmeri bai i kamap kol. 13 Tasol husat man i sanap strong i go inap long las dei, God bai i kisim bek em. 14 Dispela gutnius bilong kingdom bai ol bilip manmeri i mas autim i go long olgeta hap bilong graun olsem witnes long olgeta kantri. Na bihain tasol graun bai i pinis.
15 Olsem na taim yu lukim pasin we i nogut tru wantaim ol samting nogut bilong bringim bagarap, we Profet Daniel i bin tokaut long bipo, taim em i sanap i stap long Holi ples" (Larim husat man i ritim i mas save gut), 16 "Larim husat ol lain i stap long Judia i ran hariap i go long ol maunten, 17 larim husat ol lain i stap antap long het bilong haus i noken i go daun long kisim sampela samting kam autsait long haus bilong ol, 18 na larim husat i stap long gaden i noken go bek long kisim saket bilong em.
19 Tasol sori long ol meri husat i gat pikinini long bel na long ol lain husat i givim susu long ol liklik pikinini long ol dispela dei! 20 Prea olsem taim bilong yu long go i noken kamap long taim bilong ples i kol o long Sabat dei. 21 Long wanem bai i gat bikpela taim bilong hevi na pen, ol kain hevi we i no bin kamap long stat bilong graun i kam inap nau, nogat, bai i no inap kamap bihain taim gen. 22 Sapos God i no katim sot namba bilong ol dispela dei, nogat wanpela man bai i stap laip. Tasol long ol lain wei God i makim pinis, God bai i katim sot namba bilong ol dispela dei long sevim ol.
23 Na bihain, sapos sampela lain i tokim yu, 'Lukim, Krais i stap long hia!' o 'Krais i stap long hap!' Yu noken bilipim dispela lain. 24 Long wanem ol giaman Krais na ol giaman profet bai i kam na i mekim bikpela ol sain na ol mirakel, bilong kisim ol lain manmeri i go long rot nogut, na tu ol lain wei God i makim pinis. 25 Lukim, mi bin tokim yupela pinis long dispela taim.
26 Olsem na, sapos ol i tokim yu, 'Lukim, Krais i stap long ples nating, ' yupela i noken i go aut long ples nating. O, 'Lukim, em i stap long insait long rum, ' yupela noken bilipim dispela tok. 27 Wankain olsem laitnin i save sut long san kamap na lait i go long san i go daun, wankain tasol bai kam bek bilong Pikinini bilong Man. 28 Long wanem hap ples wanpela dai abus i stap long en, long dispela hap ol bikpela tarangau bai i kam bung.
29 Wantu tasol bihain long ol dispela dei bilong hevi na pen, san bai i kamap tudak, mun bai i no inap givim lait bilong em, ol sta bai i pundaun i kam long skai, na ol kingdom bilong heven bai i guria.
30 Na bihain mak bilong Pikinini bilong Man bai i kamap long skai, na olgeta lain long graun bai i krai sori. Ol bai i lukim Pikinini bilong Man i kam antap long ol klaut long skai wantaim lait na bikpela glori. 31 Em bai i salim ol ensel bilong em wantaim bikpela krai bilong wanpela biugel, na ol bai bungim ol manmeri we God i makim pinis long 4-pela kona bilong graun long wanpela sait bilong skai i go long narapela sait.
32 Yupela kisim skul long diwai fik. Taim han bilong diwai fik i kamap nupela stret na putim ol lip bilong em i kam aut, yupela i mas save olsem taim bilong san i kam klostu nau. 33 Olsem na taim yupela lukim olgeta dispela samting, yupela i mas save olsem taim bilong Pikinini bilong Man bai i kam klostu, long dua bilong banis.
34 Tru tumas mi tokim yupela, ol manmeri bilong dispela taim bai i no dai yet na olgeta dispela ol samting bai i kamap. 35 Heven na graun bai i pinis, tasol tok bilong mi bai i no inap pinis.
36 Tasol dispela dei na aua i nogat man i save, ol ensel bilong heven tu i no save, na Pikinini bilong Man tu i no save, Papa God tasol i save.
37 Wankain olsem long dei bilong Noah, wankain tasol bai i kamap long taim bilong Pikinini bilong Man i kam bilong kisim bek ol manmeri bilong em. 38 Long wankain olsem ol dispela ol dei taim tait wara i karamapim ples graun i no kam yet, ol manmeri i kaikai na dring spak, ol i marit na ol i givim ol yet insait long marit inap long dei Noah i go insait long sip, 39 Na ol i no save long wanpela samting inap bikpela tait wara i karamapim ples graun i kam na karim olgeta i go. Em bai i wankain long taim bilong kam bek bilong Pikinini bilong Man.
40 Na tupela man bai i stap long gaden, na wanpela bai i go pinis na narapela bai i stap bek. 41 Tupela meri bai i wilwilim wit i stap, na wanpela bai i go pinis na narapela bai i stap bek. 42 Olsem na yupela i mas stap redi, long wanem yupela i no save long wanem dei bai Bikpela bilong yupela i kam.
43 Tasol luk save long dispela, sapos masta bilong haus i bin save long wanem taim long nait bai stilman i kam, em bai i was i stap na i no inap larim ol stilman i brukim haus bilong em na go insait. 44 Olsem na yu tu i mas redi, long wanem Pikinini bilong Man bai i kam long taim yu i no ting em bai i kam.
45 Olsem na husat dispela wokboi em i saveman na man bilong harim tok na bihainim, bai masta bilong em i makim em long lukautim haus bilong em, long wanem dispela wokboi i ken givim kaikai long taim bilong kaikai stret? 46 Bel gut long dispela wokboi long taim masta bilong em i kam bek, na bai i lukim em i mekim dispela ol samting. 47 Tru tumas mi tokim yupela, olsem masta bilong em bai i makim em long lukautim olgeta samting em i gat.
48 Tasol sapos wanpela wokboi nogut i tok insait long bel bilong em olsem, 'Masta bilong mi bai i no inap kam hariap, ' 49 na wokboi i paitim ol narapela wanwok bilong em, na i kaikai na dring spak wantaim ol spak man; 50 na bihain masta bilong dispela wokboi bai i kam long wanpela dei dispela wokboi i no ting long en, na long wanpela aua we em i no save long en. 51 Masta bilong em bai katim bodi bilong em i go liklik tru na bai em i mekim wankain pasin olsem ol i save mekim long ol man bilong tupela maus, na long dispela ples bai ol i kaikaim tit na krai nogut.


