Nduga: Bible for Exodus, Genesis

Formatted for Translators

©2022 Wycliffe Associates
Released under a Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International License.
Bible Text: The English Unlocked Literal Bible (ULB)
©2017 Wycliffe Associates
Available at https://bibleineverylanguage.org/translations
The English Unlocked Literal Bible is based on the unfoldingWord® Literal Text, CC BY-SA 4.0. The original work of the unfoldingWord® Literal Text is available at https://unfoldingword.bible/ult/.
The ULB is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International License.
Notes: English ULB Translation Notes
©2017 Wycliffe Associates
Available at https://bibleineverylanguage.org/translations
The English ULB Translation Notes is based on the unfoldingWord translationNotes, under CC BY-SA 4.0. The original unfoldingWord work is available at https://unfoldingword.bible/utn.
The ULB Notes is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International License.
To view a copy of the CC BY-SA 4.0 license visit http://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
Below is a human-readable summary of (and not a substitute for) the license.
You are free to:
The licensor cannot revoke these freedoms as long as you follow the license terms.
Under the following conditions:
Notices:
You do not have to comply with the license for elements of the material in the public domain or where your use is permitted by an applicable exception or limitation.
No warranties are given. The license may not give you all of the permissions necessary for your intended use. For example, other rights such as publicity, privacy, or moral rights may limit how you use the material.

Genesis

Chapter 10

(Nu ilirak Sem min Am min1 Yafet min-nen Wigarak Unu Worasu) 1Nuh na elirak unnu-ge, Sem min Am min Yafet min-o. Nde, yi koma na kondok yijnak tarem na-ge, Nuh lirak lolo na ndak yidnak-e yu nggal-o.2Nde, Yafet ilirak-e, Gomer min Magok min Madai min Tawan min Tumbal min Mesekh min tiras min-nen yusu-o. 3Nde, Yawan ilirak-e, Askenas min, Rifat min Togarma min-o. 4Yawan elirak-e, Elisa min Tarsis min Dodanim min irit-o. 5It-nen wigarak iri na-ge, ap onbol unu nin tik nan tak irit kwat yij-o. Nde, it iri na-ge, yi umbur ambiger ngge nap irit kwat yiga-o.6Am ilirak-e, Kush min Misraim min Put min Kanaan min irit-o. 7Nde, Kush ilirak-e, Seba min Awila min Sabta min Raema min Sabtekha min irit-o. Raema ilirak-e Syeba min Dedan min irit ndak yiga-o.8Nde, Nimrod Kush ombo na-ge, nanduget nggweyak ma enanggul pem o mawi worak irit kwat agaij-o. 9At na-ge, mondok ap nggok wal nggwe towe mena woroso inggi mbuk lembe irit Mbal Pem Nagawan urugum irit worayij-o. Nde, ap ereb-nen yogolar-e, Nimrod-e towe mena woroso inggi mbuk lembe me, Mbal Pem Nagawan urugum woragaij-o. 10Iri na tarem ap enanggul pem-e, Babel min Erekh min Akad min Kalne min-e o nggweyak Sinar iri na me woraiga-o.11Nde, o nggweyak iri na pem-nen-e at na-ge, Asyur wi berarik-e o Niniwe min Rehobot-Ir min Kalah min iri na me wirij-o. 12Nde, o Niniwe min kalah min iri na engen ndumu-nen mondok nggok-e Resen irit woragij-o. 13Nde, Misraim na elirak-e, Ludim min Anamin min Lehabim min Naftuhim min, 14Patrusim min Kasluhim min iri na-ge ap Filistin min Kaftorim min-nen yusu-o.15Kanaan ilirak-e, sidon embara ap manggu min, Het min-nen yusu-0, 16Nde, ap Yebusi nap min ap Amori nap min ap Girgasi nap min, 17ap Hewi nap min ap Arki nap min ap sini nap min, 18ap Arwadi nap min ap semari nap min ap Hamati nap min ini na-ge, ap Kanaan-nen wigarak mondok nggok irit kwat yij-o.19Ap kanaan woragi na-ge, o kanaan wi ambigit nggwe Sidon min Gerat min Gaza min iri me mbiriga-o. nde, o iri na-ge, Sodom min Gomora min Adma min-e o Zeboim mbigit ngge, o Lasa wi iri na me mbiriga-o. 20Nde, ap ereba na-ge, Am-nen wigarak unwi unnu min ilirak lolo wenarak min enlem unu min woragi sa-nen yusu-o.21iri na nggal-et Sem ilirak liap-liap na-ge, ombo elem Ebet min owe manggu Yafet min-nen yusu-o. 22Sem ilirak-e, Elam min Asyur min Arpakhsad min Lud min Aram min. 23nde, Aram na ilirak-e, Us min Hul min Geter min Mas irit-o.24Arpakhsad na ombo-ge Sela-o, nde Sela na ombo na-ge Ebet-nen yusu-o. 25Ebet na ilirak liap mberen irit ndak yiga-o, nde Ebet na ilirak unu yarosolar-e, Peleg-o luk yarij iri na-ge, yu nggal-o, Pelek na ndak yij-e o nggweyak kaberang yidnak tarem-o, nde, enggam na unu-ge Yoktan-o luk yariga-o.26nde, Yoktan ilirak-e Almodad min Selef min Hazar-Mawet min Yerah min, 27Hadoram min Uzal min Dikla min, 28Obal min Abimael min Syeba min, 29Ofir min Hawila min Yobab min it iri na obok sa-ge, Yoktan-nen wigarak mbenesa barak wene-nen yusu-o.30nde, iri na-ge o Mesa min Sefat min-e o mo luwasosa ambigit nggwe irit mbiriga-o. 31yu-ge Sem ilirak lolo min unu wi nggweyak min enpe woragi min omboksa wenarak-nen yusu-o.32yi koma kondok luk-e nde, juge yi koma na kondok luk, Nu-nen wigarak lolo na mbenasa baridnak-nen yusu-o, nde Nu-nen wigarak na-ge, kweyap nggweyak ma worali yu obok sa-nen yusu-o.

Chapter 11

89(Sem nen wigarak wene)10Sem nen wigarak ge yu-o. Sem uruget olengen seratus woraruk ge, yi nggok na lak yamu ombol nggwe olengen mberen woraruk, are Arpakhsad ndet ibidj-o. 11Sem awo uruget olengen lima ratus worasolare, are Arpakhsad ndet uburuk nen, are li ap min li kwami min ndet inpidj-o.12Arpakhsad uruget olengen tiga puluh lima woraruk ge, are Selah ndet ibidj-o. 13Arpakhsad awo uruget olengen empat ratus tiga worasolare, are Selah ndet uburuk nen, are li ap min li kwami min ndet inpidj-o.14Selah uruget olengen tiga puluh woraruk ge, are Eber ndet ibidj-o. 15Selah awo uruget olengen empat ratus tiga worasolare, are la Eber ndet uburuk nen, are li ap min li kwami min ndet inpidj-o.16. 17Eber awo uruget olengen empat ratus tiga puluh worasolare, are Peleg ndet uburuk nen, are li ap min li kwami min ndet inpidj-o.18Peleg uruget olengen tiga puluh woraruk ge, are Rehu ndet ibidj-o. 19Peleg awo uruget olengen dua ratus Sembilan worasolare, are Rehu ndet uburuk nen, are li ap min li kwami min ndet inpidj-o.20Rehu uruget olengen tiga puluh dua woraruk ge, are Serug ndet ibidj-o. 21Rehu awo uruget olengen dua ratus tujuh worasolare, are Serug ndet uburuk nen, are li ap min li kwami min ndet inpidj-o.22Serug uruget olengen tiga puluh woraruk ge, are Nahor ndet ibidj-o. 23Serug awo uruget olengen dua ratus worasolare, are Nahor ndet uburuk nen, are li ap min li kwami min ndet inpidj-o.24Nahor uruget olengen dua puluh Sembilan woraruk ge, are Terah ndet ibidj-o. 25Nahor awo uruget olengen seratus sembilan belas worasolare, are Terah ndet uburuk nen, are li ap min li kwami min ndet inpidj-o. 26Terah uruget olengen tujuh puluh woraruk ge, are Abram, Nahor min Haran min ndet inpidj-o.
Chapter 12

4Iri luk Abram-e Nagawan Indo nen wene yak tidnak ndak-ndak get mbiridj-o, nde Lot na at imin lambuksa mbiridj-o; O Haran nen Abram mbiridnak tul-e, olengen tujuh puluh lima woraidnak pem-o. 5Abram waruk mborosolare ogwe Sarai min, anggam ambara Lot min, yi mende-ndi mende isilo-bulo it wanidnak min Haran nen it ap wok inpidnak min waruk mbiridj-o; Ire Kanaan nggweyak pem mbiriga-o, iri luk irime wok yiga-o.
Chapter 15

1. 2Abram nen onggo yosolare: “Nagawan Indo Mbal Pem Nagawan wa-e, no mende nde abok kat nen wok nurugun-o, an-e nembara wanigit lak get wat yimin me, nde Damsyik nap Elieser iri nen, an nuwi wanuwa-o.” 3Abram nen tuguruk yosolare: “Kare wigak yurak an wok nirigit lak me, an ndegel noboso nap nen nelawa winde ma-o.”

Chapter 17

(Iniye ambasap mbarugwi iri-ge urul yak indidnak irina yengerak purakpem mbarugwi-o) 1Nde, Abaram Woralar-e olenggen sembilan puluh sembilang, 99 pem worasomage - ge, Nagawan Indo at imbiri bem, nam nam yosolar,nen yak tosolar-e Mondok namawi worak Mbal pem Nagawan nen yusu-o kar-e anen, yidnak-yidnak nak kwarosolar, pem pa nidi nen pidnak kwarosolar wolmin-o. 2Ane kat kimin urul paga yakorosolar katnen kat. Wigarak-e kwarat tak posolar yimin-o" yak ti-o.3Yak tosoloma Abaram na-ge era ere Nggwe tup yosola Mbal pem nagawan nen yosolar -e. 4Anen kat yakurusu-wene yu-ge Ap enelem kwarat ombo kektak worasolar yugun -o 5Iri pem.e yawo kat kunu Abaram Iri-ge lak-o Are. Abaram nen yusu-o luk urul pusu-o 6Katnen wigarak -e kwarat tak Inpimin-o enegen dumu-ge. erep nagawan ma-o katnen wigarak kwarat- kwat yogolar-e Ap enelem min nan kwat ma-o.7Nde anen kat kimin kat nen wigarak urul yakiri- iri ge mondok kwaer tenak woramin-o kat nen wigarak Enbal pem nagawan kwar min-o. 8Yawoh kat Ap salggal worasu Nggweyak Yuge-e kat min kat nen wigarak min widerak kipimin-o Nde ane it Enbal pem nagawan min kwar imin-o Nde Kanaan Nggweyak Oboksage kat nen wigarak' wok unduk mu wide yuwa-o pem iri et winde yuwa-o Wolma-o'' luk urul yak tij-o.9Yakturuk tuguruk Mbal pem nagawan nen Abaram yak tosolar -e kat nen irit Anen yakudusu yuge Mondok keyapurak puk-o mondok kwa oronggolat wolmontak nai 10kat irit kat nen wigarak na irit ab - Nde ala-ga mondok iniye ambasap barurak liap . 11kit keneye ambasap barogolat -e iri an min kit min pemet woralik manalik. irit wolmul-o12yawo kuri net-e liap Ndesa buruk tuju hari nene luk delapan pemtak posolat -e inye ambasap baru -rak-Ndegel kunpugi nap ilirak Omanen Ndesa' bidnak Na irit' kat onggo pidnak nap na irit, mondok inye ambasap barurag-o kiniye ambasap barugup -o iri-ge anen kit kinmin urul pidnak na yenggerak purak irit kwat ma-0 13Ab-o yidnak oboksa iniye ambasap baru rak-o barup iri -ge pem irit wolma-o luk yenggerak puwa -0. 14Ap net -nde iniye ambasap mbarigit lak, ala-ge an nen urul pidnak yakindi gi-iri na kwarigit lak yoso la me at iri-ge an nelem nap -e mondok lag-o.15iri luk Mbal pem Nagawan nen Abaram yaktosolar -e: Kat kogwe iri unu ge sarai-o. yusu iri-ge lag-o yawokuri nen kogwe iri unu ge sarai-o 16anen sarai yari iri -ge biringgat tak posolar -e an nen liap bi wokirim -o iri na at nen ndakguwa an nen sara imbi iriggat tak posola-ge at iri-ge Ap enlem oboksak iniya kwar ma-o Nde at nen winggarak ereba enenggen Ndumu-e ap erep -e nagawan men ma-o luk yaktij-o17iri yak tosoloma -ge Abaram nage tup jid yo, et nde nda yosolar nen indi yebet kasolar-e ap abu udurak olenggen seratus (100) woraidnak lindak urak -a Nde sara na olenggen sembilan pulu (90) worak adnak yebage nggal-e nggesa nen lidak urak -o peraid-o. 18Iri perasoluk-e Abaram nen Mbal pem nagawan yaktosolar-e : Ismael iri net an nisilobilo winde mak luk yid-o19Alat nde Mbal pem nagawan nen yak tosolar -e Ndemeret yak kurusu-o kwe kogwe sara iri-e lali ap mbi ndak udwa -o. iri ala; la iri na unu- ge Isak irit yarugun-o. Nde an ne larimin atnen wiggarak min at nen wigarak min urul yak kirigi na ge pem riet wolma-o 20Alat nde ismael amanggim nggi yigen iri na kwar et kibimin -o iri pem an nen imbirin nggatak pukmu -o at nen wigarak' kwat ma-o at iri ap enlem at iri ge suku nduabelas iri onombo kwarat ma-o Nde at nen wigarak -e Ap elem nggok misik .kwat tak pimin-0. 21Alat Nde an nen urul yak kirigi nage kambara isak iri imi-net kwarimim -o Nde yanem ggalet sara nen ndakuwa -o yak ti-jo22Nde Mbal pem nagawan nen wene na Abaram yak turug-e; mbirij-o. 23ritarim et Abaram nage Mbal pem nagawan idnak idnak kwa orosolat -e Ambara Ismael na-ge iye ambasap barosolar -e at ama worawi oboksa, at ilirak na-it ap tol pem wanidnak na-it it sidsa iniye ambassador mbarurak-o luk Mbal pem nagawan-nen Abaram yaktid-o.24Abaram na-ge, o lenggen sembilan pulu sembilan pem-e, iye ambasap bariga-o, 25Nde Ismael embera la liap na-ge o lenggen tiga belas pem iye embesap barid-o. 26o lenggen ereya na pem net Ambaram min embera min iniye embesap bariga-o. 27it Abaram o ma worawi nap pidsa' tol pem-nen onggo pidnak na irit, at ilirak na irit pid paksa iniye embasap bariga-o.

Chapter 19

12Iri luk mberen nap iri nen Lot wene yak togolare: “Kelem nap yume mbi worali ge tarak go? Kara rak unun taga are kilirak li ap-a, are kilirak li kwami-a, kelem nap tarak nde osiri yume woragola ge, ondoro yume nen wok unpuruk mbiri-o, 13Iri yige iri ge nit nen ondoro yume ge lak tak puwol-e, niri-nera kwarat ap osiri yume nen onowene ge Nagawan Indo imbiri pem yogola me lak tak puwol-o; iri pem-e Nagawan Indo nen nit ninipil lobok yij-e lak tak puwak luk go
Chapter 20

(Abram min Abimelek min nen Kwaridnak wene) 1nde Abram na-o mamere nen mberararik abare (selatan) nggwe Kanaan ngweyak pem o sutwok Kandes wok iri met woragij-o worasuluk imbiri nggalak pi-o. 2Sara iri-ge ogwe net nde at men yosolare : Sara yu-ge an noworo yidnak pem-e nggerat nagawan Abimelek iri na nen-e kwe Sara iri na eram pil lobok yuak luk ap yik ma worasoma-ge. 3misik tarem-e nabi pel mbal pem nagawan Abimelek eram wok yosolat nen yosolare kwe iri-ge mondok wat yugun-luk yak tij-o4nde Sara iri na-ge Abimelek nen-e wanid-et nde imin-e nene yigit lak nde nagawan indok wa-e an-e meya-ge kwarigit lak-o. irit nde kare anuwok-ma woragwi nap inmin lak tak nunpugun-o. 5Abaram ondomok nen ondok wak nggwe nen anem yosolat kwe yuge an noworo yosolat at kwe-yu nen an Abaram nen aid iri na nggal nag-et yosola karuk nen weneyak nak kwasa wani giri-o iribem-e an-e meya kwarigit lago luk yak tij-o.6yosoloma mbal pem nagawan nen nabi pem yak tosolare nde meret-o kare kwe iri ge kindy mbek tak pem weneyak nak kwasa wanigen iri pem nen kwe iri inmin nene yugun naru kesari tena guruk woralah kare an nimin meya kwarigi lat lah yigen-o. 7alat nde yawo-ge kwe iri-ge tuguruk un eram pil mburuga-o nde kwe iri un-e an nene lomboksa yoso nap yusu-o at nene kat kwe yugun naru kamangim tepan yua-o nde kat nen nden yugun ngge-ge kat kuwokma wara giwi min aboksa wat yugub-0 luk yak tij-o.8iri yak tamu nene luk kuplila-ge at eyabu wanugwi nap erep na yonggo unpuruk, ndok woroglage mbal pem nagawan-nen at yak tid wene ereba enaru-rak pijo iri yosoloma-ge iri kwiyi karat kaiga-o. 9yak unduru-ge Abimelek nen Abram wene mbo bunruk kin wok obosolare kare noluk nen iri nggal kwat ninpigen-o? an-eno meya kwat kubukmu-nen kare an min an nena gidnak wi woragwi nap min lak tak nunpu walu nenare bigent ndemeret iri mende ge kworugwi bug-et nde noluk kwa nibigen-o17Iri luk Abraham nen Mbal Pem Nagawan ebem tepan yosola nen, Mbal Pem Nagawan nen kirak posolare Abimelek min ogwe min ndegel ubugwi kwami min kirak inpij-o, me ire li ndet inpiga-o. 18Iri pem-e yanem woraidnak ge Abraham iri ogwe Sara nen ndowaga Abimelek ema woragwi kwami enarik tak la uwingga ge Nagawan Indo nen muruk tak pidnak woraiga-o.

Chapter 22

1siak woraruk bi tarim net, bal pem nagawan nen Abaraham idi agin tubu yid irina walkaso lat,e, kat kembara kindi kundik irit wiri,o yak tid.o yosolama Abaraham nen yosolat, e an.e op- o luk yid - o 2yosolama bal pem nagawan nen yak tosolat-e kat kambara isak kindi kunduk irit wiri o yak tid - o yak tosolama nge dobo Moria rime kat kambara kindi kundik irige wasa kan pi o 3yosolama, nene luk,kublilage abaraham kerelai wam ombol wak pem, at ambara Isak min at degel upugwi nap min kamasa puruk yarik waruk balpem nagawan nen yak tid na,ndak ndak et birid. o4beren nene luk kenan pem tak pogolat, nen- yik kil birid gal. e - dobo balpem nagawan nen yak tid rina yik kagid, e onin me rit kaiga - o 5Abaraham nen liberen reyana yak odosolat, e kit yumet wam kelerai yeba min woromet .o de an nembara nemberek e nagawan indo rembel wanuguluk logul o luk yak idid.o 6nde yak unduruk yarik balpem nagawan amagim wosa kan purak kan damak irina nge,isak nde pid. o iriluk at e waruk min kaduk min waruk lagid. o7isak nen yosolat e naid wae, yosolama abaraham nen wene rep garoso-lat e nembara wae yid. o , yosolama isak nen yosolat,e kaduk min kan min warasut nde wam perak lak o 8yoso lama abaraham nen wene reb garosolat, e bal pem nagawan nen nak siap tak pua. o riluk it enpe berensa irinage lambuksa irit waring kiiga. o9it na mbirigarik, mbal pem naggawan-nen abarakam yak tidnak iri na me wok yosolar-e mbalpem nagawan amanggim wosa kan purak ondoro kona mendaga pil laruk yarik, kan waruk mbirid ereba na-ge ondoro konid na wok yosolar-e mbal pem nagawan amanggim wosa kan ondoro koind na bem ndama keya buruk ambara na kamasa kan nduk iri bem mbinggirik pij-o 10iri rak puruk-e, ambara na wereyekluk kabo wanij-o.11ri yid et-nde balpem nagawan nen abaraham wae yak irid, nde yak toso lamage abaraham nen wene ogoge nomede yid. o 12ain-nap nen yogolat, e kat kembara rige adi padi rak purak puk o yon perak nde kat kindi agin tubuh yigen nage kagi-o yak tid. o de larige modok misik et-nak rige kat degel kupurak o yak tid.o13riyosola reya nanet, abaraham yik kagid ngal e, lomba wam kusi misik agul e betme gwe pari worasoma kagid.o riluk abaraham na lomba wam na wil birid- o .nde wam iri nage at ambara na ondolma sa balpem nagawan amagim wosa kanpid. o 14kan puruk abaraham nen iri kwaridsa rina unu yosolar. e ukwe yidnak odoro nagawan nen pid-nak sao luk yiga. oyawo nen na ap nen yogolat e nagawan indo odobo yupem nen,nagawan indo nen. e ap nen ukwe pid-nak ludtak nak pid-nak o luk yiga. o15tuguruk nagawan indo nen idnak aid nap nen abarakam wene mbo bosolat-nen yosolar- 16Nagawan indo nen yosolar-e an ondomok nunu nggal-o luk owak mbarosolar-e kar-e yu kwarosolar-, kindi angin yigit lak-et an namanggim kamabara misiget nderak na-ge wosa peyekluk yigenma me. 17an nen-e kar-e imbiringat kwarat kenpem posolar-e kat-nen wigarag-e wonaru nggal yi mbini nggal ligik lujwa-o Nde kat- nen wigarak- nen wim nggogolar-e wim nab- e nggwe nggerak nunpuwa-o.18kar-e an- nen irit kwari-o yigi iri na ndak ndak-et kwaringenma me yi nap ndi nap ap enlem oboksa-nen an nen kat nen wigarak inmbiringgat tak pigi nggal imbiringgat tak unpu wakluk-an nemengen mbaruwa-o luk owak mbarij-o. 19iri luk-e Abarakam na-ge tuguruk ndegel ubugwi nap mberen ereya na endam mbirij-o inmin lambuk luk mbirigarat- o mbereseba wok luk Abarakam na-ge pem iri met woragij-o20iri luk-e Abraham nen Milka na yak tosolat- e kar-e kambara-e nahor min at anggam tak nde misik iri-ge at unu-ge us irit yariga-o. 21kwe Milka irit at ambara nanduk nderak na unu-ge bus luk irit yarid-o yogolikma nagawan indo nen milka yak tosolat-e kat wigarak iri-ge yi mbini nggal wonaru nggal irit kwat ma-o. 22iri yosoloma-ge ereya tarem- nagawan abimelek min at-nen idnak esan ombo eraba na onowe pikol min Abraham eram lopok yogolat- nen yogolar- e,,kat nen kwatlilio indo kwatlide kwarusu serve-ge mbal pem nagawan net yangga Kurusu-o23iri beme-e kat-nen-e an min an nilirak min an nen-e wigarak min-e mondok mot-mot nag-et kwat konporolat woramin luk Mbal Pem Nagawan imbiri bem-et owak mbari-o, an nen kat kimin nin konak woragi-o iri nggal-et kat-e nen na min ya me nap enngen ndumu kat worasu nap yu min-e konak irit kwat nonposolat wolmomtak-o luk yak nindij-o. 24iri yosoloma-ge Nahor ndegel upugwi nap unun yariga wene kwe Reuma na-ge at irirak-e ndagid-o iri yosoloma-ge Kwe na kin wok obolar-nen yosolar-e ,,an neid-e mbetuel-o nde ,an neid min niya min an nowot milka min-o luk yij-o.

Chapter 23

5Het ambara nen Abraham onggo yak tosolare: 6Nit nen yidnak wene kuli-o, no mbo-o. Nit nene nggen ndumu ap nagawan nggok nono mbo me; kogwe wat yid iri nggweyak arem purak ge nit nena ngge nggweyak arem purak konak ma arem pi-o, ap misiget tero luk nen kogwe wat yid iri nggweyak arem purak ondoro konak worasu iri imiri yuwol puk-go.”14Efron nen Abraham onggo yak tosolare: 15“Nombo-o, an nen yusu yu kuli-o: Nggweyak marik onggo empat ratus perak sen, iri ge nit nen ngge kwarurak pem-o? kogwe wat yid iri ge nggweyak arem nak pi-o.” 16
Chapter 24

15Are awo wene yosola, Abraham anggam Nahor ogwe Milka nen ndagidnak la Betuel ara Ribka lobok yarik nen, yi yarugwi ondoro endak pem puruk waruk mbiridj-o. 16La kwami iri abage mondok konak me, aboro mbarigit lak kwe, ap inimin nene yoso puk kwe, are yi ulusumu mbarik, yi embe arem kenangguruk luwagidj-o.28. 29Ribka anggam la li ap, unu ge Laban. Laban nen mbepme mberarik ap na yi ulusu name worasoma inggi wil mbiridj-o. 30Eyanggo sumbanok iri karuk min irid inggi pem mango min karuk yarik, irid Ribka enema nen kolosolare: “Iri nggal ap iri nen yak niridj-o.” At nen ap iri kasolare, yi ulusu korok irime Unta wom eralu mendak worasola kagidj-o.59It inirid Ribka na min ndegel ubugwi nap min Abraham ndegel ubugwi nap min lambuksa ire mburuwak-go luk yiga-o. 60It nen Ribka imbiringgat tak pogolat, it wene yak togolare: “Nit ninirid, kare no nen nggal beribu-ribu kwat yosolat min kat nen wigarak ge no nen yidnak nggal wim nap unuwi nggweyak pem winde ma-o.”
Chapter 25

Abraham ogwe Ketura nen wigarak wene 1Abraham ogwe misik wanidnak, unu ge Ketura. 2Kwe iri nen amanggim ndagosolare Zimran, Yoksan, Medan, Midian, Isybak min Suah min-o. 3Yoksan nen Syeba min Dedan min ndet inpidj-o. Dedan nen wigarak ge Asyur nap, Letush nap min Leum nap min-o. 4Midian ilirak ge Efa, Efer, Henokh, Abida min Eldaa min-o. Iri oboksa ge Ketura nen wigarak-go.5Abraham angge yimende-ndimende ge Ishak wok tidj-o, 6Alat nde mbepme nggwe waga pidnak ogwe rak nen amanggim li ndet inpidnak wok ondosolare we wok indidj-o; iri kwaroso luk at nen it yak ondosolare – awo at uruget worasola tul – ambara Ishak keya puruk yarik, molengen luwaso nggwe nggweyak Timur pem mbiridj-o.7Abraham uruget worasolare olengen seratus tuju puluh lima woragidj-o, 8Iri luk are wat yidj-o. At wat yidnak tarem-e eregen taru luk, ap kore owak lo luk yamu, at lolo owo elem endam pil nggwiga-o.13Ismael ilirak unu ge yu-o, ndesa mbidnak nen yidnak-yidnak yosolare: Ismael ambara manggu Nebayot, imbirik ge Kedar, Adbeel, Mibsam, 14Misyma, Duma, Masa, 15Hadad, Tema, Yetur, Nafish min Kedma min-o. 16Iri ge Ismael ilirak go, nde it unu-nu iri ge, it woragwisa nen yidnak min it unuwi lice nen yidnak dua belas nap nagawan enlem ndomok unu mbarak go.

Chapter 30

1alat de rakel nage la dakit lak irit waralat, e ap irina epem erengen aleh posolat nen yakup yak tosolat, e lamisik dak nirio, lakde alage an e modok wat yek o luk yak tid,o 2yosolama yakup isilepma,rakel epem posolat nen yosolat, e ane balpem nagawan, e lak,o kat, e balpem nagawan net ladagurak, e laktak kubusu, o3yosolama rakel nen yosolat,e. an degel noboso kwe bi yunen,la dagujakluk nen imin nene yi o.an e at ebem nen la ija kwat yek nen.o yak tid.o 4 iriluk rakel nen,at degel oposo kwe bilka na yakup wok tamu imin nene yid.o 4....5Nde kwena abilaluk nen,laliap yakup amagim dagid,o 6Rahel nen yoso lat,e balpem nagawan nen an tepan yigi ogonge, laliapbi wok nirid,o nde lana unu yarugulat, e7bila abila luk,la dirid irinage yakup emangim dirid.o 8 nde rahel nen yosolat, e" an,e demeret nowe min,ndak ndak narong walkayek nen,o nde launuge naftali.o9lea nen yik kagid gal,e are lak lak irit kagid,o nde iri yosolama kwe silpa nage yakub wanu irit yebet kakid.o 10wararuk zilpa nen la ndorosolat,e liap irit ndagid.o 11leya nen yosolat, e ane kowewarak mendet.o nde la yu unu-ge Gad,irit.o12iriluk silpa nage, suguruk laliap misik ndagid,o 13lea nen yosolat,e nalen kwarat,o nde kowab ereb nen an yak norogolat,e kat,e kowe warak mende,o luk yak niriga,o uguluk unuge Asyer,o14nde misik tarem,e mbato barugwi tarem, ruben lid pid yosolat waruk borosolat,e kwe lea nen rahel nen yosolat,e lea kat, e an yak nururak,o kembara waruk birid irige luk yid. 15yosolama lea nen wene ogo yosolat, e kat an nun wanigen me, en-dak e lak.o de yawo-ge kat-nen na iri nggal-et ndudaim ara wani.o,irit nde rahel nen yosolat, e, kat,e dudadim wok iri-o.at-e yakub em-berek nene ud-jak nen-o16nde yakup-na kubu-ngwe kasolat-e lea abu,wok biri- o lea nen yoso-lat,e-yo kubu-ge an nimin nene yugun-o nde an-nen ogo-wok-koroso,lat-e ndudaim ara lea imin nene yugun,o. 17nanduk-tak posolat,e bal-pem-nagawan nen lea-na-la nigi ibis kalak duru-wak tid.o 18at-nen yoso-lat e balpem-nagawan net we-onggo irit wok nirid-o yosolama- lana unuge isakhar yarid.o19iri luk, tuguruk lea-na abila-luk la- misik dirid.o 20yoso' lama mbal-pem nagawan nen wewok undugwi mede irit wok in-ndid-o de yakub e la kwarat nigi kowab nud,misik yu-gwirik irit wok tukmu,unu yarogo-lat e sebulon irit yariga-o 21rirak puruk lea nage suguruk la-likwami misik ndagid,o lana unu yarosolat,e dina yarid.o22nde rahel na balpem nagawan nen,tepan pid adak-adak,et- labi wok tid. 23de at abilaluk laliab-bi dagid-o nde bal pem nagawan nen yosolat,e meya kwaruge abu nbo-pigi-o 24rahel nen lana unu yarosolat,e yusuf-o nde wenena wirik pid-e kit piksa balpem nagawan nen ogo werit wok kunduwak o yakub ene sik et laban min yid o25Wararuk net yusuf ndet yid-o nde yakub nen yosolat,e- leban yuge at-uwi gweyak waraso-sa buru-wak nen keya ebet-o. 26an noge-rak min nilirak min wok,mak,o an eit-in-min nen perakde wabu wanosolat kona wane yek nen.o27laban nen yosolat e - kat e- an-nen larak kubusu,o nde an-e kat kebem nen yesus nen imbirigat tak nubua.o 28wene bi,an-nebem yosolat e- nomede wok nurugun-o- nde an-nen wene kat kebem pusu.o29yakub nen wene ongo yosolat e kit e kenaru yet o an yabu kowe worak men-det ken mangim wanusu,yuge an wam erebana kwrat wigak yamume,an- e yikarok warasu-o 30kenan pemtak posolat, an lopok yingige nagemende marik et-nak,et nde yoge modok kowe warak mende irit.o - an nen balpem nagawan eyabu wanoso dak dak et-me.yon perak nde an nilirak en magim yabu wanimin.o31laban nen kin wok oposolat, e nomende nde-an nebem pugun o ogo yakub nen yosolat, e. kat nen onggo marik-et,nak an wok nururak e modok lak,o nde an nen perak nde domba wam omborak kibimin- o kat e an nen kebem pusu dak - dak kwari-o 32an wisirik nuburak o wam dugurugwi nap endam gwe bereyek nen-o nde domba wam ereba misik-misik wanimin o nde wanosolat e aboro kalegeb palenggeb min sapi min wanimin.o33nde, kat abok nen yegerak pugun e modok ndemeret. kat lok ngunuk nen perak kagun o yumege wam aboro kalegek palegek na lak et miri nage lak et kagun -o 34laban nen yosolat-e an nen perasut yusu-o yid o nde nit-nen kwarurak e giyigen irit.o35rirak puruk, reya nanet laban nen wam sapi rebana arik tak kwisi min kowak min piksa ariktak posolat, at ilirak rebana yak ondosolat,et laban nen yak ondosolat wam sapi yeba yanga wolmomtak limarik ereba yak undurak. o 36iri ala karuk limarik - marik rebanage wam sapi aboro inik minik erebana waruk dok wirigao,nde waruk burugulat, e tu dumege kenan pem nene yiga-o iri ala karuk yakub nage wam jaga warainga. o37rirak puruk yakub nen egina barosolat, e-igi rebana egen wanosoluk, aboro yegeren pegeren amare warak rebana.o 38e-gi rebana tula ngu kwisa yemarak piga- o domba yebana lobok luk yi nasolat wo kerak burak ondoro yamariga-o39Ri , yuguluk lomba wam yebanage tu mede pem nen dagosolat e aboro yegeren pengeren min miri min rit dagid. o 40yakub nen wam aboro yegeren pegeren min miri reba na min arik tak pid.o nde wam pisa rak pid rebage laban wam-o41pempa net domba wam kusi erebana, eye nasola nge, yakub nen e-ngen wa yebana wam domba abuwok sulama posalat waragid. o 42alat nde domba omawi lak amagim e ijok odoro damigit lak o ala karuk yakub nen domba wam reb emagim damigit lak. o nde domba wam ija amawi warak nen dirid yeba nage yakub nen-e an nage o.yid.o43kowe warak mende yabu waniga pem net yakub ap gok yid. o nde at arengge mendenge unta -unta,min kelerai wam min
Chapter 31