Chapter 25

1 A harikinga na hunu i manga sirula i ala ravulu erei ri bole a lam ne ria ri vano ri davea bakovi ge parani ne ria. 2 Pali i lima i uka ni luhoi kamumu i lima ri tahoka ni luholi kamumu. 3 Ra sirula to uka ni luhoi kamumu tou to bole kunana lam ne tou,pali kama to bole ranga oil nege tou. 4 Pali ra sirula to tahoka niluhoi kamumu to bole a lam ne tou turana bot na oil turane tou. 5 Pali a parava na bakovi ni parani kama i bele laviriri,hurika ngatavine ri matatulu ri mahita. 6 Pali na kururodo,tara ni gale i tamaea,masia a bakovi ni parani i valai,vano mu vakorokoro na dala. 7 Re hurika sirulari ri turutu ri pelekadoa lam ne ria. 8 Hurika sirula ri uka ni luhoi kamumu ri taki e hurika sirula ri tahoka ni luhoi kamumu,mu habi mateu ranga oil. 9 Pali ra sirula to tahoka ni luhoi kamumu to koli maea,'ngane mete uka oil ge kara ne mate pali ne matou,matou moto vano moto kona ne matou.' 10 Na tahuna tou to vano ni kona oil,bakovi ni parangi i valai!pali e huriki a bakovi a ngatavine ri davea ri vano turana lakea na vaponga ni parangi,pali nihebi ni tukari. 11 "Muri ra sirula nga i lima koma to made turana bakovi i valai i tamaea, Viri dagi,Viri dagi,o talea mateu a nihebi.' 12 Pali ia i koli tou i tamea,'Muholi hateka Iau a taki matou,Iau koma palala' 13 Mavonga,mu kapi kamumu,mua koma mu palala vona parava o a haua. 14 Ia i manga parava tara a bakovi ingaru ni lakea na tanga dagi.Ia i gale e huriki a voravora vona ri valai vona i habi ne ria maki kamumu vona. 15 Tara voravora i habia vona tava na siliva moni i lima,pali a viri tara i habia vona tava na siliva moni i rua,pali a viri tara i habia vona tava na siliva moni i taku.Tou to bole maea i kara tou ni leho vona,pali ia i vano ilakea na tanga basi. 16 Mavonga ra bakovi i bola tava nasiliva moni i lima,ia i vano i ratea bisnis vona i vaka bele tabua tava nasiliva moni i lima. 17 Palupu kunana manga bakovi i bola tava na siliva moni rua,Ia i vano i ratea bisnis vona pali vaka bele tabua tava na siliva moni i rua. 18 Pali ra voravora i bola tava na siliva moni i taku,Ia i vano i kelia malala i rahiloloa ra tava na moni. 19 I tabaka pali,a matakari ne tou a voravora i hamule valai pali palakado a ngavana moni i tabuli ne tou. 20 Ra voravora i bola tava na siliva moni i lima ,ia i valai turana tabu a tava na siliva moni i lima.Ia i tamaea,Viri dagi,Ieo o habi nau a tava na siliva moni i lima .Masia Iau a tara leho vona a rulanga tabua vona tava i lima. 21 Pali a matakari i kolia i tamaea,kamumu hateka,Ioe a voravora kamumu nau,Ieo o mata kari kamumu a maki kiroko mavonga Iau bara ru ioe o matakari a maki kupo.Valai i vivi turagu.' 22 A voravora i bola tava na siliva moni i rua,ia tara i valai i tamaea,'Viri dagi,Ioe i o habi nau a tava na siliva moni i rua.Masia,Iau a ru langa tabu a tava na siliva moni i rua a bole valai. 23 "A mata kari i kolia i tamaea,Ioe o mata kari kamumu a maki kiroko,Mavonga bara ru ioe o mata kari maki kupo.Valai o vivi turagu.' 24 "Mavonga ra voravora i bola tava na siliva na moni i taku,ia tara i valai i tamaea,Viri dagi,Iau a palala vomu,ioe a bakovi ni korosi.Ioe o palala ni rupalupu a maki ni kani ioe koma o varo,pali ioe o lipu tala maki ni kani,ioe koma o varo a vutuna. 25 Iau a mangenge hateka,mavonga Iau a rahiloloa ra tava na siliva moni i taku na malala.Masia a moni vomu ea.' 26 "A matakari i kolia i tameae,'Ioe koma o leho kamumu o lesi hateka,ioe o palala maea,Iau a palala ni ru palupu a maki ni kani,Iau koma varo ,pali a lipu tala maki ni kani Iau koma vara vutuna. 27 Mavonga ioe o kara ni habi ne huriki ri leho na benk a moni nau,pali na parava Iau ga hamule bara lakea a bole talea na benk pali bari turana ranga moni bari ni rulanga vona. 28 Mavonga moto bolea ra tava na siliva moni i taku moto habia na voravora i erea i bola tava na siliva moni i ravulu. 29 Bakovi i tahoka maki kupo,Iau bara rulanga tabu vona ranga,pali a bakovi i uka maki ge kupo,Iau bara bole voroki vona,pali bara habi na bakovi i tahoka maki kupo. 30 Voroki talea ra voravora hale na tanga i uvo,ia bari tangi i kania ngina,' 31 "Na parava e Tune Bakovi dagi bari valai turana harikinga a engel vona,muri ia bari made na ni para i tora hateka na sia king vona. 32 Muga ne vona ge valai,huriki lobo a bakovi a ngatavine ri made na tanga dagi bari valai ri vapopo na matana,pali ia bari luhoi kado takutaku e huriki manga mata kari na sipsip i kalapida sipsip na meme. 33 Ia bari ru a sipsip na limana kanena,pali a meme na limana maorina. 34 Pali muri,a King bari taki ria e huriki ri made na limana kanena,'Mu valai,e Tata i dodo mua.Pali ia i rupurua pali a harikianga vona ne mua mugo made vona ra malala. 35 Iau a vitolo mua mu vakani iau;Iau a mate ni marohu,mua mu vaka ninau;Iau a laho na tanga basi;mua mu bole iau lekea na ruma. 36 Iau a uka varikia;mua mu haba varikia nau;Iau a giloa;mua mu gosi iau,pali a made na bavi;mua mu gosi iau.' 37 "E huriki a bakovi a ngatavine ni rata naro malimali bari tameae,'Viri dagi,nara parava mia mi tata ioe o vitolo,pali mi vakanoe?o marohu,pali mi haba naru vomu? 38 Pali iva a hiningi mi mata ioe o valai na tanga tebi pali mi boleioelakea na ruma? 39 Pali na ra parava mi mata ioe o giloa o made na bavi pali mi valai mi gosoe?' 40 Muri e King bari koli ria maea,'Muholi hateka,Iau a taki mua,ara maki mua mu rata virihi ne huriki e tarigu,ia mu rata virihi ne nau.' 41 Muri ia bari taki e huriki ri made na limana maurina maea,'Mu pagitala na matagu,mua bari mu lakea na kanono dagi i uka ni matena,ni rata ge ne vone satan turana engel vona. 42 Nara tahuna Iau a vitolo,koma mu vakanau,A maroho pali koma mu vaka ninau, 43 Iau a bakovi na tanga tebi ,pali koma mu haba ruma nau,A uka varikia,pali koma mu haba varikia nau,A giloa a made na bavi, koma mu gosi iau. 44 "Ria bari ri nanea ri tamaea,'Viri dagi,nara parava ioe o vitolo pali mia mi mata ioe,o maroho,o valai na tanga basi,o uka varikia,pali o giloa o made na bavi,pali mia koma mi mata kari ioe?' 45 "Ia bari koli ria maea,'Muholi hateka,Iau a taki mua,ra virika naro nga mu rata virihi ne huriki ri uka rane ria,mua koma mu rata virihi ne nau.' 46 Mua bari mu lakea vona kanono i uka ni matena,pali ne huriki ni rata naro malimali,barilakea vona tanga ni made mahuri vakaroro."

Sapta 25

1 Na kingdom bilong heven i olsem, 10-pela yangpela meri husat i kisim ol lam bilong ol na i go bungim man i laik maritim ol. 2 Na 5-pela meri bilong ol i nogat gutpela tingting na 5-pela i gat gutpela tingting. 3 Na 5-pela meri i nogat gutpela tingting i kisim lam bilong ol tasol, na ol i no kisim sampela wel bilong ol i go. 4 Tasol narapela 5-pela meri i gat gutpela tingting i karim ol botol wel i go wantaim lam bilong ol.