17Iri luk Yakub-e lik-luk tak puruk, ligit onposolare ilirak min ogwe rak min unta wom ombol pem ligit inpij-o, 18Nduguluk mborosolare yonggonoso mende min yi mende-ndi mende no mende nggal abu at nen wanidnak ge, at angge yonggonoso mende, Aram karume nen at abu wanidnak min Kanaan nggweyak pem ombo Ishak eram mbururak yebet kasoluk nen mbirij-o.
Chapter 32

13Iri luk Kubu iri tarem are eleme nene yidj-o. Iri kwaroso luk At eram woraso mende wanoso luk owe Esau wok turak wanosolare, 14Kambing wom kowak dua ratus min Kambing wom kusi dua puluh, Lomba wom kowak dua ratus min lomba wom kusi dua puluh min-o, 15Tiga puluh Unta wom awo kamo maktoso iya min amarik min, Lembu wom kowak empat puluh min Lembu wom kusi sepuluh min, Keledai wom kowak dua puluh min Keledai wom kusi sepuluh min-o. 1619Iri yoso luk mberen wirik inpidnak min kenan wirik inpidnak min indi lak ndok worak suluk tu lambuksa mburugwi nap min wene yak ondosolare: “kit nde esau min lambuk luk ge, yanem an yak kindigi nggalet kit nen at wene yak tero luk yidj-o; 20Kit nen mondok wene misik yogolare: Ndegel koboso nap Yakub-e nit ninmbirik lobok yusu-o.” NdeYakub nen yebet kasolare: “Konak ge an nen at indi yamuk tak posolare nanduget wok til mburu ruk nen, iri kwaroso luk nen an-e erare kamin-o; at nen an kona wok nubuwa lak.” 21
Chapter 35

(Yakub O Mbetel Woragaidnak Wene) 1Mbal Pem Nagawan-nen Yakub Yak tosolar-e, kat-e daget nak men luk o mbetel iri me mbiri-o, nde kat mburun ndik-e, An nemanggim o lije sum uwi mbi wiri-o luk yak tij-o, nde, kat-e Esau aye-nen lombok yosola keyagi nar-o. 2yosolama-ge Yakub-nen yak tosolat-e, at kogela min o iri me woragwi kweyap kugwi wak erembel wanugwi omboksa-ge, yi masa keya puruk-e kunsum engger irit yeret-o luk yak indij-o. 3nde, Yakub-nen it yak ondosolar-e, lombok yer-o. nit Mbetel mburuok-nen lid lid tak purak pem iri me-nen an-e wam wosa Mbal Pem Nagawan emanggim kan purak ondoro konimin-o, nde Yakub-nen yosolar-e, an tula nosola ngget lel noboso Mbal Pem Nagawan embanggim konimin- luk yak indij-o.4yosoloma-ge it-nen-e erembel wanugwi mende ut memera ndak worak pidnak ereba na omboksa min eyeyanggo sumbanok pugwi min ereba na pidsa-ge, Yakub-nen ereba na omboksa-ge o Sikem eralu e tarbantin na rema yapma pij-o. 5iri rak puruk it na nduguluk mborogola-ge, Mbal Pem Nagawan-nen o siri ereba eralu-eralu woragwi kweyap ereba na-ge, mondok kwiye elem-nen nggetla keya enpamu me Yakub-nen lit unpuruk mbiridnak kweyap erebana inbirik mbirigit lak irit yiga-o.6Yakub-nen lit unpuruk o kanaan nggweyak pem Betel iri na unu nanduk woraso-ge Lus irit-o. 7Yakub-nen Mbal Pem Nagawan embanggim wam wosa kan pugi ondoro na unu yarosolar-e El-mbetel irit yarij-o. nde, iri jarij iri-ge, at owe Esau aye-nen lobok yosoloma Mbal Pem Nagawan at imbiri pem nam yidnak ala-nen yarij-o. 8Iri me worakmu-ge, Ribka nggok tak pidnak kwe Debora na wat yamu-ge, o iri ebare selatan ambiget e nggulok indipma yapma piga-o. iri kwaridnak karuk e na unu yarogolat-e yip tugwi sa-o luk yariga-o. (Yakub Unu Enget yarij Wene)(Yakub Unu Enget yarij Wene) 9nde Mbal Pem Nagawa na-ge, tuguruk Yakub imbiri pem nam yosolar-e imbiringgat tak ibij-o. 10Mbal Pem Nagawan-nen Yakub yak tosolat-e, yawo kat kunu-ge Yakub iri na-ge lak-o, alat nde kunu-ge Israel-o luk yak tij-o.11Nde, Mbal Pem Nagawan-nen tuguruk yak tosolat-e, an-e Mbal Pem Nagwan mondok namawi worak-nen yusu-o, kat-nen wigarak-e kwarat mak-o, kat karem-nen ap enlem kwarat mborosolat-e nagawan-nagawan onmbo kek tak irit kwat yugun-o luk yak tij-o. 12o nggweyak Abram min Isak min wok indigi nggweyak yu-ge, yawo-ge kat min kat-nen wigarak min wok kindimin. 13iri yak turuk-e Mbal Pem Nagawan na-ge at keya puruk birij-o.14Yakub-nen iri kwaridnak sa-o luk yosolat wolmom tak kerep misik sindik pij-o. nde kerep iri na-ge Mbal Pem Nagawan amanggim posolat-e, Yakub-nen-e, anggut engen amburu min e saidtun amburu min kerep iri na pem kilik pij-o. 15nde Yakub-nen ondoro iri na unu-ge, Mbetel irit yarij-o. (Kwe Rahael Iri na wat yid wene)16iri na kwat luk ombol nggwe-ge, Yakub-nen lit unpuruk ap erep ereba na inmin-e Mbetel-nen mborogolat-e Efrata wok yigit lak awoma irit mburukmu-ge, kwe Rakel iri na-ge, la ndagurak yane wirid-et nde ndakit lak yane nak wat tenak woragaij-o. 17Nde, kwe iri na la yane wat tenak siri mbosomat nde, ndakola woraiga kweyap erebana-nen, yak togolat-e, kweye kudtak puk-o, abok-e tuguruk liap mbi ndakun-o yak tiga-o. 18iri luk Rahel na wat yek luk yosola, la na unu-ge, Benoni yarij-et nde, Ejid-nen Mbenyamin yarij-o. 19iri luk Rakel na wat yosola-ge o Efrata ambiget ngge o Mbetlem yapma piga-o. 20nde, Rakel kubut pidnak sa-ge Yakub-nen mendak pidnak kerep iri na me-ge yanem kuri worasu-o.21iri luk Israel keya puruk mbiriga irik-e, o mot misik wirigarik unu-ge Migdal-Eder irit yariga-o. 22nde, Israel na-ge o lije sum uwi worak puruk, woralat-nen Ruben na Bilha min nene yosala Israel na-nen eyanggo kulij-o. (Israel Ilirak wene) nde Yakub ilirak-e dua belas irit-o.23Yakub ilirak Kwe Lea-nen ndagij-e, Ruben min Simeon min Lewi min Yehuda min Isakar min Zebulon min-o. 24nde Rahel ilirak-e Yusuf min Benyemin min irit-o, 25Bilha-nen darak-e Dan min Naftali min-o.26Nde Kwe Zilpa na ilirak-e Gad min Asyer min-o. li yeba oboksa-ge Yakub ilirak o Mesopotamia-nen nderak nak-o. 27iri rak puruk Yakub na Ishak erem o mamere iri me mbirij-o.28Ishak na-ge olengen seratus ndelapan pulu irit woragaij-o. 29iri rak puruk Ishak na indiworak luk wat yosola-ge, Esau min Yakub min-nen yapma piga-0.

Chapter 36

( Esau Ilirak Ono Wene ) 1Esau Ilirak ono wene-ge yu-o , Edom nage esau nen ndagid-o. 2Esau na ogwe-ge. Kanaan li Kwami Wanid-o Ana ara irit wanid-o. Unu-ge yu-o , Ada, Elon Ambara, Het, Oholibama, Ana, ara li kwami Zibeon, Hewi nap. 3Iriluk Basmat, ambara Ismael, Enggam li kwami Nebayot.4Iri luk Ada na-ge Ambara Elifas, Eid Esau emanggim ndagid-o. Nde Basmat nen-e Rehuel ndagid-o. 5Iri yosoluk-e Oholibama nage ilirak Yeush min, Yaelam min, Korah min, ndagid-o. Esau ilirak liap nderak enpe-ge yu-o: O Kanaan nggeyak pem nen ndak yiga-o6Iri yosoluk-e, Esau na-ge at ogwe min ilirak liap min li kwami min pidsa at oma woragi nap min-et, Olomba Wam min isilobilo min o Kanaan nen wanid mende oboksa wanosoluk mbirid-o. Iriluk Yakup nage at owot na keyaptak puruk o erebma irit mbirid-o. 7Nde, It insilobilo ge kweye worak me, It nen totno wolmomtak-e, O nggweyak iribem wolmomtak meya idjo-o onlomba wam kweye worak me. 8Iriluk, Esau na-ge-o ndobo seir iri me woragid-o. Esau nage Edom irit-o9Esau nen wigarak-e yu-o: Onowe onmbo Edom nap o ndobo Seir iri me woraiga-o. 10Esau nen yidnak wigarak ununu wenarak-e yu-o: Elifas, Ada ambara,Esau ogwe Rehuel nen ndagid-o Basmat ara nage Esau ogwe-o. 11Elifas nen wigarak -e: Teman min, Omar min,zefo min, Gaetam min, Kenas min ndagid-o. 12nde Timna iri-nage Elifas ogwe nggal kwarak woraso-o. Esau ambara-o; Iri yosoluk-e are Amalek ndagid-o eid Elifas emanggim ndagid-o. Ada, nen wigarak Esau ogwe nen nderak inpid-e irit-o13Rehuel nen wigarak-e yu-o: Nahat min, Zera min, Syama min, Miza irit ndagid-o. Esau ogwe irige Basmat nen wigarak-o. 14Oholibama nen wigarak-e yu-o: Ana ara, likwami Zibeon, Esau ogwe. At nen-e Yeush min, Yaelan min, Korah min, Esau emanggim dagid-o.15Esau nenndet inpidnak ereya nen it enanggul pem nggal kwat yid nage Elifas nen wigarak-o. Nde, Esau la manggu iri nage: Teman anggulak, Omar anggulak, Zefo anggulak, Amalek anggulak, Kenas anggulak irit kwat yid-o. 16Korah anggulak, Gaetam anggulak, Amalek anggulak irit kwat yid-o Elifas nen wigarak-o Edom nggweyak pem nen enanggulak pem wolmakluk lenak inpidnak nap-e irit. Ereyage Ada nen wigarak-o17yuge, Rehuel nen wigarak-o Esau ilirak: Nahat anggulak, zerah anggulak, Syama anggulak, Miza anggulak kwat yid-o. Iri-ge Rehuel nen yidnak wigarak-o. o nggeyak Edom pem woraiga-o it irige Basmat nen wigarak Esau ogwe. 18Oholibama nen wigarak nen yu-o: Esau ogwe : Yeush anggulak pem, Yaelam anggulak pem, Kerah anggulak pem woragid-o. Oholibama nen wigarak-o Ana ara, Esau ogwe. 19Esau nen wigarak-e yu-o; irige Edom it enanggulak pem kwat yiga nage irit-o20Seir nen wigarak-e yu-o: Hori nap, o iri me woragi-ge irit-o. Lotan min syobal min ana min, 21disyon min Ezer min Disyon min woraiga-o. Hori anggulak pem woragid-e irit-o Seir nan wikarak o edom nggweyak pem woraiga-o. 22lotan nen wigarak-ge hori min heman min-o nde engam likwami-ge timna irit-o.23nde syobal nen yidnak wikarak-e yu-o: Alwan min manahet min, syefo min onam min irit-o. 24zibeon nen yidnak wigarak-e yu-o: aya min ana min-o nde ana yu nen-e, yi lusu embem worak yi mbi kagid-o,nde ana nage o karume keledai wam ndogorosolat ombo zibeon min woraiga-o25nde ana nen yinak wigarak-e yu-o: disyon min oholiban min-o 26disyon nen yidnak wigarak-e yu-o: hemdan min esyban min yitrat min keran min-o. 27nde ezer nen yidnak wigarak-e yu-o: bilhan min zaawan min akan min-o 28nde disyan nen yidnak wigarak-e yu-o us min aran min-o.29nde hori nen yidnak wigarak-e yu-o lotan anggulak pem syobal anggulak pem zibeon aggulak pem iri nen-e ana anggulak pem irit woraiga-o: 30Disyon anggulak pem Ezer anggulak pem, Disyon anggulak pem irit woraiga-o nde enanggulak pem mendak inpidnak nap hori nen yidnak-e irit-o. O Seir nggweyak pem nen enanggul pem lenak inpidnak nap-e irit-o.31O Edom pem iri-me ge nagawan mbi nen wene yak ondosolat woragid-o, o Israel iri awo nagawan mbi woragit net,wene yak ondosolat woragid-o. 32O Edom iri nen ap nagawan mbi wene yak ondosolat woragid unu-ge Bela-o nde iri-ge Beor nen wigarak-o nde o iri unu-ge Dinhaba. 33Iriluk kwe Bela na wat yosoloma-ge. at ondolma sage nagawan Yobab, na Zera ela iri piga-o nde at iri ge o Bozra nap o.34Iriluk Yobab na wat yosoloma-ge at ondolma sa-ge Husyam iri mendak piga-o. O nggweyak Teman nen yidnak-o. 35Nde iriluk Husyam na wat yosoloma ge, at ondolma wene mbarurak pem-e nagawan Harat irit mendak piga-o. Moab woraso nap-o nde uniwi iri na unu ge Awit-o. 36iriluk Hadad na wat yosoloma-ge wene mbarurak pem ondolma sa-ge Samla mendak piga-o Masreka nap37Nde iriluk Samla na wat yosoloma-ge at ondolma wene mbarurak pem-e: Saul Rehobot i eyak pem woraso na piga-o. 38iriluk Saul wat Yosoloma-ge, Baal-Hanan, Akbor Amara na mendak piga-o. Iriluk 39Baal-Hanan ambara na wat yosolpma-ge wene mbarurak pem ondolma sa-ge Hadar piga-o siri pahu iri me nen yidnak nap, at ogwe unu -ge Mehetabeel, Matred ara likwami, min Mezahab ara li kwami min-o.40nde yuge Esau nen yidnak enanggul pem lenak pidnak nap unu benesa mbarak nen yusu-o nde unu mbarogolar-e it nen ndesa mbidnak ndak-ndak o ondoro woragi ndak-ndak irit mbariga-o. iri luk unu mbarogolar-e Timna anggulak pem Alwa anggulak pem yetet anggulak pem iri nggal mbariga-o 41Oholibama anggulak pem Ela anggulak pem Pinon anggulak pem arik tak Lena mbo mbariga-o 42Kenas anggulak pem Teman anggulak pem , Mibzar anggulak pem 43Magdiel anggulak pem, Iram anggulak pem iri nggal it enanggul pem woraso Edom nen yidnak ndak ndak it-o nggweyak nen yidnak lombok mbenasa mbariga-o:

Chapter 41

(Firaun nabi kagaid Wene) 1. olengen mberen wararuk-e, firaun nabi kagid-o, nde firaun na-ge yi Nil na eyak pem worasola kagidj-o. 2nabi na alom e,ingi panok lud ponok nggwe mberem(7) sapi wam bepme birit o,jelengga kelengga ningga nde ebege omok nggal jit-o. 3iri luk panok lud ponok nggwe mberem(7) yik kaginggal e,i arem nen wam i eak pem mendak woradjit o,nde wam sapi nagge mondok ebege malik nde ebem e andi warak nggal woraij-o.4panok luk ponok nggwe mberem(7) nde en nenpem andi werak iri ngge lembu wam sapi amele mendenya nunggulat nabi kagij-o,iri luk e firayonnya ealuk jit-o. 5menluk ,tuguruk nene yarik pem-e nabi tuguruk mbi kagaij-o.nde, iri-ge mbato ari misiget pem-net nde, ebe-ge tuju yidnak irit kagaij-o.nde,mbato ebe ereya na-ge enggen kwarat-nen ogore irit kagaij-o. kij-o. 6nde iri na imbirig-e,mbato ari meya owak nak,obube mo ambigit nggwe-nen lobot yosolat embenem-nen merek lerak pidna tuju irit yak yij-o.7mbato ari tuju merek lerak pidnak na-nen mbato nggok enggen kwarat ereya na-ge kum nuruk, lak tak pij-o.iri yosola karuk,indi lud yidnggal-e nabi nde kagaij-o. 8tono kobotlah-ge firayon-na at indi kwekasolat nabi-nabi kagij iri-o.nde ar firayon na-nen oboksa wene kweap at nabi kagaid iri na nde ,nde ap misiget ter-o luk,nen "nabi iri-ge ebe-ge iri nggal kaigen-o"luk yak turag-e meya irit agaij-o.9iri yosolar-e,yusuf yabu wanoso nap misik na-nen firayon yaktosolar-e suguluk jebet kagaij an nebe pem-o. iri luk yak tij-o. 10iri yosolar-e nde kar-e mert in pij-o,nde o kubu me ninpigenma woragolar-e, 11iri luk-e misik kubu pem e,ar nde an nde nabi kij-o.worosak-woroksa nabi iri -ge eggen-e arik tik arik tak-nen yusu-o.12nde kweap ibrani na o alem o kubu me it-min nit-min at iri luk-e ap nagawan degel obosa nap na-nen nabi-na kenggarak yak indij-o. 13nde kweap piksa na-ge jagandij-o demeret-demeret an-e kwarij-o. at jagandij-o an-e wulik in pij-nak nde suguluk wanik-na jabumu-ge nanduk,iri luk-e kwarij-o.at nde jagandij-o ap oh wurigi nap buru na waruk at nde warij-o,nde iri-ge demeret kwarit!"(yusuf jonggo at nabi kij-na jagadij-o.)14iri rak-puruk e piraon nen yusuf yogosalar-e kit piksa kenangge mende piksa warok labok yet o. enaklingen nen,it sum nage yogara keya puruk sum min yiriga-o.yuguruk firayon eram biriga-o. 15firayon nen yosolar-e yusuf wae an nabi kagi-ge nit piksa nen kwarurak gal-e mea-o. nde nit nen nabi iri-ge kuligi-et nde kwarurak-e mea-o. 16yusuf nen wene ongo firayon yak kurusuge lak-o mbal pem nagawan nen yak kirid-o luk yak tij.17iri ala karuk firayon nen yusuf yak tosolar-e an nabi kagi-ge an-e i andu pem mendak werala kagi-o. 18yi andu pem nen yik kangingal-e wam sapi tuju kusi ereya na ngge obagge-ge konak nde kagio.nde wam sapi ereya nage tusuangge tal tenak kagi-o.19iri-rak puruk-e sapi wam kusi erep wak yid-o nde wam wokyid ereyage wam omailak engendumu wok yij-o. 20sapi wam onpa-ge mondoksa ereba na-nen -e wam konak ereana piksa ningit-o kwat yij iri-ge obage abu mea ala karuk nen kwat yilij-o. 21pendaga arum arem guruk,abu mondok kagitlak-o nde it-nen yogolat-e abu mondok nen kwat yij galet yij-o.22an-nen nabi kasolat-e tuju pem tak posolat-e ereya na egen dumu nen-e misik et nak ebe yij-o. 23nde yakwi mende piksa angge,emai lak irit yij -o nde omai lak yij inige wicak o mo luaso sa-nen ambiget gwe-nen puk-kil kayij-o. 24nunggwi mende mende yangidnakkk marik ereba na-ge, yagidnak mende ereb rebana lasolat. omawi lagak pij-o nde ap yak gak reba na-nen an mondok yak nirigit lak-o.(yusuf nabi iri nggerak yak tij-o.)25demerer yusuf nen firayon yak tosolar-e kat firayon nabi misik nage mondok mbal pem nagawan-nen kwarid dak-dak-et firayon imbiri pem namtak pij-o. 26wam kusi sapi tuju nage pbage konak irit tujuh tahun worogij-o nde nabi kasolat-e tuju iri-o.27nde wam sapi kusi tujuh nage omai lak rea nage yik kaidnak-e me-at-o,iri-ge tuju tahun ereya-na arem wam sapi min yakwi mende piksa min.o mo lengen luaso nen tuju tahun puk kasolat me laktak pamu tuju tahun noli wok yij-o. 28yuwen dowoga an-e firayon kat yak kurusu-o mbal pem nagawan-nen kowe warak mende ap firayon imbiri pem kwarij-o. 29an-e demerer mondok yak kundusu ogwe yak mesir yume-ge kowe warak mende misik kwat ma-o yij-o30nde iri-rak puruk tuju tahun ya arem-e noli gok mende mbuma-o yij-o nde noliwakma irige gweyakma yamende piksa laktak puo-o. 31kowe warak mende gweyak yume kwara-wa rige pem mondok wolma-ge lak-o nde nabi firayon kagid iri-ge,mbal pem nagawan-nen ene abu kwarimin-o luk urul pij iri na kwarid-o. 32firayon nen nabi na kasolat-e beren pem kagij-o irige mbal pem nagawan-nen urul pij anda-armade-et kwat yij-o33nde firayon nen yosolat-e demerer an-nen ap indi gagat warakbi oge-re yek-o at irige omesira yume yaga woromak nen-o. 34firayon nen ap ogweyak tena wolmantak,min, enarengge mende erep min,it tahun warogolat nen dakwiriga erebana min waniga-o.35iri ala-ge embaldokmo-o piksa-ge at firayon igiyabmame gesayulluk yiga-o. 36nungwi mende reba piksa nen-e gweyak yepangge tena woromak-o tuju tahun worogolat noli nen-pem bid o-mesir yume-ge gweyak yu kanpua perak nde piga-o.37wene yu ligik pogolak- nen firayon min.ap yabu wanugwi nap piksa imbiri-pem ligik piga-o. 38firayon nen wene nam-et nak ap yabu wanugwi nap inbiri pem yosolat-e demeret ap yu dadak-ge kula lak geo luk yid-o39firayon nen yusuf yak tosolat-e mbal pem nagawan-ne kowewarak mende kwarurak-o luk yij nage kwat yusu-o nde nit nen kwarul-o luk yurak-e mea-o. 40kat e demeret ogwe yak yu winde yugun-o,nde kat nen wene wirij posola piksan kulua-o. 41firayon nen yusuf yak tosolat-e yik,kio,an-nen kat kektak koposolage gwe yak mesir yuge winde yugun-o.42iri yosolama at firaun inggi pem tenggen yirik wara naga yugwi rik pidj-o nde inggi pem waro nage yusuf yirik pidj-o yirik pid-iri-ge sum mondok konnak iri namin emas nen konidnak irina-min urusu wak pem yirik pidj-o. 43firayon nen yusuf yak tosolak e,kereta irige wendakma nggal pidj-o. uguluk ene mondok golok irit yiga,iri ala karuk firayon e ogweyak mesira irit winnde yidj-o.44firayon nen yusuf yaktosolat-e an-e firayon-o an kobak pem-nen inggi min onnowak min ligik purak e mondok lak-o. 45iri rak pusuluk firayon nen yusuf unnu yarosolat-e patnat faenea irit woragidj-o,nde at agwe asnat irit wok iridj-o iri-ge potifera irit,nde yusuf nage mesir gwe biridj-o.46yusuf na det yidj-e 30 tahun yit-o nde at-e firayon imbiri pem et o-mesir irit waragitj-o nde yusuf iri-ngge firayon imbiri pem et,ogkweyak mesira iriname waring kagidj-o. 47tuju tahun iri-na arem woragulat-e onggo gweyak-nen yagidnak mende penagge kwerak mende irit wok indidj-o.48wan neya tuju ereya pem-e nunggwi mende yagidnak o-mesir iri-me nen dokwutluk o-siri-siri waring kaiga. 49yusuf na-nen nunggwi mende erebana ligik pidj-e sisili ima werasu rebananggal-o wanarurakna abu meya yidj-o.(Nyoli kwarat yidj-o o yawo-ge) 50kwe yusuf,asnat,iri-ge la potifera,enanggul pem iri kota on.awoma welete o nyoli logitj-o, yusuf min asnat ir-nangge mende limalik beren liap nak. 51yusuf na at-la na unnu yalitj-e nanduk-e manasye at unnu yalit nde yusuf yak tosolat,mbal pem nagawan indo kwarit an mit-yut nde et woroksa abu mea nde woroksa iri oma naid eram warasu-o. 52yusuf na-la unnu imbirik-na unnu yalle selage Efraim.nde at yak tosolar-e an e nangge mende mea nggok,nde an konak mende woroksa- o.''(o yawo tarem nyoli telkurusu-o.)53nde tuju tahun arem nen kweap-koap en nangge mende woroksa nunggwi iri-ge it jongga,nde tahun-tahun iri-ge abu lak yidj-o. 54nde olengen tuju tahun werakmu-ge yusuf nen yid yidj iri-nage kwarat yidj-o nde ogweyak,piksa nogoro bibj et-nde ogweyak mesir irimege nugwi mende-ge warak gidj-o.55ogweyak mesira iri-na nyoli golok iri wok yosolar-e worok sa-nen wilangu maragulat firayon met impiga -o ogolama firayon nen-yak mesira nap yak ondosolat-e yusuf eram beret o yak indidj-o.yosolar-e an yak kundusu dandak kwaret-o. 56nyoli iri-na mondok o-siri ereba name gok yidj-o yosolama yusuf na-net mugwi mende goyak arem weraso min mesir nap-nen onggo yugwi mende min lak ala-me nyoli gak irit bidj-o. 57kowap piksa nen dokwuru-luk o-mesir iri-me yusuf eram onggo purak pem wok yiga nde nyoli bidj-e wene yurak-e meya-o.

Chapter 43

(Yakub nage Benyamin na Mesir mborosola keyaptak pidnak wene) 1O iri me-ge nogoro nggok misik mbud yidjo -o 2Yosoloma-ge it ereba nage bato uwi ndok worak piga yebana pidsa wanuguluk o mesir iri me mbiriga - o, Yakub nen at ilirak yak ondosolar - e,''Kire kunujok lem o mesir iri me mburugupndik nunggwi mende onggo puruk lobok yer-o.3Iri alama -ge,Yehuda nen eid yaktosolar-e,alat nde ap iri nen-e abu iri nggal -o luk ndemeret - ndemeret nit yak nondosolar -e, kit nen nde kenenggam iri an neram waruk lobok yugupndik-e kagup puk-o. 4Iri ala kat nen nde Benyamin kit totno mburugup -o,nit mburulndik-e bato onggo pul -o. 5Kit nen nde Benyamin, ibil lobok yigitlak yugupndik-e nit-e mburul puk-o.Iribem-e,(gubernur) ap nagawan iri nen nit yak nondosolar-e, kir-e mondok an nerare kagup puk-o, alat nde kit kenanggam iri kinmin lobok yugupndik nen perak ob-o luk yidjo-o.6Israel nen yosolar-e,''noluk nen kit-e yu nggal kwatli-o meya wene ap nagawan(gubernur) iri yak togolar-e nit nenanggam -e misik worasu-o luk yigep-o.7It nen wene erep garogolar-e, '' Ap iri-ge noluk nen nit kin wok nonposolar-e nit nenpe min nenggamirak min pidsa mondok lomot pusu-o. At nen kin wanosolar-e, kit kineidje uruk worasu lak ngge-o ? nunggwirik-o kit ken nggamirak erep mbi ma woralia-? luk kin wok inpidjo-o. nit nen at ene ereb nggarugular-e,nit nenarem yebet kagitlak mende mbi yak nondosolar-e kit kenenggam mbi an neram waruk lobok yer-o luk yidjo-o.8Yosoloma-ge, Yehuda nen Israel ,ombo na yaktosolar-e, Benyamin iri-ge, nit totno o Mesir iri me mburuwok nen yakti-o luk at emengen mbariga-o.nde iri me mburulndik-e nit nunluk woragolar,nenpage konak woragolar,kat nen yidnak wugarak min nit min lambuksa wolmok nen-o.9An nen yakendeyek-o at ebem yi mende ndi mende mbi yua-ge lak-o. nde at ebem wene mbi wok yosola-ge an net wanosoluk nujok lem kendam lobok yimin-o,nde,wat yuama ala-ge wene mbarugi nap nen an nebem -et wene mbaru-a,-o luk yidjo-o.10 Misik tarem na nde nit mburu wak luk keaptak nenpelep nggal-e,nit-e abu mberen pem nunggwi mende wil mberelep-o.11Yosoloma-ge,onombo nen yosolar-e,"Iri yosola-ge Benyamin iri-ge totno lobok yer-o.Iri alat nde,nagawan(gubernur) emanggim-e kit kenangge mende mbi waruk lobok yer-o.ngin amburu min,kwarangen engen min,e engen konak misik min,emben worak konak (kemenyan) min,e emben konak (mur) min waruk lobok yer-e.