5 Orait taim bilong man i laik marit i no kam hariap, ol meri i ai raun na ol i slip. 6 Tasol long biknait, wanpela singaut i tok olsem, Lukim, man i laik marit i kam! Go na bungim em long rot.
7 Na ol dispela yangpela meri i kirap nogut na stretim lam bilong ol. 8 Ol meri i nogat gutpela tingting i tokim ol meri i gat gutpela tingting, givim sampela wel long mipela, long wanem, lam bilong mipela i laik dai. 9 Tasol ol meri i gat gutpela tingting i bekim na i tokim ol, nau mipela i nogat planti wel inap long mipela na yupela tu, olsem na yupela i ken go na baim wel bilong yupela yet.
10 Taim ol i go long baim wel, man i laik marit i kam pinis. Na ol meri i redi long en i go wantaim em long marit kaikai, na ol i pasim dua. 11 Bihain ol dispela 5-pela yangpela meri i no bin stap wantaim man i kam na tok olsem, Masta, masta, opim dua long mipela. 12 Tasol em i bekim tok na tokim ol, Tru tumas mi tokim yupela, mi no save long yupela. 13 Olsem na was gut, yupela i no save long dei na aua.
14 Em i olsem, taim wanpela man i laik go long narapela kantri. Em i singautim ol wokboi bilong em na givim ol gutpela samting bilong em long ol. 15 Long wanpela man em i givim 5-pela silva bek moni, na narapela em i givim tupela silva bek moni na narapela em i givim wanpela silva bek moni. Wan wan i kisim long wok ol inap long mekim, na em i go longwe ples. 16 Orait man i kisim 5-pela silva bek moni i go na mekim bisnis na kisim narapela 5-pela silva bek moni.
17 Long wankain pasin tasol, man i kisim tupela silva bek moni tu i mekim bisnis na kisim narapela tupela silva bek moni. 18 Tasol wokboi i kisim wanpela silva bek moni i go na digim hul long graun na haitim moni bilong masta bilong em.
19 Nau longpela taim i go pinis, masta bilong ol dispela wokboi i kam bek na sekim ripot bilong moni i stap wantaim ol. 20 Orait wokboi husat i bin kisim 5-pela silva bek moni i kam na em i bringim narapela 5-pela silva bek moni i kam wantaim. Na em i tok, 'Masta, yu givim mi 5-pela silva bek moni. Lukim, mi kamapim pinis narapela 5-pela silva bek win moni i kam. 21 Na masta i tokim em, 'Gutpela tru, yu gutpela wokboi bilong mi. Yu bin lukautim gut ol liklik samting olsem na bai mi putim yu long bosim planti samting. Kam na amamas wantaim mi.'
22 Wokboi husat i bin kisim tupela silva bek moni tu i kam na i tok, 'Masta, yu bin givim mi tupela silva bek moni. Lukim, mi kamapim narapela tupela silva bek win moni i kam.' 23 Masta bilong em i tokim em, 'Gutpela tru, yu gutpela wokboi bilong mi, yu bin lukautim gut liklik samting, olsem na bai mi putim yu long bosim planti samting. Kam na amamas wantaim mi.'
24 Orait wokboi husat i kisim wanpela silva bek moni, em i kam na i tok, 'Masta, mi save olsem, yu wanpela hatpela man. Yu save bungim kaikai we yu i no save planim na yu save kamautim kaikai we yu i no bin tromoi sit long en. 25 Mi pret nogut tru olsem na mi haitim silva bek moni bilong yu long graun. Lukim, em hia, moni bilong yu.'
26 Tasol masta bilong em i bekim na tokim em, yu no mekim gutpela wok na yu les wokboi bilong mi, yu save olsem, mi save bungim kaikai we mi i no save planim na kamautim ol kaikai we mi no save tromoi. 27 Olsem na yu inap long givim moni bilong mi long ol lain i wok long benk, na taim mi kambek, orait mi ken kisim moni bilong mi yet wantaim sampela win moni.
28 Olsem yupela kisim dispela wanpela silva bek moni bilong em na givim long wokboi husat i gat 10-pela silva bek moni. 29 Man husat i gat planti samting, mi bai givim planti moa. Tasol man husat i nogat planti samting, bai mi rausim na givim ol man i plant samting. 30 Tromoi dispela rabis wokman i go autsait long ples bilong tudak we em bai krai na kaikaim tit bilong en.'
31 Taim Pikinini bIlong Man i kam wantaim glori na olgeta ensel bilong em, bihain em bai sindaun long strongpela lait bilong sia king bilong em. 32 Bipo long em i kam, olgeta manmeri i stap long kantri i kam bung long ai bilong em, na em bai skelim ol wanwan man olsem ol wasman bilong sipsip i save skelim ol sipsip na meme. 33 Em bai i putim sipsip long han sut, tasol meme long han kais.
34 Na bihain, King bai i tokim ol husat i stap long han sut bilong em. Kam, Papa bilong mi bin marimari long yupela. Na em i redim pinis kingdom bilong em bilong yupela long stat bilong dispela graun. 35 Mi bin stap hangre na yupela i givim kaikai long mi, mi dai long wara na yupela i givim wara long mi, mi man bilong narapela hap na yupela i kisim mi i go long haus. 36 Mi nogat klos na yupela givim klos long mi, mi sik i stap na yupela i bin lukautim mi, mi stap long kalabus na yupela i kam lukim mi.
37 Na ol stretpela manmeri bai i bekim tok olsem, Bikpela, wanem taim mipela i lukim yu hangre i stap na mipela i givim kaikai long yu? O nek drai long wara na mipela givim wara long yu? 38 Wanem taim mipela i lukim yu man bilong narapela hap na mipela i kisim yu i go long haus? O nogat klos na mipela givim klos long yu? 39 Na wanem taim mipela i lukim yu sik o stap long kalabus na mipela i kam lukim yu? 40 Bihain king bai bekim tok bilong ol na tok, 'Tru tumas mi tokim yupela, wanem samting yupela i mekim long ol liklik brata bilong mi, em yupela i mekim long mi.'
41 Na bihain em bai tokim ol lain i stap long han kais bilong em olsem, 'Yupela klia long ai long mi, yupela bai go long bikpela paia i no save dai, ol i wokim bilong satan wantaim ensel bilong em. 42 Bilong wanem, mi bin stap hangre tasol yupela i no givim kaikai long mi, mi dai long wara tasol yupela i no givim wara long mi, 43 Mi man bilong narapela hap tasol yupela i no kisim mi go long haus bilong yupela, mi nogat klos na yupela i no givim klos long mi, mi sik i stap na yupela i no kam lukautim mi long haus kalabus.'
44 Na bihain ol bai i bekim tok olsem, 'Bikpela, wanem taim yu hagere stap na mipela lukim yu, o dai long wara, o man bilong narapela hap, o nogat klos, o sik, o stap long kalabus na mipela i no lukautim yu?' 45 Bihain em bai bekim tok bilong ol olsem, 'Tru tumas mi tokim yupela, ol dispela samting yupela i no mekim long man i nogat nem, em yupela i no bin mekim long mi.' 46 Yupela bai i go long paia i no save dai tasol ol stretpela lain ol bai i go long ples bilong stap laip gut oltaim oltaim."