13Benyamin na tuguruk waruk ap iri eram mberet-o. 14An-e tepan kenmanggim pusu-o iri ala Mbal pem nagawan Teram woraso nap unu bem ap nagawan gubernur urugom mendak weragola mondok yongga kunduwa-o. An tepan posola ,Benyamin min Simeon min iri -ge inmiri yua-o.Iri nde lak yosola-ge ,an-e nindi puru kwarat yimin-o. 15Iri yosola-ge it-e ap nagawan gubernur emanggim kenangge mende konak mbi wok tiga-o.Nde, it-e nanduk yiga na nggal-et,tuguruk tol mberen pem tak pugular-e ap nagawan na eram pil lobok yiga-o. Iri luk yawo-ge,Benyamin na enggamirak inmin o mesira uwi mbiriga-o.(Yusuf Enggamirak Inmin O ma Wiriga Wene)16Misik tarem Yusup yik kagid nggal-e Benyamin nage it inmin worasola eneyasoluk-e,at nen ndegel oboso nap na yak tosolar-e, it ereba wok onposoluk ma mbiri-o.Iri luk-e domba wam marik misik onggo posoluk sagurak-o.nde it-e nit ninmin lambuksa nunggwi mende nul-o".17Yosoloma-ge, ndegel oboso nap nage,ap nagawan nen yidnak-yidnak ,it wok onposoluk Yusuf ama mbiriga-o.18It erebanage,Yusuf ama mborogolar-e,indi kwiye kwarat kagolat nen yogolar-e,"Nit yume tuguruk wok nunpuruk lobok yili yu-ge nanduk nit tol it sum arem yarak pige yu na nen -o luk indi yebet kaiga-o.nde it yebet kagolar-e nit nen nanduk kwarige na bem nit nundugulat,nit kedelai wam yaria wanogolat,iri nen-e it ndegel unpugi nap kwat mul-o luk yebet kaiga-o".19Iri luk it-e,Yusuf ndegel oboso nap ,enanggul pem woraso na imin lid pid yiga-o.20It nen yogolar-e,"Nombo wae,nit ondoro mbi wok nindi-o wene misik yak kurul-o.nde nit nanduk-et nak lobok yige nage, nunggwi mende onggo purak pem lobok yige na-o luk yak tiga-o21Nde nit tuguruk ma mborogolat nen karung sum yebana pit kaiga nggal-e,sum karung ereba na arem-e tol yarak kaiga-o. nit-e nenarubuk me,nggesa nen kwat yidjo-o luk kin wok kerak mbiga-o. 22Iri yogoluk-e,nit-e tuguruk tol nggokma nggal wanogoluk nunggwi mende onggo pil mbiriga-o 23Alat nde,yongga woroso nap iri ene ereb nggarosolar-e,"Kwiye kud puk-o,Keid mbal pem nagawan,kombo eid Mbal pem nagawan,nen tol ereba-ge wok kindidjo-o.An-e nindi yebarak worasu-o kit nen nanduk an nebem bato onggo pigep nage-yeberak-et warasu-o."Iri yosoluk,ndegel onposo nap nage o kubu me worasoma Simeon nen wok obosoluk mbet wagaidj-o.'24Iri luk ndegel onposo nap nage Yusuf oma waruk mbiriga-o.Iri rak puruk yi kenangga ondogolikma-ge it inijok mariga-o. Iri yogoluk imbirik nggwe-ge nunggwi mende kedelai wam mak tiga-o.25It eneyanggo kuliga nggal-e Yusuf nage nunggwi mende totno it inmin nasu-o luk yiga-o.nde, it-e yabu wanogola-ge olengen engen ndumu nggal yidj-o nde yusuf emanggim-e it enangge mende mbi wanogoluk mbiriga-o.26Nde,yusuf na lobok yarikmu-ge,at owosirak ereba na nen emanggim waruk lobok yiga mende pidsa wok tiga-o.Iri luk ,it -e at urugom tebe luk wa yak tiga-o.27Yusuf nen it kin wok onposoluk-e,it eneid na iri nggal-et kin wanidj-o.nit nonmboge abu arowe idj-o yigep nage, awo uruk worasu-a,lak are abage konak-et worasu-a? luk kin wok inpidj-o./28It nen wene erep nggarogolar-e," eyo nombo,nit nonmbo-ge uruk worasu-o luk yak tiga-o. 29Iri luk,yusuf erengen Benyamin,it iniya misiget nen nderak na kagidj-o.Yusuf nen yosolar-e," La iri-ge an nowot abok nderak kit nen obok an yak nirigep na-ge yu-a ? luk yidj-o." yusuf nen Benyamin, kin wok obosolar-e," Mbal pem nagawan Imbiringgat-e mondo pempa kimin wolmag-o luk yak tidj-o."30Yusup nage mondok indi arem nen at owot na abu-a kwarat kasolat nen yosolar-e,an-e mondok kat kabua kasu-o luk yidj-o.alat nde,at indi arem nen-e owosirak enabua kasolat ,indi puru yosolat-et nde,nam para owosirak yak indigit lak-o.Iri alamag-e yusuf nage at nene yoso ondoroma mberarik nen unubud yip tidj-o.31Iri luk, yusuf nage erare matluk mbet owosirak endam wagidj-o.At ebalmbok nen kondok luk wasoslat nen yosolar-e"Nenggamirak wae yawo nit-e mburu an totno nul-o luk yak indidj-o.32Nde,yusuf ndegel pugugi nap nen-e at owosirak enmanggim-e,mburu saga ondoro ariget pidj-o. yusuf owosirak na ondoro arik kore yiga-o.It ondoro arik kore yiga iri-ge,mesira nap nen Ibrani nap min mburu worak-e meya nen ndowaga enarik-et nak kore yiga irit-o.33Yusuf owosirak na ondoro-ge o tumende bem kkwere yiga-o.It-e enpe wendet luk nerengenma kerenma luk-e,It kwere yogolar-e,it ndesa mbidnak ndak-ndak kwere yil mbiriga-o, manggu nderak kuri nen abok nderak kuri kwere yiga-o.34At ndegel ubugi nap yebana-ge nunggwi mende yusuf ondoroma nen wanogoluk at owosirak wok indil mbiridj-o.Iri yogolaret nde ,ndegel ubugi nap nen-e Benyamin nage nunggwi mende-ge nggoksa nggal wok tiga-o,nde it owosirak erep-e marik nggal wok indiga-o.it-e yi min mburu min na ninggarik pem mondok indi wawa yurak nggal kwat yidj-o.
Chapter 44

1Nde,at-nen o ma ndegel oboso nap na yak tosolar-e wene yu-ge it unsum arem mbato it-nen waruk mbururak ndak ndaga-et yasa wok inditj-o nde, it ereba na-ge ,mondok nin tak nam tak wanurak-e meya iga-o nde,ontol-e ndomok tuguruk yarak in pidj lobok jidj-o. 2nde,an yi naso yimbe perak-nen konidnak iri-ge onowot labo iri unsum mu mbato emdam yarak posolar-e3nene luk kubu-kabu-ge yusuf na keya puruk,at owe rak na-ge onowan keledai wam ereba na-pem mbriga-o. 4iri yosolama-ge it ereba na-ge,o siri nggok iri na-me mbriga-0, it iri na brogolat -e o wendak ma nggwe-ge mbriggit lak ija-o yusuf nen at ndegel obosak nap na yak tosolar-e,kat yu-ge men yi-o.iri yoso luk kat-nen wene it yak ondoso lat-e kit-e no luk nen meya mende min konak mende min kwatli-o.luk yak tidj-o. 5kir-e an obosa nap idmbe at yi kenangg naso perak-nen konidnak iri wanigeb-o nde yimbe iri pem-net abok-nen kwarurak wene-ge aru yosot nde ,kir-e meya nggok kwarigep-o yak indi-o''luk yak tij-o.6nde,yusuf ndggel oboksa nap iri na yusuf owerak ereba na endam wok luk-nen yak ondosolar-e yusuf-nen ''yak indi-o.''yij wene ereya na yakondosoloma. 7it nen onggo at yak togolar-e ''nap-o kat nen ijen wene ya-ge? mondok mbopi-o at lomba wam ambo ge,irit-o.8erengen yik karuk,tol iri-ge, nit sum yu arem yarak pij-o nit nen tuguruk kat keram waruk o kanan nggwe mburul-o luk yij-o yogolik ma it nen yogolat-e nunggurik-nen nit nen emas tol ala na,perak tol ala na ngguberenot ama iri-nen yariya warurag-ge,ndag-e lak-o! 9nap-o. yimbe iri nde nit misik nunsum mu nde karug-e wutluk,nit ereb-e kat ndegel kubugwi nap kwat mag-o'' luk yiga-o. 10at nen wene yosolar-e,o yawo-ge, wene an-nen yak kindinggi iri na-ge abu kwat yij-o.ap ta nen nde iri nggal kwaru wa osola-ge,at nen kwaroso mende ereba na, kit na weyaga -ge abu mondok kwarugup puk- o. (Benyamin na tenagaidnak wene)11yosoloma,it na ndag-et nak unsum na nggosa keya burug-e,em nde wisiri lobak jiga-o. 12at iri na mbenaril nij-o iri yosolar-e, nandug-er-e manggiya iri na usum mu lombot puruk, imbirik-e at imbirik iri na usum mu lombot puruk,irit tit lembena labo iri na unsum pem wok tij-o. 13iri ala karuk,owerak na-ge indi puru kwarat yogolar-e,unsum girik ereba na ndela keya puruk-e mbato yarak sun yebana keledai ambol bpem pil karuk,tuguruk nden karuk mbiriga-o.14yosologoma-ge yehuda min owosirak inmin oma yusuf eram mbiriga -o,mbiriga nggal-e awo reya nat werasuma kaiga-o. 15yusup-nen wene na it yak ondosolat-nen yosolat-e kit yu ge no nak kwarigep-o? kit-e kenaru puk-a? ap mondok an nebage nggal yu-ge,luk yij-o.16yehuda nen yosolat-e,nit yu nggesa nen wene ap yu yak tul-o.?iri luk nit abu mondok wene yul-o.iri yul a lak? nit-e nen pal ndomok ndemer tar-et kagi purul-o.mbal bem nagawan-nen yebet kasolar-e,lomba wam ombo iri-ge,meya-o.yu nde ket-o.nit yu-ge,lomba wam ombo konak nen yusu-o. 17iri yoso luk,at nen yosolat ,’’wene owak ngara yak kundusu iri-e mondok kona ko let-o.nde ap nen yi mbe iri wanuso luk kenangga naso-o. (YEWURA NEN BENYAMIN IMIRI YIDNAK WENE)18yosoloma-e,yehuda na yusup eram panggo sa mbirit-o.iri luk wene yak tosolar-e,nab-o an kat wa yusu,an nen wene kat yak kurusu yu-ge,keyanggo kona kuli-o.kat lomba wam ombo yik karok woraso nap yuge an-e,mondok firaun nap iri nggal-nen yusu-o. 19Nde,Nab-o.kan nen nit kin wok nonposolar-e:kir-e,kineij-e worasu lak? Nde,nowot misik worasu,lak? Luk yak ondosola,20Nit-nen wene owak ngara kat yak korosolat-e Nit nineid iri-ge abu indi worak worasu-o.Nde,nonowot-e ap indi worak pem nen ndagidnak worasu-o.nde nonowot iri iniya misik-nen nderak owe-ge wat yamu-o.at yu ebem-e eid indi kundik-nen yusu-o. 21Yosoloma,at –nen ap onlomba wam yik karok woragwi ereba na yak ondosolat-nen yosolar-e,kowot iri-ge an kayak-nen an neram waruk lobok yer-o. yak nindigen nar-o. 22Nit nen wene-ge yak kirige nar-o.at la marik iri na-ge eid keya pigit lak yij-o.at la marik iri na eid iri na-ge- keya ibigit lak irit worasoma eid iri na wat yij-o.23Nde,an –nen wene kita yak kondosolar-e,mondok lamarik iri-nen perak nde kat kimin wolmomtak –e ob-o.nde kir-e, an nerare yik kudjak puk-o. yak indij-o. 24wene yu-ge abu ndemeret kwat yij iri nit nen-ndam kwiri ne-t kat keram woragaid-et-o. Nde,nit nineid min,kit-nen wene yogolat-e,iri nggal kwari min–o.luk kat yak kirigi nar-o. 25Iri yoso luk,Nit nineid-nen yosolar-e, kir-e mburugup ndik nit norak mende seyak onggo wanugu luk kit-e lobok yer-o.luk yak indij-o.iri yosoloma onggo na marik-et nak wanugu luk kaiga-o. 26Iri yosoloma nit nen onggo yogolat-e,nit yuge mbururak meya-o yiga-o.Nde, nit yu-ge yanem mbururak me lamarik yu-ge nit nin mim yusu-o.’’iri yuruk,nit-e ap iri erare yik kujak puk-o luk .yiga-o.Nde,lamarik abuk iri-nen perak nde nit nin min lobok yuwa-ge op-o.27Nde,ap yu-ge nit nineid-o.wene na nit yak nondosolar-e,kit yu-ge kenaruwa-a?an noge iri-ge Lali ap mberen ndak ujwa yij-o.yosoloma kwe iri nage Lali ap mberen ndagaij-o. 28Nde,ap misik an neram-nen mbirid iri-ge,an-nen yosolar-e,at iri-ge mondok konak nak kwaroso-nen yusu-o nde,an-nen yik keyasolar-e,iri nggal kasu-o. 29Kit-nen nde nambara labo-ret an neram-nen waruk mburugupndik Nde,at ebem angin worak mende nde mbuwarig-e an-e nindi worak ebem lud indi puru bera woragwi elem nebem pugup mu,iri-nen ndowaga an-e wat yimin-o.luk yij-o’’yak tij-o.30Nde,iri yosoluk o yawo-ge,an keram lobok yimindik neid wa-e lamarik iri na-ge nit nin min yigit lak yij-o.iri yosoloma at wene yebet kagidnak iri na-ge,la marik iri eram pid-o. 31Iri bem-nen ndowaga an nde nowot yu keya buruk narik mborosola-ge,mondok nineid iri-ge ndemeret wat ma-o.Nde,ar-e indi worak me,la yu ebem nak-nen lud tak nak woraso me,nit-nen nindi puru bera woragwi ebem pil mburul mu,iri-nen ndowaga wat ma-o. 32iri-nen an-nen neid yak tosolar-e,la iri-ge,an nebem-o An nen nde an lobok yosolat,La iri imin lobok yigitlak nde ala-ge,an nuruk woralat-e,angin worak wanosolat woramin-o.. 33Nde,yawo an nen yosolat-e,iri yosola-ge an neid-e yume worasu-o.Nde,ap yok nggok inli rak la yuge owerak inmin ama mburuwak-o. 34La yu keya puruk an nak neid eram mbururak-e op-er-a? an neid lak tak uburak mende bem mbuma iri an-nen kasolat molmom tak-e mondok an-e nimbir-o:luk yij-o.