Chapter 26

2 Mua mu lohoka maea,muri na parava i rua,Paasova bari bele bara ni habi a Tuna Bakovi i lakea na limane hurika bakovi bara ni paditata na bolo." 3 Muri e hurika mugamuga turana a bakovi dagi ne ria hurika bakovi a ngatavine ri vapopo na ruma na mugamuga,a rana e Kaiapas. 4 Ria ri vata ni bimatena e Isu. 5 Mavonga ria ri tameae,"Nahani tege ratea na parava na vaponga,nara mege vaobi e huriki. " 6 Ngane e Isu e o Beteni pololilo na ruma e Simon i tahoka tu tala, 7 Na tahuna ia i made na dede i kakani i valai tara ngatavine i bolea tara alabasta botol i tahoka vel sanda pololilo vona pali polomeli hateka,pali likia na gina. 8 Mavonga huriki a voravora vona ri masia ra hininga,ria ri ttamudi hale ri tamaea,"Ge navai ngane ra maki i polomeli hateka ni liki tavula? 9 I kara nigi habi nigi kona na moni dagi pali nigi habi ne huriki ri uka maki." 10 Pali e Isu,palala pali i nana tou,"I navai mu tamudi hale vona ngatavine ea?Ia i ratea nau tara maki i peda hateka. 11 Na parava vakaroro mua mu made turana e huriki uka maki,pali mua koma mugu made turagu vakaroro. 12 Tahuna i gurua na kakaina ra oil i mangi peda hateka,Ia i rata ra hininga ne vona ni mategu. 13 Muholi Iau a taki matou,na tahuna to taki talea ra ngava kamumu na hini lobo,ria bari takia ne huriki ara maki ratea ngatavine ea,pali bari luhoi ia na ni luhoi ne ria." 14 Muri tara ne tou a voravora,arana e Judas Iscariot,i lakea na mugamuga ne huriki a mugamuga 15 pali tamaea,"Ara maki matou motogo habia nau pali Iau bara habiane matou? Tou to bole talea po ne tou pali to habi vona ravulu tolu na siliva 16 Vona ra perava ia e Judas i mata visia pali a dala ni habia e Isu na limane huriki a pile 17 Ni vakatubuna parava ni kana bret i uka ist vona,e huriki a murimuri vona ri valai ri tamaea, "Ivai a hiningi o ngarua metege palakadoa nigi rata passover ratea vona ?" 18 Ia i tamaea,mu dili na tanga dagi mu masia tara bakovi pali mu takia maea,'Vinara i tamaea,"A parava nau i valai na ni lobona.Iau a ngaru ni kana passova na ruma vomu tura e huriki a murimuri nau." 19 Pali huriki a murimuri vona ri ramaia hini ia i taki tou,pali ria i palakadoa murina passova. 20 I malunga ngane a hiningi,ia i made turane huriki a murimuri vona. 21 Na tahuna ria ri kakani,Ia i tamaea,"Muholi hateka Iau a taki matou bari tara matou bari habi iau na pile." 22 Ria ri dodo hatekea,pali takutaku ne ria ri nanae,"Muholi hateka komage Iau,Viri dagi?" 23 Ia i koli,"Erea i toto turagu dili na dis ia kunana viri bari habi Iau na limana pile. 24 E Tune Bakovi dagi bari vano,manga kunana ngava ni gamai vona.Pali a dodo hateka ra bakovi erea i habia Tuna Bakovi na limana pile!Bari kamumu hateka i uka ge podea e kinana ra bakovi iea. " 25 Judas,erea bari habi e Isu na limanu huriki a pile tamaea,I Iau ,Vinara?"Ia i kolia i tamaea,"Manga hiningi Ioe o taki." 26 Tahuna tou to kakani,Isu i bolea bret,i gamaia,pali kevea.Ia i habi ne tou pali tamaea,"Moto bole,moto kani.Ra maki nga a bobogu." 27 I bole tabua cap i ta kamumu ne Deo,pali habi ne tou i tamaea,"Moto ninu,matou lobo. 28 Ra makea a daragu i manga kontrak i maguru ni vahilolo voroki a naro hale ne huriki a bakovi a ngatavine. 29 Pali Iau a taki matou,Iau koma ga ninu tabu vona ra kanena ra vain iea,vano na parava Iau bara ninua vain karraba turane mua na harikianga e Tata. 30 Na tahuna ri kaloloa tara linge,ria ri pali tala ri lakea vona lolo e Olives. 31 Muri e Isu i nana ria,"Mua lobo bari mu hata rau ngane na rodo,vona ngava i tabuli pali,'Iau bara ratapilea matakari na sipsip pali ria bari velu laea,' 32 Muri ne nau a hadongo mule,Iau bara muga lakea o Galili." 33 Pali e Pita i takia maea,"I navai ria rigi hataroe ,Iau koma ga hataroe." 34 Isu i koli i tamaea,"Muholi hateka Iau a taki ioe,vona ra rodo iea,muga na kureko ge tangi,ioe baro ta lavuni ne nau boloko tolu." 35 Pita i koli i tamaea,"Bari navai Iau bara mate turamu,Iau koma ga ta lavuni ne vomu."Tou lobo a murimuri vona to taki maea. 36 Muri e Isu bole tou fo lakea vona tara tanga ni gale Getsamani pali taki tou maea,"Moto made koia Iau ga lakea lake ga vasileki." 37 Ia i bolea e Pita turana maki tarina rua tune Zebedi to vano Ia i hatakia ni dodo a ni mava na kakaina. 38 Lakea i taki tou,"Iau a hatakia ni dodo i dagi hateka, manga ga mate.Moto made koia moto mata turagu." 39 I vano basi popote ia,i pasike puru i lolu i vasileki.Ia i tamaea,"O Tata,i kamumu,go bole vorokia nau a kap iea.Pali koma ni ngaru nau,o rua ni ngaru vomu ge bele." 40 Ia i valai ne tou pali matai tou to mahita,pali takia e Pita,"I navai ioe koma o mata para go kapi turagu na aua i taku? 41 O kapi o vasileki pali ioe koma go dili na ni toni.I spirit i ngaru ni leho,pali a kaka imu i lesi ni rata leho." 42 Ia i vano tabu ge vasileki.Ia i tamaea,"O Tata,ra hininga koma i polo tarau rua ga ninu vona,ru ni ngaru omu ge bele." 43 Ia i hamule i matai tou to mahita,tou to mata tulu. 44 Pali pe tabu tou,i vano i vasileki boloko tolu,taki ra bokona ngava i tataki. 45 Muri e Isu i valai ne tou i taki tou maea,"Ri matou moto tabana ni mahita ni malolo?Masia,ra aua ieea i valai ni harena,pali a Tuna Bakovi ni habi na limane huriki bakovi a ngatavine ni rata sin. 46 Moto hadongo,te vano.Masia,A bakovi i ru iau na limane huriki a pile i valai tabukoi." 47 Na tahuna ia i tabana ni tata,e Judas tara murimuri vona, i valai,A kabune huriki a bakovi a ngatavine a mugamuga mata kariri valai.Ria ri valai turan vito a maki ni vaobi. 48 Ngane a bakovi ni habe Isu na limane huriki a pile i rata kila,i tamaea,"A viri Iau a ngurua ia kunana.Mu nugu tatea." 49 Mala viriri kunana i vaalai ne Iau i tamaea,Rodo kamumu,Vinara!pali ngurua. 50 Isu i takia i tamaea,"Tura,o ratea maki ioe o valai ni ratea."Ri valai ri ubia e Isu ri nugu tatea. 51 Malaviriri kunana i tara ne huriki ri muri ne Isu i tototalea limana i lalua vito ne ria i palakudua talingana tara mugamuga. 52 Muri e Isu i takia maea,"Rumulea na murina vito vomu,erei huriki ri bola Vito ria bari bola ni madihi na vito. 53 Mu luhoi navai Iau a kara ni galea e Tata, ge rudu a kabuna engel rigi valai nau? 54 Mavonga ge bele muholi navai virika ngava, Mavonga ia ge bele?" 55 Vona ra parava iea e Isu taki e huriki, "Re mua mu valai turana vito,a maki ni vaobi ni nugu tatau manga iau a panaho?Parava vakaroro Iau a made popolilo na roho e Deo a haba vinara,pali mua koma mu nugutatau. 56 Mavonga ra hininga ge bele ramaia a ngava ne huriki a propet."Muri hurika murimuri vona ri hataro ri vano viliha. 57 Erei e huriki ri nugu tatea e Isu ri bole lakea ne Kaiapas mugamuga, vona ra hini nga e huriki a bakovi ni lohoka na lo a matakari ria lobo vonga. 58 E Pita i ramaia e Isu i dili na murina mugamuga. Ia i vano i made turana e huriki a nugu maheto ri ngaru ni masia ara maki ni gi rata virihi ne Isu. 59 Ngane huriki a mugamuga turana matakari ri mata kana ranga ngava taminga nigi rata vona pali nigi rabalaki ia. 60 Pali ria koma ri mata visia tara,Pali rua ru valai ru ta maea,"Ra bakovi iea i ta maea,Iau bara bi pukea ra roho ni vasileki ne Deo pali bara rata rike tabua muri na parava i tolu." 62 A mugamuga i pesi rike i takia i tamaea,"Pali ioe o palala vona rani nana iea?Ara maki nga pali ara maki ni tataki ne vomu?" 63 Pali e Isu i pesi mangulu.A mugamuga i takia i tamaea,"Iau a taki ioe na rane Deo,vaka longo mia maea ioe Kristo,Tune Deo." 64 Isu i kolia i tamaea,"Manga kunana hiningi ioe o taki.Pali Iau a taki mua,ngane muri ma bari mu mataia e Tuna Bakovi bari made na limana kanena turana ni tora i dagi hateka, pali bari valai turana bubu na hunu." 65 Ra mugamuga i longoa ra hini nga i rapea varikia vona pali tamaea,"Ni ta tuhare ra makea!pali na ara tege mata kanalaia ngava vona?Masia,ngane te longo e virika ngava ni ta tuhare. 66 Mu luhoi navai?"Ria ri koli ri tamaea,"I kamumu hateka ngane bari mate ngane." 67 Muri ri kalupea na matana pali ri ubia,ri kukurasi laea na limane ria, 68 pali ri tamaea," O ta kava matou,Ioe Kristo.Erei i kukurasi ioe?" 69 Ngane e Pita made polovavo na roho pali pololilo na murina mugamuga, i valai vona tara ngatavine i tamaea,"Ioe tara ioe a turane Isu bakovi o Galili. " 70 Pali ia i tamaea i uka "kama palala vona erei o takia." 71 Na tahuna i pagitala na ni pori na murina mugamuga,i valai tabu tara ngatavine a voravora vonga i masia i taki e huriki ri pesi vonga maea,"Ra bakovi iea tara a turane Isu a bakovi o Nasaret." 72 Mavonga tabu ia ta tora i ta gamai, maea Iau kama palala vona ra bakovi iea!", 73 Tabaka popote i valai ra viri to pesi palupu to nanea to tamaea,"Muholi hateka ioe tara ioe a turana,nara a nitamu kunana i taki mateu maea ioe tara ioe a turana." 74 Muri i tahalehale i harogrogi,"Iau koma palala vona ra bakovi iea, "pali malaviriri kunana a kureko i tangi. 75 Pali e Pita i luhoia hini nga i taki vona e Isu maea,"Muga na kureko bari tangi ioe bari o ta lavuni ne nau boloko tolu."Pali ia i pori i tangi haleliu.

Sapta 26

1 Na taim Jisas i mekim ol dispela tok pinis, orait em i tokim ol disaipel bilong em olsem, 2 "Yupela i save olsem, bihain long tupela dei, bai Pasova i kamap na ol bai i givim Pikinini bilong Man i go long ol man bilong nilim em long diwai kros."