Chapter 46

Yakub nen Nduguluk Mesir Mbirid Wene 1Israel na mborosolare angge mende min are Bersyeba wok luk ge, ombo Ishak Embal Pem Nagawan erembel wanosolare ebe ibiset wok tij-o. 2Kubu tarem nabi ngga-nggo Mbal Pem Nagawan nen Israel wene yak tosolare: “Yakub, Yakub!” Yakub nen onggo yosolare: “No-o, Nagawan Indo-o.” 3Yosoloma wene nen yosolare: “An-e Mbal Pem Nagawan, kombo Embal Pem Nagawan-o, Mesir mbururak kwiye kasuge meyogo, An nen kare eleme nen ap enlem nggok tak kibimin-o.” 4An narik nen kare Mesir mborosola-ge kimin woramin-o nde tuguruk An net kat wok kuburuk lobok yimino; Yusup inggi net kerengen sap tamuntak puwa-o.”5Iri luge Bersyeba nen Yakub mbirij-o, nde Israel ilirak nen it onombo Yakub min, inlirak onkwerak min, wok unpuruk Piraon nen enabuwok pil lobok yidnak kuda wom kereta pem laruk mbiriga-o. 6It waruk mborogolare Kanaan nggweyak pem nen it wanidnak mende ge, yunggunugwi mende min insilobulo min waruk mbirigarik, Yakub nen wigarak oboksa at imin totno Mesir wok yiga-o. 7Limarik min owo rak liap likwami min nderak wigarak ge oboksa wok unpuruk Mesir mbirij-o.8Israel ilirak Mesir lobok yidnak unu nu-ge yu-o, iri ge Yakub nen wigarak imin-o. Yakub ambara manggu ge Ruben. 9Ruben ilirak ge Henok, Palu, Hesron min, Karmi min-o. 10Simeon ilirak ge Yemuel, Yamin, Ohad, Yakin, Sohar min inimine Saul, Kanaan kwe misik nen ndagidnak la. 11Lewi ilirak ge Gerson, Kehat min, Merari min-o.12Yehuda ilirak ge Er, Onan, Syela, Peres min, Sera min-o; alat nde Er min, Onan min-e Kanaan nggweyak pem wat yidma-o; nde Peres ilirak ge Hesron min, Amul min-o. 13Ishakar ilirak ge Tola, Pua, Ayub min, Simron min-o. 14Zebulon ilirak ge Sered, Elon min, Yalel min-o. 15Lea nen wigarak ge iri-o, Aram karume nen Yakub amanggim ndagosolare liap inmin-e likwami ge Dina min-o, el age kwe-o. Me oboksa ge, liap likwami min, lambuksa enpe-ge tiga puluh tiga-o.16Gad ilirak ge Sipyon, Hagi, Syuni, Esbon, Eri, Arodi min, Areli min-o. 17Aser ilirak ge Yimna,Yiswa, Yiswi min, Beria min-o; Sera ge it inirid kwe-o; nde Beria ilirak ge Heber min, Malkiel min-o. 18Ereba ge Zilpa nen wigarak go, Lea nduguruwak luk Laban nen ara kwe wok tidnak nen, Yakub amanggim li ndet inpidnak, oboksa enpe ge enam belas-o.19Yakub ogwe Rahel ilirak ge Yusup min, Benyamin min-o. 20Yusuf amanggim Menasye min Efraim min Mesir nggweyak pem nen ndet yiga-o, On woraso enggen ndumu nap, Potipera ara kwe Asnat nen, amanggim ndet inpidj-o. 21Benyamin ilirak ge Bela, Beker, Asibel, Gera, Naaman, Ehi, Ros, Mupim, Hupim min, Aret min-o. 22Ereba ge Rahel nen wigarak, Yakub amanggim ndet inpidnak, oboksa wonarak enpe ge empat belas-o.23Dan ela ge Husim. 24Naptali ilirak ge Yahsel, Guni, Yeser min, Syilem min-o. 25Ereba ge Bilha nen wigarak go, Rahel nduguruwak luk Laban nen ara kwe wok tidnak nen, Yakub amanggim li ndet inpidnak, oboksa wonarak enpe ge tujuh-o.26Ap oboksa Yakub imin lambuksa Mesir wi wok yiga ge, yakub ilirak imin, nde ilirak onkwe rak ge wonat inpigit lak go, wonarak oboksa enpe ge enam puluh enam-o. 27Yusuf ilirak amanggim Mesir wi nen ndet yidnak ge mberen nap woragola me. Yakub ogwe-la Mesir wok yiga ge, wonarak oboksa enpe ge tujuh puluh-o.2828 Yakub nen Yehuda yak tosolare nanduget Yusup abuwok mbiri-o, Yusup-e ombo kil Gosyen lobok yuwak luk-go luk yij-o. Ereya nanet ire Gosyen nggweyak pem wok yiga-o. 29Iri luk Yusup nen kuda wom kereta konak puruk nen Gosyen mbirij-o, ombo Israel inggi wil mbirij-o. At imin lambuk luk ge, ombo ulusuwak pem ket-wat mbosolat nen endak pem yip kwarat yij-o. 30Israel nen Yusup wene yak tosolare: “ Kare kuruget worasu naru luk nen ane kerare kagirik me, Yawo ge ane wat yurak ge obo” Luk yij-o.31Iri yosola Yusup nen anggam tak min ombo ogwe-la min wene yak ondosolare: “An-e mondok Firaon eram mbirimindik nen yak tosolare: Nanggam tak min nombo ogwe-la min Kanaan nggweyak pem woragwi, neram lobok yikma-o; 32Ap ereba ge kambing domba ndugurugwi nabo, it ereba ge yunggunugwi mende ndugurugwi ge, kambing onolomba wom min, lembu enesapi wom min enangge yi mende-ndi mende it nen waruk lobok yikma-o luk yij-o.33Firaun nen kit wene mbo kunpuruk nen kin wok konposolare: kire no yabu wanugwi-o? yosola ge, 34Onggo yak togolare: Ndegel kuburak nap yeba ge yunggunugwi mende ndogorogolare, limarik pem nen yawo kuri, nit nen na irit nit nonowo elem pem nen na irit – kire Gosyen nggweyak pem wolmomtak ge obo luk nen yigi-o.” - Iri yigi iri ge kambing domba wom ndugurugwi ge Mesir nap nen-e mbilaro nggin tak mende-o luk yugwi me-o.

Chapter 48

(Yakup-nen Eperaim min manase min imbiringgat tak inpidnak wene) 1Nde misik tarem-e Yusuf-nen kolel kagid nggal "Eid na-ge kugi mbi meya sa worak Worasu-o yogola kuluruk-e ilirak mberen na ,manase min eperaim inmin luk-ge Yakup kil lobok yidj-o 2Yusuf na lobok yid nggal-e,it erep nen yakup yak togolar-e,kat kambara yusuf nage lobok yarik ma worasu-o luk yak tiga-o. "Nde Israel nage at ebe andi worak-et nde men luk nene yoso ondoro bem kwereyak woragidj-o.<<<<<<< HEAD3Iri luk,Yakub nen yusuf yak tosolar-e," Mbal pem nagawan-e mondok Emawi kwiye worak me,an nimbiri bem lus iri me o nggweyak Kanaan iri me nen nam yidj-o. Mbal pem nagawan nen an imbiringgat tak nibidj-o. 4Mbal pem nagawan nen an yak norosolar-e, An nen-e kare mondok wigak luk o siri nggok mbi kwat ma-o.an nen-e o nggweyak yu wok kirimin me,kat yidnak wugarak-e o nggweyak iri winde yugun -o.=======3Iri luk,Yakub nen yusuf yak tosolar-e," Mbal pem nagawan-e mondok Emawi kwiye worak me,an nimbiri bem lus iri me o nggweyak Kanaan iri me nen nam yidj-o.Mbal pem nagawan nen an imbiringgat tak nibidj-o.4Mbal pem nagawan nen an yak norosolar-e, An nen-e kare mondok wigak luk o siri nggok mbi kwat ma-o.an nen-e o nggweyak yu wok kirimin me,kat yidnak wugarak-e o nggweyak iri winde yugun -o.>>>>>>> b1be729f6c8963b48701681fb2fff257c7c417a9<<<<<<< HEAD5Yawo-ge kat kilirak-e mberen-o. kilirak mberen yage an awo lobok yigit lakma net ndesa mbidj-o.Li mberen yage, Eferaim min Manase min, it-e an nilirak nggal kwat yiga-o. It enpe-ge Ruben min Simeon min nggal kwat ma-o. 6Iri luk-e ,kat nde tuguruk kilirak woragula-ge li marik iri-ge kat karengge kwat mag-o. It nen yidnak wugarak ndak-ndak it unu -ge Eferaim min Manase min nen yidnak ndak-ndak irit yaru-a-o. 7O karume kweap lakma sa nen tula -Aram, nggwe lobok yogolar-e o nggweyak kanaan pem nen Rahel na wat yidj-o.Efrata nen kanaan mbururak iri-ge koroga-o.iri nen ndowaga an nindi puru kwarat yusu-o. An nen yapma pimin-o Efrata mburugi tula piyem.(Sekarang disebut Betlehem).=======5 Yawo-ge kat kilirak-e mberen-o. kilirak mberen yage an awo lobok yigit lakma net ndesa mbidj-o.Li mberen yage, Eferaim min Manase min, it-e an nilirak nggal kwat yiga-o. It enpe-ge Ruben min Simeon min nggal kwat ma-o.6Iri luk-e ,kat nde tuguruk kilirak woragula-ge li marik iri-ge kat karengge kwat mag-o. It nen yidnak wugarak ndak-ndak it unu -ge Eferaim min Manase min nen yidnak ndak-ndak irit yaru-a-o.7O karume kweap lakma sa nen tula -Aram, nggwe lobok yogolar-e o nggweyak kanaan pem nen Rahel na wat yidj-o.Efrata nen kanaan mbururak iri-ge koroga-o.iri nen ndowaga an nindi puru kwarat yusu-o. An nen yapma pimin-o Efrata mburugi tula piyem.(Sekarang disebut Betlehem).>>>>>>> b1be729f6c8963b48701681fb2fff257c7c417a98Iri luk, Israel na-ge Yusuf ilirak liap Mberen yik kagidj-o. 9Yosoloma-ge Yusuf-nen Israel na yak tosolar-e, ereya-ge an nilirak-o luk yak tij-o. nde it yu-ge an o Mesira worasola tarem-nen Mbal Pem Nagawan nen wok nirid-o. iri na yosoloma-ge Israel nen Yusuf yang tosolat-e kar kilirak ereya-ge an neram pil lobok yi-o, iri yosola-ge an-nen imbiringat tak inpimin-o luk yak tidj-o. 10nde Israel na-ge abu indi warak erengen na lak me, Yusuf ilirak na Israel eram pil lobok yij-o iri yosola-ge Israel-nen paruksa weyak indij-o.11Iri na yosoloma-ge Israel-nen Yusuf na yak tosolat-e, an narem-nen yebet kasolar-e, kat kerare kamin puk-o luk yebet kagi-et nde, Mbal Pem Nagawan-nen kat min kowosi rak min wok kunpuruk lobok yamu an keneyagi-o. 12yosoloma-ge Yusuf min ilirak na min endaru yunggu sa Israel urugom kwereyak inpij-o. 13Iri rak puruk-e Yusuf na-nen-e Manasye inggi kigit nggwe nde, Efraim na-ge inggi kware nggwe irit inpij-o.<<<<<<< HEAD14Iri rak pij-et nde, Israel na inggi kigit nggwe-ge ap abok mende Efraim na anggulak pem pij-o, nde inggi kware nggwe-ge, ap Manasye manggu ndarak na anggul pem posoluk imbiri nggat tak inpij-o. 15Israel-nen Yusuf imbiringgat tak posoluk nen tepan obosolat nen yak tosolar-e, Mba Pem Nagawan Abram min Ishak ndegel noboso min, Mbal Pem Nagawan an ndegel noboso min-et, 16Aid nap wim nap enengen ndumu-nen ngetlel nuburuk noso na unu pem, kat min kilirak min ap elem nin tak nan tak-nen o yawo kuri-nen abok kuri an unu min Abram unu min Ishak unu min kuja ap enmanggim an tepan pusu-o, iri yuwa ap inlirak-e kweyak ma yume nggobo mak-o luk yak tij-o.=======14Iri rak pij-et nde, Israel na inggi kigit nggwe-ge ap abok mende Efraim na anggulak pem pij-o, nde inggi kware nggwe-ge, ap Manasye manggu ndarak na anggul pem posoluk imbiri nggat tak inpij-o. 15 Israel-nen Yusuf imbiringgat tak posoluk nen tepan obosolat nen yak tosolar-e, Mba Pem Nagawan Abram min Ishak ndegel noboso min, Mbal Pem Nagawan an ndegel noboso min-et, 16Aid nap wim nap enengen ndumu-nen ngetlel nuburuk noso na unu pem, kat min kilirak min ap elem nin tak nan tak-nen o yawo kuri-nen abok kuri an unu min Abram unu min Ishak unu min kuja ap enmanggim an tepan pusu-o, iri yuwa ap inlirak-e kweyak ma yume nggobo mak-o luk yak tij-o.>>>>>>> b1be729f6c8963b48701681fb2fff257c7c417a9<<<<<<< HEAD17Iri na yosola Yusuf yik kagaid nggal-e ombo na inggi kigit nggwe Efraim anggulak pem kasoluk, Yusuf indi puru yij-o. Yusuf arem -nen yebet kasolat-e, ombo Israel inggi nde Efraim anggulak pem iri na waga Manasye anggul pem purak yeber kagaij-o. 18Yusuf nen ombo yak tosolar-e, "Nombo, kinggi kigit nggwe-ge kilirak meya yidnak na worali-o.Nde Manase na-ge la manggu nen yusu-o.kinggi kigit nggwe nen anggulak pem pi-o.=======17Iri na yosola Yusuf yik kagaid nggal-e ombo na inggi kigit nggwe Efraim anggulak pem kasoluk, Yusuf indi puru yij-o. Yusuf arem -nen yebet kasolat-e, ombo Israel inggi nde Efraim anggulak pem iri na waga Manasye anggul pem purak yeber kagaij-o.18Yusuf nen ombo yak tosolar-e, "Nombo, kinggi kigit nggwe-ge kilirak meya yidnak na worali-o.Nde Manase na-ge la manggu nen yusu-o.kinggi kigit nggwe nen anggulak pem pi-o.>>>>>>> b1be729f6c8963b48701681fb2fff257c7c417a9<<<<<<< HEAD19Iri yid-et nde,ombo na-ge lag-o yosoluk at nen yosolar-e,"Nembara wae an naru-o.an naru-o. Manase la manggu nderak-o.At-e ebe nggok yosolar-e ap kweyewarak onmbo kwat ma-o.alat nde,Eferaim iri-ge la marik-et nde at perak ap nggok yua-o.Iri bem-e Eferaim nen wugarak perak nde ap nggok ." 20Iri na tarem net, Israel nen imbiringgat inpidj-o.At nen yosolar-e," Mbal pem nagawan ilirak Israel nen ap imbiringgat pogola-ge it nen-e Israel unu nak yua-o. It nen yogolar-e, 'Iri bem-e Mbal pem nagawan nen kir-e Eferaim min, Manase min nggal tak kunpua-o." Iri nggal -et Israel nen-e Eferaim na-ge ap nggok tak posolar manase na-ge uruge nggwe nggal tak pidj-o.=======19Iri yid-et nde,ombo na-ge lag-o yosoluk at nen yosolar-e,"Nembara wae an naru-o.an naru-o. Manase la manggu nderak-o.At-e ebe nggok yosolar-e ap kweyewarak onmbo kwat ma-o.alat nde,Eferaim iri-ge la marik-et nde at perak ap nggok yua-o.Iri bem-eEferaim nen wugarak perak nde ap nggok ." 20Iri na tarem net, Israel nen imbiringgat inpidj-o.At nen yosolar-e," Mbal pem nagawan ilirak Israel nen ap imbiringgat pogola-ge it nen-e Israel unu nak yua-o.It nen yogolar-e, 'Iri bem-eMbal pem nagawan nen kir-e Eferaim min, Manase min nggal tak kunpua-o."Iri nggal -et Israel nen-e Eferaim na-ge ap nggok tak posolar manase na-ge uruge nggwe nggal tak pidj-o.>>>>>>> b1be729f6c8963b48701681fb2fff257c7c417a9<<<<<<< HEAD21Iri luk,Israel nen Yusuf yak tosolar-e,"Yik ker-o,an wat yurak-e abu panggo yidj-o.alat nde, Mbal pem nagawan-e it yongga indidj-o.At nen-e tuguruk kit wok kunpuruk konombo konowo o nggweyak pem mburugup-o. 22An nen-e kit kondoro nggok misik wok kindimin-o nde kenggamirak-e uruge nggwe nggal nen yusu -o. Iri-ge o nggweyak nde,Amori nap inggiem nen mengga wanige naro -o."=======21Iri luk,Israel nen Yusuf yak tosolar-e,"Yik ker-o,an wat yurak-e abu panggo yidj-o.alat nde, Mbal pem nagawan-e it yongga indidj-o.At nen-e tuguruk kit wok kunpuruk konombo konowo o nggweyak pem mburugup-o. 22An nen-e kit kondoro nggok misik wok kindimin-o nde kenggamirak-e uruge nggwe nggal nen yusu -o.Iri-ge o nggweyak nde,Amori nap inggiem nen mengga wanige naro -o.">>>>>>> b1be729f6c8963b48701681fb2fff257c7c417a9

Chapter 49

(Yakub-Nen Wene Nanduk At Elirak Yak Ididnak) 1Iri luk Yakup nen at elirak yak ondosolare an neram panggosa yu me ndok werere-o 2Mbok umpurak-nen Yusu-o3Yakup ne yak ondosolare nelirik ua-e ndok urugupndik keneid israel nene koler-o 4Mondok kare yi ngga piak nak yosolare neid ya-o<<<<<<< HEAD5Simon min lewi min-e oue owot nen yili-o it nen wene yak ondosolare ensan-e ap undugui mende. Nen yusu-o luk yak indi-o 6Nde yawo-ge bururak mende mbi yak kindimin-o iri rak puruk Yakup na ge eliarak inmin nduguluk borosolare lit karuk iri nage terak irit uok kindimin-o luk yak kundua-o=======5Simon min lewi min-e oue owot nen yili-o it nen wene yak ondosolare ensan-e ap undugui mende. Nen yusu-o luk yak indi-o6Nde yawo-ge bururak mende mbi yak kindimin-o iri rak puruk Yakup na ge eliarak inmin nduguluk borosolare lit karuk iri nage terak irit uok kindimin-o luk yak kundua-o>>>>>>> b1be729f6c8963b48701681fb2fff257c7c417a97Yakup nen wam wosa kan puruk ondoro irit kona keya buruk iri na me unu met yok yiga-o28. 29Iri kwaroso luk Yakub nen wene nanu it yak ondosolare: “Yanem an nowo elem endam nibil nggugup et nde, nggweyak arem nobogolare ane noworak entalu kerep sanggo arem Efron karume, Het nap enma irime nuburak go, 30Kerep sanggo ge molengen luwaso timur nggwe Makhpela karume Kanaan nggweyak pem o Mamre, yabu wanugwisa Abraham nen Efron ebem abu onggo pidnak, Het nap iri enma, nggeyak arem unpurak angge kwat yidnaksa-o.

Exodus

Chapter 6

10.. 11... 12... 13It lolo enlem enanggulak ge yu-o: Israel ambara manggu Ruben ilirak ge: Henokh, Palu, Hezsron, Karmi min-o; Ruben nen wigarak elem nab-e irit-o.14Kanaan kwe misik ambara Simeon ilirak ge: Yemuel, Yamin, Ohad, Yakhin, Zohar, Saul min-o; Simeon nen wigarak enlem nab-e irit-o. 15Lewi ilirak ndesa mbidnak nen yidnak-yidnak unu-nu ge yu-o: Gerson, Kehat, Merari min-o. Lewi ge seratus tiga puluh tujuh olengen woragidj-o.16It enlem nen Yidnak-yidnak Gerson ilirak e: Libni min Simei min-o. 17Kehat ilirak ge: Amram, Yizhar, Hebron, Uziel min-o. Kehat uruget seratus tiga puluh tiga olengen woragidj-o. 18Merari ilirak ge: Mahli min Musi min-o. Lewi nen yidnak enlem nab-e irit-o. 19Amram nen ombo irid Yokhebed wanuruk ogwe rak pidj-o, kwe yu nen ndagosolare Harun min Musa min amanggim nded inpidj-o. Amram-e seratus tiga puluh tujuh olengen woragidj-o.20Yizhar ilirak ge: Korah, Nefeg, Zikhri min-o. 21Uziel Ilirak ge: Misael, Elsafan, Sitri min-o. 22Harun nen Nagason irid, Aminadab ara Eliseba wanuruk ogwe rak pidj-o, kwe yu nen amanggim ndagosolare Nadab, Abihu, Eleasar, Itamar min ndet inpidj-o.23Korah ilirak ge: Asir, Elkana, Abiasaf min-o. Korah nap enlem-e irit-o. 24Harun ambara Eleasar nen Putiel ara la kwe misik wanuruk ogwe rak pidj-o, Kwe yu nen amanggum Penehas ndagidj-o. Lewi nap nen yidnak lolo it enanggulak enlem-e irit-o. 25Harun min Musa min iri ge, Nagawan Indo nen yak ondosolare: “Mesir nggweyak pem nen Israel nap wok unpuruk mborogolare it nen yidnak tab ndege-ndege wok unpuruk mbururak go.”26Mesir nen Israel nap wok unpuruk mburuwak luk, it net Mesir nagawan Firaun imin wene yak tuwa-o. Iri ge Musa min Harun min-o. Musa nen Firaun imbiri pem yidnak wene 6:27-7:13 27Mesir nggweyak pem Nagawan Indo nen Musa wene yak turak tul pem-me,3028Nagawan Indo nen wene yak tosolare: “An-e Nagawan Indo nen yusu-o; An nen wene yak Kurusu yuge, Mesir nagawan Firaun yak tugun na-e.” 29Alat nde Musa nen Nagawan Indo imbiri pem yosolare: “An yu neme ge wene kona yoso puk me, ngge nggwasa nen Firaun-e an nen yidnak wene kuluwa-o?”
Chapter 25

Marak olice Mendak Pogolat nen Kwarurak amanggim min arik lenak Wok turak min Wene 1Nagawan Indo nen Musa wene yak tosolare: 2“Israel nap wene yak indi-o, An nemanggim arik lenak wok nururak it nen ndok wuruwak luk yak indi-o; ap enarik tak indi nen piyego yidnak enebem nen, kare mondok arik lenak wok nururak mende ereba ndok wururak-go.3Arik lenak wok nururak it endam nen mondok kat ndok wururak mende ge yu-o: emas, perak, tembaga, 4Sum tabik erengen kiginden ogore, Sum tabik erengen keginden awo, Sum tabik erengen kiginden, Sum tabik kunugwi mende yamenak, kambing wom usu; 5Lomba wom kusi aboro mimi rak pidnak, Keyane lumba-lumba aboro min e penaga min, 6Tal amanggim amburu, ndarak unpugwi amburu mende min ubugu konak emben tak poso mende min, 7Wol kerep kingga mbarak min yurugwi sum pem yulurak wol kerep unumukak kuragurak min-o.8An, it enenggen ndumu worayek nen, marak ondoro nemanggim it nen mondok konak puwak-go. 9Marak O lice kunurak-go luk ud memesa yak kirigi ndak-ndak min arem nggwe purak ud mimirik yak kirigi iri na nggalet kare konak purak go.”Tul Pidnak labu mbarak Wene 25:10-22 10E penaga pem nen labu mbarak it nen mondok konogolare, mot nggwe ge dua setengah hasta, mbinggirik nggwe ge satu setengah hasta nde ligit nggwe ge satu setengah hasta. 11Mondok kat nen emas pem nak nen umurul wururak go; arem nggwe min emberam nggwe min kat nen mondok umurul wururak go nde ombol pem kambuk tak ge mondok kat nen emas wanggirik kunurak go.12Mondok kat nen labu mbarak iri amanggim emas manggo empat nggilara purak go nde manggo iri ge unggut empat ebem ndopnok tak posolare, manggo mberen-e ratap misik pem nde manggo mberen-e ratap mberen pem purak go. 13Kare mondok en wururak e konosolare e penaga pem nen kunurak go nde emas pem nen-e umurul wururak go. 14Mondok kat nen en wururak e iri ge labu mbarak ratap ebem manggo iri arem pil nggurak go, iri pem nen labu mbarak iri wanuruk mbururak go.15En wururak e iri ge mondok manggo arem iri me wolmak go, arem iri me nen waburak puk go. 16Labu mbarak arem-e mondok kat nen imiri mbarak, An nen wok kirimin iri purak go. 17Misik ge kat mondok emas pem nak nen yamuk tak poso usurup konosolare, mot nggwe ge dua setengah hasta nde poro nggwe ge satu setengah hasta kunurak go. 18Nde mondok emas pem kat nen aid nap mberen kunurak go, emas kunugwi mende pem kat nen iri konosore, yamuk tak poso lerak purak erep mberen ponok-ponok iri pem kunurak go.2119Aid nap misik ge erep yunggwene pem kunuruk nde aid nap misik ge erep ponok elenggwene pem kunurak go; yamuk tak poso lerak purak iri imin lambuksa kat nen aid nap iri ge erep mberen pem kunurak go. 20Aid nap ereya ge mondok teram nggwe elabe mberen wigara kunurak go, enlabe ge yamuk tak poso lerak purak iri langgora puruk nde enrare ge enarik tak unlugwe mot-mot purak go; yamuk tak poso lerak purak iri ebem aid nap entare ge mot-mot purak go. 21 ...22Nde eleme net abok An nen kat kimin lambuk yimin-sa ge yamuk tak poso lerak purak ebem irime min, imiri wene labu mbarak ebem aid nap mberen iri en ngge-nggerak nen lambuk yuwol-lo, abok An nen kat kimin wene yimin-ne Israel nap enmanggim yak unduwak luk yi mende-ndi mende kwarurak abok An nen kat kebem yak kirimin-o.”Nunggwi Mende Roti Ondoro Meja Wene 25:23-30 23Misik ge mondok get kat nen e Penaga pem meja konosolare, mot nggwe ge dua hasta, tabik nggwe ge satu hasta nde ligit nggwe ge satu setengah hasta kunurak go. 24Mondok get kat nen emas pem nak nen umurul wururak go nde kambuk tak ge emas wanggera kunurak go.25Mondok get kat nen kambuk tak wotma nggwe ge mot ndung tak ininggi omok tabik ndak-ndak nggal kunurak go nde wotma nggwe kambuk tak iri ge kat nen emas wanggesa kunurak go. 26Mondok get kat nen meja iri amanggim emas manggo empat kunurak go nde manggo ereba ge unggut empat owak ereya pemet kat nen yirik purak go. 27Meja iri lek kuruk mbururak pem, Manggo iri ge mondok get e en wururak pil ngguraksa ondoro korok wotma eralu nggwe purak go.28Mondok get kat nen e Penaga pem e en wururak iri kunurak go nde emas pem nen-e umurul wururak go, mondok iri pem net meja lek korak go. 29Mondok kat nen konosolare, ndamugwi ondoro, kenanggugwi ondoro, yi ondoro, onggo wok undugwi mende min-o, nggilara wok norogolare ereba pem nen wok nururak go; mondok kat nen ereba oboksa ge emas pem nak nen kunurak go. 30Nde mondok get kat nen-e pempa nunggwi mende roti ge An nerare pem meja iri pem purak go.”31Mondok kat nen emas pem nak nen tal ondoro kunurak go, emas kunugwi mende pem nen tal ondoro iri mondok konosolare, icok na irit abare na irit; icok omok – ulugun min eyanggo min – mondok tal ondoro iri ebem lambuksa kunurak go. 32Ondogal enam-e mondok ebare nggwe namsa ligit purak go: Ondogal kenan-e ebare ponok nggwe nde ondogal kenan-e ebare ponok nggwe-o.33E amburu omok kunugwi bunga badam ndamak nggal kenan-e ondogal misik pem-o – ulugun min eyanggo min-o – kenan ndamak ereya nggalet nin erep pem posolare – ulugun min eyanggo min-o-; iri nggalet kwasa tal ondoro iri ebem nen ondogal enam pem kat nen kunurak go. 34Tal ondoro iri ebem nen-e mondok e amburu omok kunugwi bunga badam ndamak nggal empat kunurak go – imin-ne ulugun min eyanggo min-no.35Imin mondok ulugun misik konosolare ondogal nanduget nena nggwe ondokmin kunidnaksa-o, tal ondoro iri pem nen namsa ligit pidnak, nde ulugun misik ge nena nggwe mberen pem, ulugun misik ge nena nggwe kenan pem-o; iri nggalet kwasa imin kat nen konosolare tal ondoro iri pem nen ondogal enam namsa ligit pidnak kunurak go. 36Ulugun min ondogal iri min-e mondok tal ondoro iri ebem nen namsa ligit purak go nde ereba oboksa ge mondok emas misiget mbarak kunugwi mende pem nak nen kunurak go.3837Mondok get kat nen konosolare tal ondoro iri pem tal tujuh kunurak go nde tal ereba ge tal ondoro iri pem mondok get konak purak go, iri kwarosola ge erare pem amare yuwa-o.38 Pandok min labe min-e mondok emas pem nak nen kunurak go. 39Emas amawi worak misik pem nak nen tal ondoro min ebem woraso mende iri konak purak go. 40Nde yebet kaso luk kat nen ereba oboksa konosolare ndobo pem nen udmemesa abu nuk keyaidnak iri na ndak-ndak kunurak go.”

Chapter 26

Marak O Lice Wene 26:1-37 1“Marak o lice iri ge mondok get kat nen konosolare ongguwa tabik ge sepuluh, kunugwi mende lenan yamenak kere pem kunid nak mende ge sum tabik erengen miri kore, sum tabik erengen miri awo min sum tabik erengen mimi kore min-o; elabe min worak kunugwi mende tenun aru yidnak nap nen konoso mende mondok kat nen oboksa iri ge konak purak go. 2Ongguwa arik tak mot nggwe ge mondok dua puluh delapan hasta nde tabik nggwe arik tak ongguwa tabik ge empat hasta: Ongguwa tabik oboksa iri ge mondok ndak wosa ndak-ndak tak purak go. 3Ongguwa tabik lima iri ge mondok panggara misiget tak purak go nde lima erep min-net mondok panggara misiget tak purak go.4Nanduget panggara pidnak ge, ongguwa tabik misik imid erep pem mondok kat nen sum tabik erengen miri kore pem uru pala purak go, iri nggalet ongguwa tabik misik imid erep woroksa ebem panggara pidnak misik iri na kunurak go. 5Tenda misik ebem lima puluh uru pala mondok kat nen kunurak go nde mberen tak posolat nen konak pidnak tenda ebem erep pem uru palurak go, iri kwarosola ge misik nin erep-nin erep uru palak ereba ge urugwe ndak-ndak ma-o. 6Nde mondok get kat nen nggik tak purak emas lima puluh konosolat nen Marak Olice onggua tabik kundik posolare misik nen nin imin nggik tak purak mende pem kundik purak go, iri kwarosola ge misiget kwatma-o.7Mondok get kambing wom usu pem tenda min-net olice ongguwa kwatmak luk kat nen Marak Olice langgora purak kunurak go, ongguwa tabik sebelas mondok kat nen kunurak go. 8Tenda arik tak mot nggwe ge mondok tiga puluh hasta nde tenda arik tak tabik nggwe ge empat hasta: sebelas tenda ereba ge mondok ndak-ndak ndak wururak go. 9Tenda ereba lima nen-e mondok get kat nen ariget kundik purak go, nde enam tenda nen-e mondok get kat nen mberen jungguk turak go, olice iri ponok nggwe eraret pem-o.10Mondok get kat nen konosolare nanduget nen konak pidnak tenda misik imid erep pem lima puluh uru pala kunurak go nde mberen tak posolat nen konak pidnak tenda misik imid pem-e limah puluh uru palurak go. 11Mondok get kat nen nggik tak purak posit tembaga lima puluh kunurak go nde nggik tak purak ereba ge uru palak arem pil ngguruk nen olice ongguwa tabik ereba kundik purak go, misiget kwatmak nen-o.12Siong tak iri nggwe, olice tenda pem terak minik iri ge, mondok get tenda nen terak minik iri Marak Olice emberam ponok nggwe siong tak purak go. 13Misiget hasta yu nggwene yu min misiget hasta ele nggwene ele pem nggwe nen olice ongguwa tabik mot pem terak minik iri ge mondok get Marak Olice posit mendagidnak pem siong tak purak go, yu nggwene yu min ele nggwene ele min langgurik purak amanggim-o. 14Mondok get olice iri amanggim langgurik purak domba wom kusi aboro nen mimi rak pidnak min net kat nen kunurak go, nde ombol pem-e keyane lumba-lumba aboro nen langgurik purak min ner-o.15Mondok get kat nen konosolare Marak Olice amanggim kebet e penaga nen ndung tak mendak kunurak go, 16Kebet misiget mot nggwe ge sepuluh hasta nde kebet arik tak tabik nggwe ge satu setengah hasta-o. 17Kebet arik tak mondok e paku ge mberen posola nen-e misik nin min muruksa labuk ma-o; iri nggalet kwasa mondok kat nen konosolare Marak Olice oboksa imin kunurak go. 18Mondok get kat nen Marak Olice amanggim kebet konosolare, kebet dua puluh ge abare ponok nggwe selatan pem kunurak go.19Nde kebet dua puluh iri nena nggwe ge mondok get kat nen mabin empat puluh posit perak kunurak go, mabin mberen-e kebet misiget nena nggwe ulugun mberen amanggim-o, nde imbirik ge mabin mberen-e kebet misiget tak nena nggwe ulugun mberen amanggim-o. 20Marak Olice ratap kedua nggwe amanggim min net, ponok nggwe abare utara pem, kat nen kebet dua puluh kunurak go 21Empat puluh mabin posit perak imin ne: mabin mberen-e kebet misiget nena nggwe nde imbirik ge mabin mberen-e kebet misiget tak nena nggwe pem-o.22Marak Olice ratap emberam amanggim, ponok nggwe abare barat pem, mondok get kebet enam kat nen kunurak go. 23Kebet mberen-e mondok get Marak Olice unggut amanggim kat nen kunurak go, emberam eralu. 24Kebet mberen iri ge ulugun-e mondok kambara ponok nena nggwe min iri nggalet ulugun-e kambara ponok pam nggwe, manggo misik iri nen koroga; kebet mberen iri ge mondok iri nggal kwasa-o; mondok ulugun mberen iri abage nggal-o. 25Me mondok kebet delapan imin posolat mabin posit perak ge: enam belas mabin; mabin mberen-e nena nggwe kebet misiget pem nde imbirik ge nena nggwe mabin mberen misiget tak kebet pem pil mbururak go.26Mbinggirik purak e min net mondok kat nen e penaga nen konosolare: lima ge Marak Olice ratap misik nggwe pem nen kebet amanggim, 27Mbinggirik purak e lima ge Marak Olice ratap mberen nggwe pem kebet amanggim, nde mbinggirik purak e lima ge Marak Olice ratap emberam nggwe pem kebet amanggim, ponok molengen mboso nggwe barat pem-o. 28Nde enggen ndumu mbinggirik purak e ge, kebet ereba enggen ndumu, mondok get erep kuri nen erep kuri mbinggirik pil mbururak go.29Kebet ereba ge mondok get kat nen emas imin umurul wururak go, manggo ereba ge mondok get kat nen e mbinggirik purak ereba ondoro pil ngguraksa emas nen kunurak go, nde mbinggirik purak e ereba ge kat nen mondok emas imin umurul wururak go. 30Iri kwaroso luk kat nen mondok get Marak Olice mendak posolare kunurak mende ndobo na pem nen kat kebem abu nuk keyagi na nggal mendak purak go.31Mondok get kat nen konosolare sum tabik erengen kiginden ogore min, sum tabik erengen kiginden awo, sum tabik erengen mimi kiginden nen sum tabik kunugwi mende yamenak kere nen laridnak nen sum tabik kebet kunurak go; aid nap elabe worak worasola imin mondok kunurak go, sum tabik konoso aru yidnak nap nen kunurak go. 32Mondok get kat nen e penaga nen e ndum empat pem timinik purak go, emas imin nen umurul wururak go, emas nen nggik tak purak ge imin kunurak go, mabin-e posit perak empat ndamak. 33Mondok get sum tabik kebet iri kat nen tenda iri kundik nggik tak puraksa ebem timinik purak go nde mondok kat nen imiri wene labu waruk eleme sum tabik kebet emberam iri me nggurak go, iri kwarosola ge sum tabik kebet iri ge kat kemanggim marak ondoro min marak nggok ondoro min enggen ndumu kuri wosa kwatma-o.34Yamuksa woragwi usurup iri ge mondok get kat nen marak nggok ondoro arem imiri wene labu ombol pem purak go. 35Meja iri ge mondok get kat nen sum tabik kebet iri erare pem purak go, nde sum tabik kebet iri meja imin urugwe mot-mot iri ge Marak Olice nen ratap selatan nggwe pem-o.36Mondok get kat nen tumende sum tabik olice tumende iri amanggim nen konosolare kain erengen kiginden ogore, kain erengen kiginden awo, kain mimi kiginden min sum tabik kunugwi mende yamenak nen kere laridnak ge: sum tabik kunugwi mende nen imirik-umuruk worak kunurak go. 37Mondok get kat nen tumende sum iri amanggim e penaga nen lima e ndum kunurak go nde kat nen emas imin iri umurul wururak go, imin ne emas nen nggik tak purak kunurak go, nde iri amanggim-e mondok get kat nen posit tembaga nen mabin lima nggilara pil nggurak go.”