3 Bihain olgeta hetpris na ol hetman bilong ol manmeri i bung wantaim long bikpela haus bilong hetpris, nem bilong em i Kaiapas. 4 Olgeta i pasim tok long hait na holim pasim Jisas na kilim em. 5 Ol i wanbel na tok olsem, Yumi i noken mekim namel long taim bilong bikpela kaikai, long wanem, nogut ol manmeri i kirapim pait.
6 Nau, taim Jisas i stap long Betani long haus bilong Saimon husat i bin kisim orait long sik lepra, 7 em i sindaun long tebol na kaikai i stap na wanpela meri i kam wantaim wanpela alabasta botol i gat wel sanda insait long en na i dia tumas, na i kapsaitim antap long het bilong Em. 8 Tasol, taim ol disaipel i lukim dispela, ol belhat na tok olsem, "Long wanem as tru na dispela samting i dia tumas i kapsait na go nating olsem? 9 Yumi inap salim dispela botol long bikpela moni tru na givim dispela moni i go long ol tarangu lain."
10 Tasol Jisas i save long toktok ol i mekim, olsem na em i tokim ol olsem, "Bilong wanem na yupela i givim hevi long dispela meri long ol toktok bilong yupela? Long wanem em i mekim wanpela gutpela pasin long mi. 11 Ol tarangu lain bai stap wantaim yupela oltaim, tasol mi bai i no inap stap wantaim yupela.
12 Long taim em i kapsaitim dispela wel sanda long bodi bilong mi, long redim bodi bilong mi long taim mi go insait long matmat. 13 Tru tumas mi tokim yupela, taim ol i autim dispela gutnius long olgeta hap bilong dispela graun, ol bai i autim stori bilong dispela meri long samting em i mekim na ol bai tingim em tu."
14 Bihain long dispela, wanpela bilong ol 12-pela disaipel, nem bilong em Judas Iskariot i go long lukim ol hetpris, 15 na em i tok, "Bai yupela i givim wanem samting long mi taim mi givim Jisas long yupela?" Orait, ol i skelim 30-pela hap silva na givim em. 16 Long dispela taim stret, Judas i painim rot long givim em i go long ol birua.
17 Nau long nambawan dei bilong bikpela bung bilong kaikai bret i nogat yis, ol disaipel i kam long Jisas na askim em olsem, "Yu laik bai mipela i redim ples bilong yu long kaikai Pasova kaikai long wanem hap?" 18 Jisas i tokim ol olsem, "Yupela i go insait long biktaun long dispela wanpela man na tokim em olsem, 'Tisa i tok olsem, taim bilong mi i kamap klostu na Mi i laik kaikai Pasova long haus bilong yu wantaim ol disaipel bilong mi. '" 19 Ol disaipel i wokim olsem Jisas i bin tokim ol long en, na ol i redim Pasova kaikai.
20 Taim apinun i kamap, Em i sindaun long kaikai wantaim ol 12-pela disaipel. 21 Taim ol i wok long kaikai i stap, Em i tok olsem, "Mi tok tru long yupela olsem, wanpela bilong yupela bai givim mi long han bilong ol birua." 22 Olgeta i pulap tru long sori na ol wanwan i askim em olsem, " Tru tumas, em i no mi Bikpela?"
23 Em i bekim na i tok, "Dispela man husat i putim han bilong em i go insait long dis wantaim mi, em dispela man tasol bai givim mi long han bilong ol birua. 24 Pikinini bilong Man bai i go, olsem tok ol i raitim pinis long en. Tasol bikpela sori tru long dispela man husat i givim Pikinini bilong Man i go long ol birua! Bai i gutpela moa long dispela man olsem sapos mama i no bin karim em." 25 Judas, husat bai givim em long ol birua i askim na tok, "Tisa, ating em mi tasol?" Jisas i tokim em olsem, "Em yu yet yu tok pinis."
26 Taim ol kaikai yet, Jisas i kisim bret, na blesim na brukim na givim long ol na i tok olsem, "Kisim na kaikai, dispela em i bodi bilong mi."
27 Em kisim wain long kap na tok tenkyu na givim long ol na i tok, "Yupela olgeta dring. 28 Long wanem dispela em i blut bilong Mi olsem kontrak i kapsait bilong lusim sin bilong olgeta manmeri. 29 Tasol, Mi tok stret long yupela, Mi bai i no inap dring gen long dispela diwai prut bilong wain inap long dispela dei taim mi dring nupela wain gen wantaim yupela long Kingdom bilong Papa bilong mi."
30 Ol i singim wanpela song pinis na ol i go autsait na i go long Maunten bilong Oliv. 31 Bihain, Jisas i tokim ol olsem, "Long mi tasol, yupela olgeta bai i lusim mi long nau nait, long wanem tok i stap pinis olsem, 'Mi bai bagarapim wasman bilong sipsip na ol sipsip bai i lus nabaut.' 32 Tasol bihain long mi kirap bek, bai mi i go paslain long yupela long Galili."
33 Tasol Pita i tokim Em, "Maski olgeta i pundaun nabaut long wanem samting bai kamap long yu, mi bai i no inap long givim baksait long yu." 34 Jisas i tokim em olsem, "Tru tumas mi tokim yu, nau long dispela nait tasol, taim kakaruk i no singaut yet, bai yu tok, yu no save long mi tripela taim." 35 Pita i tokim Jisas olsem, "Maski sapos mi bai dai wantaim yu, mi i no inap long haitim nem bilong yu." Na ol arapela disaipel tu i mekim wankain tok.
36 Na bihain, Jisas i go wantaim ol disaipel bilong em long wanpela ples ol i kolim Getsemani, na em i tokim ol olsem, "Yupela sindaun long hia na bai mi go long hap na beten." 37 Em i kisim Pita na tupela pikinini man bilong Sebedi wantaim na ol i go, na em i stat long pilim bikpela sori na belhevi. 38 Bihain em tokim ol olsem, "Bel bilong mi i pulap long bikpela sori inap long mak bilong dai. Olsem na yupela stap long hia na lukluk na was wantaim mi."
39 Em i go liklik moa, na pundaun long pes bilong em na i prea. Em i tok, "Papa bilong mi, sapos em i orait long yu, orait rausim dispela kap bilong hevi long mi, tasol i no long laik bilong mi, nogat, larim laik bilong yu i ken kamap." 40 Em i kam long ol disaipel na painim ol i slip i stap na em i tokim Pita, "Long wanem na yu i no laik long lukluk na was wantaim mi long wanpela aua?" 41 Was na beten na bai yu i no inap long pundaun long traim. Long wanem spirit i gat amamas long mekim tasol bodi em i nogat strong."
42 Na namba tu taim em i go na beten olsem, "Papa bilong mi, sapos dispela samting i no inap abrusim mi na mi mas dring yet, orait, larim laik bilong yu i kamap." 43 Em i kam bek gen na painim ol slip i stap, long wanem, ai bilong ol i slip. 44 Orait, Em i lusim ol gen na namba tri taim em i go beten na mekim wankain toktok.
45 Bihain, Jisas i kam long ol disaipel na tokim ol olsem, "Yupela slip yet na malolo i stap a? Lukim, taim i kamap pinis bilong givim Pikinini bilong Man i go long han bilong ol sinman." 46 Kirap na yumi go. Lukim, man bilong givim mi long han bilong ol birua i kam klostu pinis."
47 Taim Em i toktok yet, Judas, wanpela bilong ol 12-pela disaipel i kam wantaim bikpela lain tru bilong lain bilong ol het pris na hetman bilong ol manmeri. Ol i kam wantaim bainat na ol samting bilong pait. 48 Nau, dispela man husat bai givim Jisas long ol birua i tokim ol long wanpela mak bilong soim olsem em dispela man tasol ol i mas holim, na em tok, "Sapos mi givim kis long husat man, em dispela man tasol, yupela i mas holim pasim em."
49 Hariap tru em i kam long Jisas na tokim em olsem, "Gutnait Tisa!" na em i givim kis long Jisas. 50 Jisas i tokim em olsem, "Pren, mekim wanem samting yu kam long mekim," Na wantu ol i kam na putim han bilong ol long Jisas na holim pasim em.
51 Na hariap tasol wanpela bilong ol lain husat i stap wantaim Jisas i rausim bainat bilong em na katim yau bilong wanpela wokman bilong het pris. 52 Tasol, Jisas i tokim em olsem, "Putim bainat bilong yu i go bek long ples bilong em, long wanem, husat i stap long pasin bilong holim bainat, bai kisim bagarap long bainat." 53 Yu ting olsem, Mi i no inap singaut i go long Papa bilong mi na Em bai inap long salim ol bikpela lain ensel kam helpim mi? 54 Tasol, long wanem rot bai tok bilong God i kamap tru long mi, long ol dispela i mas kamap?"
55 Long dispela taim, Jisas i tokim ol bikpela lain i kam olsem, "Yupela i kam long mi wantaim bainat na ol samting bilong pait long kisim mi olsem wanpela stilman? Mi save sindaun olgeta dei long tempel na givim ol skul tok, tasol yupela i no bin holim pasim mi na kalabusim mi. 56 Tasol, ol dispela samting i kamap long wanem, olgeta tok bilong ol profet i mas kamap tru," Na bihain olgeta disaipel i lusim em na ranawe nabaut.
57 Ol lain husat i bin holim pasim Jisas i kisim em i go long bikpela hetpris Kaiapas. Long dispela hap, em ol bikman na hetman i bung na weit i stap. 58 Tasol, Pita i bihainim ol long baksait i kam olgeta long autsait bilong haus bilong het pris. Na em i go insait na sindaun wantaim ol soldia na em i laik lukim wanem samting bai ol i mekim long Jisas.
59 Nau, ol hetpris wantaim olgeta kaunsel i wok long painim sampela tok giaman bilong mekim, bai ol i ken kilim Jisas i dai. 60 Maski planti lain i mekim giaman tok long kotim Jisas tasol ol i no inap painim wanpela asua. Ol i mekim olsem i go inap tupela bilong ol i kamap wantaim giaman tok bilong tupela olsem witnes, 61 na i tok, "Dispela man i bin tok olsem, 'Em bai bagarapim haus lotu bilong God na wokim gen insait long tripela dei."
62 Na hetpris i sanap na i tokim Jisas olsem, "Yu nogat tok bilong bekim ol tok ol i mekim long yu a? Em wanem kain tok ol i mekim long yu?" 63 Tasol Jisas i no mekim wanpela tok. Olsem na hetpris i tokim em olsem, "Mi givim tok strong long yu long nem bilong God long tokim mipela olsem yu dispela Krais, pikinini Man bilong God o nogat?" 64 Na Jisas i bekim tok bilong em na i tok, "Yu yet yu tok pinis, Tasol, mi tokim yu, long nau bai yu i lukim Pikinini bilong Man bai sindaun long han sut bilong Pawa na bai kam long ol klaut bilong heven, "
65 Taim hetpris i harim dispela, em i brukim klos bilong em na tok, "Dispela em i tok bilas stret! Long wanem as na yumi bai painim moa ol witnes? Lukim, nau yupela yet i harim dispela tok bilas. 66 Yupela ting wanem?" Ol i bekim tok olsem, "Em stap pinis long mak bilong dai."
67 Na ol i spet long pes bilong em, na paitim em wantaim ol han bilong ol, 68 na ol i tok, "Yu tok klia long mipela, long wanem, yu Krais. Em husat i paitim yu?"
69 Na Pita i sindaun autsait long haus tasol insait long banis, na wanpela wokmeri i kam long em na i tok, "Yu wanpela bilong ol lain i save raun wantaim Jisas bilong Galili." 70 Tasol em i tok nogat long pes bilong olgeta lain na i tok olsem, "Mi no save long wanem samting yupela i tok long em."
71 Taim em i go autsait long dua bilong banis, narapela wokmeri i lukim em na i tokim ol lain husat i stap wantaim em na tok olsem, "Dispela man i save raun wantaim Jisas bilong Nasaret." 72 Em i giaman tok strong na tok promis olsem, "Mi i no save long dispela man!"
73 Bihain liklik, ol lain i bin sanap i stap ol i kam long em na tokim Pita olsem, tru tumas, yu wanpela bilong ol dispela man husat i save raun wantaim em, long wanem, toktok bilong yu i soim mipela olsem yu wanpela bilong ol." 74 Bihain em i tok nogut na tok olsem, "Mi no save long dispela man," na wantu tasol, kakaruk i singaut. 75 Na Pita i tingim ol tok Jisas i mekim olsem, "Taim kakaruk i no singaut yet tripela taim, bai yu tok olsem yu no save long mi." Bihain long dispela em i go autsait na krai nogut tru.


Chapter 27

1 Na hetelanga,huriki a mugamuga a matakari ri vata ne ria rigi bimatena e Isu. 2 Mavonga ri kola na mota,pali ri bole lakea ne pailet a gavana ne ria. 3 Muri e Judas,erei a bakovi ni habia e Isu na limane huriki a pile,ia i matai maea ia i rata pile tavulea bakovi i uka potu vona,lakea ia i ta dodo i habi mulea a pou na moni i ravulu tolu ne hurika hetpris turane hurika mugamuga. 4 lakea i ta,"Iau a rata sin pali,na rana iau a habi tavula dara i uka potu na limana pile.Pali ria ri ta maea,"Ra makea kama maki mia?Ia maki vomu kunana." 5 Muri e Judas i voroki ra maka silva moni na tempel,ia i pea ra tanga i pagitala ia i vakatavore mulea. 6 Hurika mugamuga ri bole ra silva moni ri ta maea,"Ra hini nga kimi vakalobo a lo ni ru ra maka silva pololilo na ruma na moni,na rana ra hini nga mapana dara. 7 Ri vapopo ri ta vona hini nga,turana moni nga ni kona tabekena malala ne vona bakovi tara ia i kara ni rata ulo bara ni tanu e hurika tara kama ria Jerusalem. 8 Na hini nga kunana,ra tabekena malala nga ni gale a rana e,"Tabekena malala na dara"I hosi i valai i bele mona. 9 Ne virika maki nga i bele,i vakatorea ngavane profet Jeremaia maea,"Ri bole a silva moni i ravulu tou manga mapana,hurika tara o Israel ria ri taki, 10 lakea ri bole ra moni nga ri habi na bakovi ni rata ulo,manga hini i takau e ViriDagi." 11 Ngane e Isu i pesi na matana gavaman,lakea gavaman i nana maea ia,"Ioe a king ne hurika Juda?"Pali e Isu i koli maea ia,"Ioe o taki pali. 12 Pali e hurika hetpris turana mugamua ri ta padikedea,Isu kama i koli mulea tara ngava. 13 Pali e Pailat i nana maea ia,"Ioe kama o longo maka ngava ni harogi ioe ni ratapile ioe e?" 14 Pali e Isu kimi kolia tara ngava ri ratea vona lakea gavaman luhoi lege. 15 Na parava na Pasova i tahoka narona gavaman bara ni tongotala tara bakovi na bavi i pagitala,a naro i ru e hurika bakovi a ngatavine. 16 Na tahuna iea,i tahoka tara bakovi ni rata naro hale liu a rana e Barabas. 17 Tuhuna e hurika bakovi a ngatavine ri vapopo,Pailat i nana maea ria,"Mua mu ngaru iau ga tono talea erei ge pagitala?Barabas o e Isu ni gale Kristo? 18 Pailat i lohoka maea,ria ri rudua e Isu i lakea vona,na rana e hurika bakovi a ngatavine kama ri ngarua. 19 Tahuna e Pailat i made na sia vona ni rata kot,girihina i rudu a ngava vona maea,"Nahani ratea na bakovi iea tara maki ia i malamala,na rodo iau a vurena vona iau a bole a ni mava." 20 Pali hurika hetpris turana mugamuga na sios ri ta tora ne hurika bakovi a ngatavine Barabas a viri ge pagitala,pali e Isu nigi rabalaki. 21 Gavana i nana maea e hurika bakovi a ngatavine,"Na bakovi rua maki te tahoka,mua mu ngaru iau ga tonotala erei?"Lakea ria lobo ri gale maea,"Barabas." 22 Pali lakea e Pailat i nana tabu ria,"Pali teu tege rata ara vona e Isu erei ni gale e Kristo?Ria lobo ri koli maea,"Vakatavorea na kai tavalavala." 23 Ia i nana maea ria i ta,"Erei a lo ia i polotaroa?"Ria ri gale dagi hateka ri tatora ri ta maea,"Paditatea na kai tavalavala," 24 Tahuna e Pailat i matai maea,ia kama i kara ni rata tabua tara maki ni pulo a niluhoi ne hurika bakovi a ngatavine,pali ia i matai maea bara ri vakabele a vabina na palane ria maea ia i bolea naru i loia limana na matane ria lakea i taki maea ria,"Darana bakovi iea kama ge madoko na limagu.Mua mu ratea mu masia." 25 Hurika bakovi a ngatavine ri ta maea,"Rua darana ge madoko ne mia ne hurike tune mia." 26 Lakea ia i tonoa e Banabas i pagitala,ia i taki e hurika nugu maheto ri ubia e Isu na wip lakea i rua na limane ria,ne ria bara ri paditatea na kai tavalavala. 27 Muri e hurika nugu maheto na gavana i lakea na murina ni vapopo na gavana,hurika nugu maheto ri valai ri pesi na matana. 28 Lakea ri kalitala varikia vona ri vakarodoa na varikia vururu na kakaina. 29 Ri rua vona mota padipadi manga hat ne king na gina ri rua na limana kanena tara kai.Lakea ri pasike puru na vahana ri biua ri ta maea,"Ra verea a king na maka Juda!" 30 Ri kalupea,ri bolea na limana kai ri ubi kupoa gina. 31 Na tahuna ri ta biua,ri kalitala vona varikia vururu ri vaka rudomulea ne vona,ri bole i vano rigi paditatea na kaitavalavala. 32 Na tahuna ria ri pori,ria ri masia a bakovi o Sairini a rana e Simon,ni rudu hakuku ge malaviri rigi vano na ra ia bari tuhoria e Isu ni kaloho boloa bolo vona. 33 Ri valai vona tanga ni gale Gologota,i maea"murina tuha." 34 Ri habi vona vain i vagole.I tonia na ngutuna pali koi ni ninu. 35 Na tahuna ria ri paditatea na kai tavalava,ria ri turapea varikia vona ri rehi vona, 36 pali ri made vonga ri matakaria. 37 Polomeli na gina ni ru tara bokona ngava nigi luhoi lege vona,i tamaea,"Re verea iea Isu a king ne huriki a Juda." 38 Pali a bakovi ni panaho i ala rua ranga ni paditata rua,tara na limana kanena pali tara na limana maurina. 39 Huriki ri polo ri ta hale vona ri mapa kulukulu 40 pali ri tamaea,"Ioe mo taki go rata pelea roho e Deo pali na parava i tolu go rata mulea, o kori muloe! Pali gi ioe e Tune Deo,Puru vona kai tavalava!" 41 Manga kunana e hurika mugamuga ri ranga ri ta hale vona,turane huriki a bakovi ni lohoka na lo turana matakari, ri tamaea, 42 "Ia i kori e huriki ranga, pali iea koma i kara ni kori mulea.Ia King na Isael.Rua ge puru vona kai tavalavala,pali muri hisa bari si luhoi torea. 43 Ia i luhoi tora ne Deo,rua e Deo ge koria ngane,na tahuna e Deo i ngaru ni bolea.Ia i ta muholi maea,'Iau e Tune Deo." 44 Manga kunana ra panaho nga rua na kai turana rua ranga ru tahale vona 45 Pali na 12 kilok a uvo i kavutagua malala i vano i kara na 3 kilok. 46 Na 3 kilok na malunga,Isu i tangi tala dagi pali tamaea,"Eli,Eli,lamasabakatani?"I maea,"Deo nau,oDeo nau,i navi o hatarau? 47 Pali ranga i tabana ni pesi vonga ri longa,ri tamaea,"Ia i gale Elaija." 48 Malaviri kunana i nunu tara ne ria i bolea marapena varikia, i rua na vain i vagole i valai i habia vona ge ninua. 49 Ria lobo ri tarike ri tamaea,"Taparakia.Te masia ge valai eElaija ge koria." 50 Muri e Isu i tangi tala dagi tabu pali habia Spiri vona. 51 Malaviri kunana, a lavalava na roho e Deo i mavida na tabeke i rua vaka tubu polomeli i puru polotano,pali a malala i vakulu,pali a virika kedo ri tere lae. 52 Pali a tum ni tala,pali a kakaine huriki a bakovi malimali ri mahita ri pesi rike. 53 Ria ri pori na tum muri ne vona i pesi rike,i dili na tanga i malimali pali bele ne huriki ri kupo. 54 Tahuna na mugamuga ne huriki a nugumahet pali e huriki ranga turana ri matakari e Isu ri hatakia vuruke pali ri matai a varikia maki bele,ria ri mangege ri tamaea,"Muholia hateka ia e Tune Deo." 55 Huriki a ngatavine ri muri ne Isu ri tuvai e Galili ria ranga ri pesi basi ri matanono. 56 E Maria Makdala tara ria,Maria kinane Jems e Josep,pali e kinane tune Zebedi rua. 57 Tahuna i malungz hiningi, i valai tara bakovi Arimatia ia mahoni,a rana e Josep,ia murimuri vona e Isu. 58 I vano i mataia e Pailet pali nanea vona kakaine Isu.Pali e pailet longo i habia kakaine Isu ne vona. 59 E Josep i bolea kakaine,i sivua na varikia i karaba, 60 pali vaka mahitea na tum vona ia i ratea.Muri i tukaria na kedo dagi pali ri vano ria. 61 Maria Makdala turana e Maria ranga tou to made na gaga tara tabukoi na tum. 62 Na parava tara,a parava muri na parava na passova,huriki a mugamuga a Parisi ri vapopo turana e Pailet. 63 Ria ri tamaea,"Bakovi dagimia mi luhoia,ra parava ra bakovi ni tatami ia i mahuri,ia i tamaea,'Muri na parava i tolu Iau bara hadongo mule.' 64 Mavonga Ioe o ta tora huriki rigi matakari kamumu tum e Isu vano i kara na parava i tolu,mege valai e huriki a murimuri vona rigi bolea pali rigi taki maea ia i mahuri mule,'pali ra ni tatami ne tou bari koma gekara turana ni tatami ri rata mugea." 65 Pailet i taki tou maea,"huriki a nugu maheto.Mu vano mu matakari pali mu matadoko kamumu vona." 66 Pali ri vano ri vapolo kari vona tum,ri ru a kedo pali ri pesi na hini lobo maka nugu maheto.

Sapta 27

1 Long monin taim, ol hetpris na ol hetman bilong ol manmeri i pasim tok long kilim Jisas i dai. 2 Olsem na ol i pasim em long rop na kisim em i go long Pailat, em gavana bilong ol.

3 Bihain Judas, em dispela man husat i givim Jisas i go long han bilong ol birua, em i lukim olsem em i bin bagarapim nating man i no i gat asua olsem na em i tok sori na givim bek 30-silva moni bilong ol hetpris na ol lida man, 4 na em i tok, "Mi mekim sin pinis, long wanem mi bin givim nating blut i nogat asua long han bilong birua." Tasol ol i tok olsem, "Dispela i no samting bilong mipela? Em i samting bilong yu yet." 5 Bihain Judas i tromoi ol dispela hap silva moni long tempel, na em lusim dispela ples na i go autsait na i hangamapim em yet.
6 Ol hetpris i kisim ol dispela silva moni na i tok olsem, "Dispela em i no brukim lo long putim ol dispela silva moni insait long haus moni, long wanem dispela em i pei bilong blut." 7 Ol i bung na i toktok long dispela samting, na wantaim dispela moni ol i baim hap graun bilong wanpela man i save wokim graun sospen bai ol i ken planim ol lain i no bilong Jerusalem. 8 Long dispela as tasol, dispela hap graun ol i kolim nem bilong em, "Hap Graun bilong Blut" i kam inap long nau.
9 Long ol dispela samting i kamap, em inapim tok bilong profet Jeremaia olsem, "Ol i kism 30 sliva moni olsem pei bilong em, ol lain Israel yet i bin makim, 10 na ol i givim dispela moni long baim hap graun bilong man i save wokim sospen graun, olsem Bikpela yet tokim mi."
11 Nau Jisas i sanap long pes bilong gavana, na gavana askim em olsem, "Ating yu King bilong ol Juda a?" na Jisas bekim tok bilong em olsem, "Yu yet tok pinis. 12 Tasol taim ol hetpris na lida i tok bilas long em, Jisas i no bekim wanpela tok. 13 Na Pailat i askim em olsem, "Ating yu no harim olgeta tok nogut ol i mekim long bagarapim yu a?" 14 Tasol Jisas i no bekim wanpela tok ol i mekim long em olsem na gavana i tingting planti.
15 Long taim bilong Pasova i gat pasin bilong gavana i mas lusim wanpela kalabusman i go fri, em ol manmeri yet i makim. 16 Long dispela taim, i bin gat wanpela man bilong mekim planti pasin nogut tru em nem bilong em Barabas.
17 Taim olgeta manmeri bung i stap, Pailat i askim ol olsem, "Yupela laik bai mi lusim husat i go fri? Barabas o Jisas ol i kolim Krais? 18 Pailat i save olsem, ol i bin salim Jisas i go long em, long wanem ol manmeri i no laikim em. 19 Taim Pailat i sindaun long sia bilong mekim kot. Meri bilong em i salim tok long em olsem, "Noken mekim wanpela samting long dispela stretpela man, long nait mi lukim em long driman na mi kisim bikpela hevi."
20 Tasol ol hetpris na lida bilong sios i tok strong long ol manmeri olsem Barabas mas go fri, na Jisas ol i mas kilim em. 21 Gavana i askim ol manmeri olsem, "Long tupela man yumi i gat, yupela laik bai mi salim husat i go fri?" Na olgeta i singaut na tok, "Barabas." 22 Orait Pailat i askim ol gen olsem, "Na bai yumi mekim wanem long Jisas husat ol i kolim Krais? Na olgeta i bekim olsem, "Nilim em long diwai kros."
23 Em i askim ol olsem na tok, "Em i brukim wanem lo tru?" Tasol ol i bikmaus na singaut strong moa olsem, "Nilim em long diwai kros." 24 Taim Pailat i lukim olsem, em bai i no inap mekim wanpela samting long senisim tingting bilong ol manmeri, tasol em lukim olsem pait bai kirap namel long ol olsem na em i kisim wara na wasim han bilong em long ai bilong ol na tokim ol olsem, "Blut bilong dispela man i no inap pas long han bilong mi. Yupela yet i mekim na lukim"
25 Olgeta manmeri i tok olsem, "Larim blut bilong em i ken pas long mipela na ol pikinini bilong mipela." 26 Olsem na em i salim Barabas i go fri, na em i tokim ol soldia long paitim Jisas long wip na larim em long han bilong ol, bai ol i nilim em long diwai kros.
27 Bihain ol soldia bilong gavana i kisim Jisas i go long ples bung bilong gavana, na olgeta lain soldia i kam bung long pes bilong em. 28 Na ol i rausim klos bilong em na putim retpela klos long bodi bilong em. 29 Ol i putim rop i gat nil olsem hat bilong king long het bilong em na putim wanpela stik long hansut bilong em. Na ol i brukim skru long lek bilong em na tok bilas long em na tok, "Dispela em i King bilong ol Juda!"
30 Ol i spetim em, na kisim stik long han bilong em na paitim het bilong em planti taim. 31 Long taim ol i tok bilas long em, ol i rausim retpela klos long em na ol i putim klos bilong em yet, na ol i kisim em i go long nilim em long diwai kros.
32 Taim ol i go autsait, ol i painim wanpela man bilong Sairini, nem bilong em Saimon na ol i hariapim em long go wantaim ol, bai em inap long karim diwai kros bilong Jisas. 33 Ol i go kamap long wanpela ples ol i kolim long Golgota, (As bilong dispela nem i olsem "Ples bilong Bun bilong Het.") 34 Na ol soldia i tanim wain i go pait tru na givim Jisas long dring. Tasol taim em i putim long maus, em i no laik dring.
35 Taim ol i nilim Jisas pinis long diwai kros, na ol i brukim klos bilong em i go hap hap na pilai satu long winim, 36 na ol i sindaun long dispela hap na was long em i stap. 37 Antap long het bilong em ol i putim wanpela tok bilong kotim em olsem, "DISPELA EM JISAS KING BILONG OL JUDA."
38 Na tupela stil man tu ol i nilim long diwai kros. Wanpela i stap long hansut bilong em na naraplea long hankais bilong em. 39 Ol manmeri husat i wokabout long dispela hap i tok bilas long em na tanim het bilong ol, 40 na ol i tok olsem, "Yu bin tok bai yu bagarapim tempel na sanapim long tripela dei, orait nau yu helpim yu yet! Sapos tru yu pikinini bilong God, orait yu kam daun long dispela diwai kros!"
41 Long wankain pasin ol hetpris wantaim ol hetman bilong sios na ol lida tu i tok bilas long Jisas na tok, 42 "Em save helpim ol narapela, tasol em i no inap helpim em yet. Em i King bilong Israel olsem na larim em i kam daun long diwai kros na bai mipela i ken bilip long em.
43 Em i bilip tru long God, olsem na larim God yet i ken helpim em nau na rausim em long diwai long kros sapos God i laik kisim em. Long wanem, em i tok tu olsem, "Mi Pikinini Bilong God" 44 Na stilman tu ol i nilim long diwai kros wantaim em i mekim wankain na i tok bilas long em.
45 Long 12 kilok dei taim, tudak i kam karamapim olgeta ples graun inap long 3 kilok apinun. 46 Long 3 kilok apinun, Jisas bikmaus na singaut na i tok olsem, "Eli, Eli, lama sabaktani?" as bilong tok i olsem, "God bilong mi, God bilong mi, bilong wanem na yu lusim tingting long mi?" 47 Taim sampela bilong ol lain i stap klostu harim, ol i tok olsem, "Em i singautim Elaija"
48 Wanpela bilong ol soldia i hariap tasol ron i go na kisim hap klos bilong kisim wara na i pulumapim wantaim wain i pait, na em i putim long wanpela stik na givim long Jisas long dring. 49 Na ol narapela soldia i tok olsem, "Yumi weit na lukim, ating Elaija bai kam helpim em." 50 Bihain long dispela, Jisas i singaut bikmaus gen na lusim spirit biliong em.
51 Na wantu tasol bikpela laplap long tempel i bruk long tupela hap long antap i go daun long as bilong en. Na graun i guria na ol ston i bruk nabaut. 52 Ol matmat i op, na ol bilip manmeri husat i bin dai i kirap gen 53 na ol i kam autsait long ol matmat long taim Jisas i bin kirap bek na go insait long holi biktaun na kamap ples klia long planti lain husat i stap laip.
54 Taim nambawan soldia wantaim ol narapela soldia husat i was long Jisas i lukim bikpela graun guria na ol samting i kamap, ol i pret nogut tru na i tok olsem, "Tru tumas dispela man i Pikinni Man bilong God." 55 Planti meri husat i bin bihainim Jisas raun long Galili tu i sanap longwe liklik na lukluk long em i stap. 56 Namel long ol em Maria Magdala, Maria mama bilong Jems na Josep, na mama bilong ol pikinini man bilong Sebedi.
57 Taim san i go daun, wanpela moni man bilong Arimatia i kam, nem biong em Josep na em tu i wanpela disaipel bilong Jisas. 58 Em i go long Pailat, na i askim long bodi bilong Jisas. Na Pailat i givim tok orait long givim em.
59 Olsem na Josep i kisim bodi bilong Jisas, na i raunim gut tru wantaim kilnpela laplap, 60 na putim bodi bilong Jisas insait long nupela matmat bilong em, em yet i bin katim insait long ston. Bihain em i pasim dua bilong matmat wantaim bikpela ston na em i go. 61 Maria Magdala na narapela Maria i sindaun long dispela hap, ol i sindaun narapela sait bilong matmat i stap.
62 Long narapela dei, em dei bihain long dei bilong redi long Pasova, ol hetpris na ol Farisi i go bung wantaim long haus bilong Paila. t 63 Na ol i tok olsem, "Bikman, mipela i tingim, taim dispela man bilong tok giaman i bin stap laip, em i tok olsem, 'Bihain long tripela dei bai mi kirap bek gen.' 64 Olsem na yu tok strong long ol mas was gut long matmat bilong Jisas i go inap tripela dei. Nogut ol disaipel bilong em bai kam stilim em na ol bai tokim ol manmeri bilong em olsem, 'Em i bin kirap bek long dai' na dispela giaman bilong ol bai i bikpela tru na i no inap wankain olsem nambawan giaman bilong ol.
65 Orait Pailat i tokim ol olsem, "Ol soldia bilong putim was i stap. Tasol, yupela i go na banisim gut long inapim tingting bilong yupela." 66 Olsem na ol i go na pasim dua bilong matmat wantaim bikpela ston na putim ol soldia long was gut long en.


Chapter 28

1 Muri na parava na Sabat,ni vaka tubu a parava,Maria Makdala turana e huriki e Maria ranga ri valai ni masia tum. 2 Vona ra parava ia,i tahoka tara vuruke,pali a engel e Deo i puru valai na hunu,i valai i vaka tere talea kedo,pali made langa vona. 3 Rea i para manga maravila,pali a varikia vona i kea manga ais. 4 Pali e huriki a nugu maheto ri mangege ri manga rigi mate. 5 Pali ra engel i ta kamumu vona ra ngatavine nga pali tamaea,"Mu nahani mangenge,Iau a palala maia mua mu mata kanea e Isu,Erei ni vaka tau na bolo. 6 Ia i uka hini koia, ia i hadongo,manga hiningi ia i taki.Valai mu masia hiningi ni ru e Viri dagi vona. 7 Mala viri mu vakalongo e huriki a murimuri vona, 'Ia i hadongo mule na ni mate.Masia,Ia i muga mua i lakea o Galili.Vonga bari mu mataia.'Masia, Iau a taki matou." 8 Huriki a ngatavine ri mala viri kunana ri pea tum ri nunu turana ni vivi,ri nunu rigi taki e huriki a murimuri vona. 9 Vonga ,E Isu i matai ria pali tamaea,"Haro matou!huriki angatavine ri valai,ri pasike puru na pakana ri kavurikea. 10 Muri e Isu i taki tou maeae,"Nahani mangege,Vano moto taki e huriki a turagu rigi lo Galili rigi matai Iau vonga." 11 Pali na tahuna viki tolu a ngatavine to vano,mavonga ranga nugu maheto ri lakea na tanga dagi ni vaka longa maka mugamuga na ara maki bele. 12 Pali na tahuna huriki a mugamuga a matakari ri vanana mule ne ria,ni habi na nugu maheto a moni dagi 13 pali ni taki ria maea,"Taki e huriki ranga maea, 'Isu i valai huriki voravora vona na rodo ri panahoa na tahuna ia i mahita.' 14 Ra ngava iea i bele na gavana,teu bari te ta turana pali ge nahani rata hale matou." 15 Hurika nugu maheto ri bole a moni ne ria pali ri ramae ara maki taki ne tou togo rata.ra ngava iea ge vano ge lakea lobo ne hurika Juda pali tabuli valai i mona. 16 Pali huriki a murimuri vona ri vano ri lakea o Galili,lakea na hurika lolo i taki tou vona e Isu. 17 Tahuna to mataia,tou to kavurikea,pali ranga i tamudi hale lae. 18 Isu i valai ne tou i taki tou i tamaea,'Hurika ni tora lobo ni habi pali ne matou go mugea lobo a maki na hunu a malala. 19 Mu vano mu lakea lobo vona malala mu rata e huriki ge ria murimuri nau.Vahilolo ria na rane Tamana e Tuna,pali e Hanu kiripiripi. 20 Tovo ria ni ramaea ngava o taki ria vona.Masia,Iau a made turane mua vakaroro,vano na ni lobo na parava."

Sapta 28

1 Bihain long dei Sabat, taim san i kamap long nambawan dei bilong wik, Maria bilong Makdala na narapela Maria i bin kam long lukim matmat. 2 Long wankain taim, bikpela guria i bin kamap, bilong wanem, wanpela ensel bilong Bikpela i kam daun long heven na rausim ston long matmat, na sindaun antap long en.

3 Bodi bilong dispela ensel i lait olsem laitning, na klos bilong em i wait olsem ais. 4 Ol soldia i was long matmat bilong Jisas i pret nogut tru na ol i pundaun na slip olsem ol dai man.
5 Dispela ensel i tokim ol meri i kam long matmat olsem, "Yupela i noken pret, bilong wanem, mi save olsem yupela i kam long painim Jisas ol i bin nilim long diwai kros. 6 Em i no stap long hia. Em i kirap pinis olsem em i bin tok. Yupela kam na lukim dispela hap ples bodi bilong Bikpela i bin stap long en. 7 Go hariap na tokim ol disaipel bilong em olsem, 'Bikpela i kirap pinis long matmat, na em i go pas long yupela long Galili. Yupela bai bungim em long hap. ' Tingim wanem mi tokim yupela."
8 Tupela meri i hariap tru lusim dispela hap wantaim pret na bikpela amamas, na ol i ran i go long toksave long ol disaipel bilong Jisas. 9 Jisas i bungim tupela long rot na i tok, "Gude long yupela!" Tupela meri i kam brukim skru na holim lek bilong em na lotu long em. 10 Bihain, Jisas i tokim tupela olsem, "Yupela i noken pret. Go tokim ol brata bilong mi long go long Galili na bai ol i lukim mi long dispela hap."
11 Taim tupela meri i wok long wokabaut yet long rot, sampela ol soldia i bin was long matmat bilong Jisas, i go long biktaun na tokim ol hetpris long olgeta samting i bin kamap. 12 Taim ol pris i bung wantaim ol hetman na i pasim tok pinis, orait ol i givim ol soldia bikpela moni long ol. 13 na tokim ol olsem, "Tokim ol arapela manmeri olsem, 'Taim mipela i slip yet ol disaipel bilong Jisas i kam long nait na stilim bodi bilong em. '
14 Sapos gavana i harim dispela tok, mipela bai stretim tok wantaim em, bai em i noken givim pei nogut long yupela." 15 Ol soldia i kisim dispela moni na mekim olsem ol pris na hetman i tokim ol long mekim. Dispela tok i go long yau bilong olgeta Juda na dispela tok i stap yet i kam inap nau.
16 Tasol ol 11-pela disaipel bilong Jisas i go long Galili long maunten Jisas i tokim ol long go long en. 17 Taim ol i lukim em, ol i lotu long em, tasol sampela bilong ol i no bilip na i gat tubel.
18 Jisas i go long ol na i tok, "Papa bilong mi i givim mi olgeta namba long bosim olgeta samting long heven na long graun. 19 Olsem na yupela i go long olgeta hap ples bilong graun na mekim ol manmeri kamap disaipel bilong mi. Baptaisim ol long nem bilong Papa, Pikinini na Holi Spirit.
20 Skulim ol long bihainim olgeta samting mi bin tokim yupela long mekim. Harim, mi bai stap wantaim yupela oltaim, inap long dispela taim pinis."