Chapter 27

1Emben wok togolat kan pugwisa mitanggon wene 27:1-8 Mondok get kat nen e penaga nen mitanggon konosolare, mot nggwe ge lima hasta nde tabik nggwe ge lima hasta kunurak go, iri kwarosola ge mitanggon iri ge unggut empat kwatma-o, alat nde ligit nggwe ge tiga hasta. 2Mondok get kat nen konosolare anggul eyanggo amun unggut empat pem kunurak go; anggul eyanggo amun ereba ge mondok get mitanggon iri imin lambuksa kunurak go nde kat nen mondok posit tembaga pem nen umurul wururak go.3Mondok kat nen mabe puraksa ondoro kuali min net kunurak go, torogot min, yi kulurak piring, garpu min kan engen mimil min-o; ebem woraso mende iri oboksa ge mondok kat nen posit tembaga pem nen kunurak go. 4Kat nen mondok get iri amanggim posit mendaga kunurak go, iri ge posit tembaga mendagidnak min, mendagidnak iri pem mondok kat nen konosolare unggut empat pem posit tembaga manggo empat kunurak go.5Mondok get Kat nen kere mendagidnak iri yirik posolare mitanggon iri kuri worak nena nggwe pem kunurak go; tel korosolare ponok nena nggwe nen-o, iri kwarosola ge mendagidnak iri ge mitanggon iri setengah ligit nggwe kuri wok yuwa-o. 6Kat nen mondok get mitanggon iri amanggim e en wururak kunurak go, en wururak e ge e penaga nen-o nde posit tembaga imin nen umurul wururak go.7En wururak e ereba ge mondok get manggo ereba arem pil nggurak go nde en wururak e ereba ge mondok mitanggon iri waruk mbururak tul-le mitanggon ratap mberen pem purak go. 8Mitanggon iri mondok kat nen ulunggo nenasa konosolare kebet nen kunurak go, ndobo iri pem nen nuk keyagi irina nggalet kunurak go, iri nggalet kwasa mondok mitanggon iri kunurak go.”Omborom wene 27:9-19 9Mondok get kat nen Marak Olice omborom kunurak go; omborom iri amanggim-e abare selatan ponok pem-e mondok laridnak kere pem nen sum tabik kunugwi mende lenan yamenak nen wigarak kunurak go, mot nggwe ge seratus hasta ratap misiget iri pem-o. 10Owak ndum-me mondok dua puluh purak go, nde owak ndum ereba mabin-ne mondok dua puluh posit tembaga nen-no, alat nde owak ndum ereba nggik tak purak min kundik purak min-ne mondok posit perak nen-no.11Iri nggalet ponok abare utara nggwe pem min net, mot nggwe pem-me, mondok sum tabik nen mot nggwe ge seratus hasta kunurak go, owak ndum-me mondok dua puluh kunurak go nde owak ndum ereba mabin-ne dua puluh posit tembaga nen-no, alat nde owak ndum ereba nggik tak purak min kundik purak min-ne mondok posit perak nen-no. 12Nde omborom iri tabik pem abare ponok barat pem-me mondok sum tabik nen lima puluh hasta purak go, imin-ne sepuluh owak ndum min owak ndum ereba mabin-ne sepuluh min-no. 13Omborom iri tabik, iri ge ponok abare timur erare nggwe pem-me mondok lima puluh hasta,14Iri ge tumende iri nggulik-mbilik yugwisa ratap nen misik iri amanggim sum tabik ge lima belas hasta, imin-ne owak ndum kenan min owak ndum ereya mabin-ne kenan-o; 15Tumende iri nggulik-mbilik yugwisa eralu ratap mberen nggwe amanggim min net sum tabik ge lima belas hasta, imin-ne owak ndum kenan min owak ndum ereya mabin-ne kenan min-o; 16Alat nde omborom iri tumende nggulik-mbilik yugwisa amanggim omborom sum tabik ge kain erengen kiginden ogore nen dua puluh hasta min kain erengen kiginden awo, kain mimi kiginden min nen sum tabik kunugwi mende yamenak nen laridnak kere ge – sum tabik kunugwi mende nen imirik-umuruk worak – imin owak ndum-me empat min owak ndum iri mabin na empat.17Owak ndum oboksa nen omborom iri wanggirik ge mondok get imin kundik pogolare kundik pugwi mende posit perak nen kundik purak go, nde nggik tak purak ge mondok posit perak nen-no nde mabin-e posit tembaga nen-no. 18Omborom iri mot nggwe ge mondok seratus hasta, tabik nggwe ge lima puluh hasta min ligit nggwe ge lima hasta-o, sum tabik kunugwi mende yamenak nen kere laridnak go, nde mabin-e mondok posit tembaga nen-no. 19Marak olice lik-luk tak purak pik-paksa amanggim mende oboksa min, sundurak oboksa min net, omborom sundurak oboksa min-e: mondok piksa posit tembaga nen-no.”Tal amanggim amburu wene 27:20-21 20Mondok get kat nen Israel nap enpem yak ondosolare, tal amanggim zaitun nak nen taridnak amburu it nen kat keram waruk lobok yuwak luk yak undurak go, tal amare nak wolmak luk ap nen konak puwak luk go. 21Olice arem ndok wurugwisa kuri worak sum tabik erare pem nen imiri wene labu mbarak langgurik pidnaksa ge, mondok get Harun min ilirak min nen lik-luksa konogolare keyama kuri nen kuplila kuri Nagawan Indo erare pem kunurak go. Iri ge pempa woralik-nalik wolmomtak amanggim nen Israel nap at pem lud-at pem lud enmanggim watsa pidnak go.

Chapter 28

Enggen ndumu nap nen yururak sum wene 28:1-43 1“Kare mondok kowe Harun yak tosolare ilirak imin totno keram lobok yuwak luk yak turak go, Israel nap enenggen ndumu nen, An nemanggim enggen ndumu nap yabu wanoso tena wolmomtak pem – Harun min Harun ilirak min, ilirak ge Nadab, Abihu, Eleazar min Itamar min keram lobok yuwak go. 2Mondok get kat nen kowe Harun amanggim marak sum konosolare, abinal umuruk worak nggal kunurak go. 3Mondok get kat nen enaru yidnak nap oboksa enebem yak ondosolare, enaru yugwi indi An nen abu kobongsa pigi ge, Harun usum kunuruk, are marak purak go, An nemanggim enggen ndumu nap yabu wanoso tena wolmak luk yak undurak go.4It nen mondok sum kunurak ge yu-o: unumukak tarak purak, enebare sum efod, kemeja sum, kemeja sum nen umuruk worak, enanggul kamarurak kain min sani are min-o. Iri nggalet kwasa mondok it nen konogolare marak sum kowe Harun amanggim min, ilirak enmanggim min kunurak go, An nemanggim are enggen ndumu nap yabu tena wolmak luk go. 5Iri amanggim mondok get it nen wanurak ge emas, kain kiginden ogore min kain kiginden awo, mimi mbek tak min lenan yamenak min wanurak go.6Mondok it nen enpare sum efod iri konogolare emas, kain kiginden ogore min kain kiginden awo min, kain mimi mbek tak min lenan yamenak nen laridnak kere ge: aru yidnak nap misik nen kunidnak pem nen kunurak go. 7Enpare sum efod iri pem mondok get posolare endak mberen laberak purak ge ebem kundik purak go, enpare sum efod iri kundik posolare mondok erep mberen pem kundik purak go. 8Enpare sum efod iri pem sani are kamarurak purak ge mondok kunidnak ndak-ndak min enpare sum efod iri imin lambuksa purak go, iri kunurak ge emas, kain kiginden ogore, kain kiginden awo, kain mimi mbek tak min lenan yamenak nen laridnak kere nen kunurak go. 9Mondok get kat nen wol kerep kingga mbarak mberen wanoso luk ge wol kerep iri pem Israel ilirak unu sigil purak-go.10Wol kerep nanduget pem iri ge it unu enam purak go nde unu enam minet wol kerep mberen na pem posolare, ndesa mbidnak nen yidnak-yidnak ndege-ndege purak go. 11Wol kerep anggat maroso nap nen kunidnak nggal, meterai nggal sigil ndak wosa purak go, mondok iri nggalet kwasa wol kerep mberen iri pem Israel ilirak unu kat nen sigil ndak wosa purak go; imin-e emas kere perena mondok kat nen wol kerep iri kunurak go. 12Iri kwaroso luk mondok get kat nen wol kerep mberen iri enpare sum efod endak mberen pem laberak pugun-e wol kerep yebet kaidnak nggal israel nap yebet korak amanggim-o; Iri kwarosola ge Nagawan Indo imbiri pem mondok get Harun nen endak mberen laberak pidnak ebem ebe yebet kagolat nggal it unu waruk lobok yurak go.13Mondok get kat nen emas kere kunurak go 14Nde kere mberen-e emas nak nen-o; kere nggal mondok get iri kat nen kunurak go, kunidnak ge kere erep kundik nggal min mondok get kere erep kundik iri posolare kat nen kere iri pem purak go.15Mondok get kat nen kunurak ge unumukak laberak pugwi owak mbarak nam tak purak kunurak go: aru yidnak nap nen kunurak. Kunidnak ge enpare sum efod imin nggal, iri nggalet kwasa mondok kat nen kunurak ge yu-o, emas nen, kain kiginden ogore, kain kiginden awo, mimi ogore min kain kunugwi mende yamenak nen laridnak kere ge mondok get kat nen kunurak go. 16Mondok get iri ge empat unggut kuri worak, mberen yungguk tak, mot nggwe ge ininggi mok tabik min tabik nggwe ge ininggi mok tabik.17Mondok get kat nen iri konosolare wol kerep imin kunurak ge, wol kerep empat tat-tat: Wol kerep yaspis mimi, wol kerep nugu, wol kerep tembaga, iri ge nanduget tat-tat; 18Tat-tat mberen pem-e: Wol kerep eyabi worak, wol kerep lazurit, wol kerep yaspis kingga mbarak; 19Tat-tat kenan pem-e: Wol kerep ambar nugu, wo kerep akik , wol kerep lipenggek-lapenggek, 20Tat-tat empat pem-e: Wol kerep mbal kingga mbarak, wol kerep loro named, wol kerep nefrit. Imin-e emas pem kamasa purak go, iri nggalet kwasa wol kerep ereba ge arem tat-tat purak go.21Israel ilirak unu ndak-ndak get, wol kerep ereba mondok get wonarak ge dua belas; nde wol kerep arik tak ebem mondok get purak ge, umuruk pogolare meterai nggal, dua belas iri enggen ndumu nen enlem unu misik pem purak go. 22Mondok get kat nen unumukak laberak purak amanggim min-net kere larak nen kunurak go, kunidnak ge kere kundik nggal, emas pem nak nen-o. 23Mondok get kat nen unumukak laberak purak iri amanggim emas manggo mberen min-net kunurak go nde manggo mberen iri ge mondok kat nen unumukak laberak purak erep mberen pem purak go. 24Mondok get emas kere mberen nen erep kundik iri ge kat nen manggo mberen iri pem kundik purak go, unumukak laberak purak erep pem.25Erep mberen nin nen kere erep kundik iri mondok get kat nen emas kere mberen iri pem kundik purak go, iri nggalet kwasa enpare sum efod endak pem labesa kundik purak go, ponok nggwe mot-mot. 26Mondok get kat nen emas manggo mberen kunurak go nde puraksa ge unumukak laberak puraksa erep mberen pem irime-o, eralu pem nen ponok nggwe arem, enpare sum efod imin ndik-pindik nen-o.27Mondok get emas manggo mberen min-net kat nen kunurak go nde kundik puraksa ge enpare sum efod endak laberak pidnak mberen pem, nena ponok nggwe pem mot-mot, kundidnaksa ge ondoro korok, enpare sum efod kere kamaridnaksa ponok abam nggwe. 28Iri kwaroso luk mondok get unumukakak laberak purak iri imin kamarak purak manggo ge enpare sum efod manggo ebem imin kere erengen kiginden ogore nen kunurak go, iri kwarosola ge pempa enpare sum efod kere kamaridnak abam nggwe min, unumukak laberak pidnak iri ge enpare sum efod pem nen mborok yuwa ge lak go.29Iri nggalet kwasa indi kumburak abam nggwe ge mondok Harun nen waruk lobok yosolare Israel ilirak unu-nu unumukak laberak pidnaksa pem nam tak purak owak mbarak pem iri waruk lobok yurak go, at nde marak ondoro arem nggosolare, Nagawan Indo imbiri pem pempa nen ebe yebet kaso kwat makluk-o. 30Nde unumukak laberak pidnak arem-e nam tak purak owak mbarak iri ge mondok get kat nen Urim min Tumim min purak go; Mondok get iri ge Harun indi kumburak abam nggwe purak go, at nde Nagawan Indo eram nggosolare, pempa Harun-e mondok owak mbarak Israel nap enemanggim waruk nggosolare indi kumburak abam nggwe pem, Nagawan imbiri pem purak go.31Mondok get kat nen kemeja enpare sum efod konosolare kain erengen kiginden ogore nen oboksa ge kunurak go. 32Ulusuwak ge mondok get enggen ndumu; ulusuwak iri mondok eralu wanggirik purak ge, aru yidnak nap nen kain kunugwi mende kunidnak, enpare sum tagun ulusu nggal mondok get ulusuwak iri purak go, ndelep yigit lak yuwak luk go.33Kemeja iri erep pem-e mondok get kat nen delima enggen konosolare kain erengen kiginden ogore nen, kain erengen kiginden awo min kain mimi ogore, kemeja iri wanggirik erep pem kunurak go, nde engge-nggerak ge emas engen ene yurak purak go, 34Iri kwarosola ge emas engen misik ene nderek min delima engen misik ene min-e onggo-konggo, kemeja iri erep pem nen yuwa-o. 35Mondok get kemeja iri Harun nen yururak tul-e, erembel wanurak konosolat nen yururak go, nde ene loh mondok kulurak tul-e, are marak ondoro arem nggwe Nagawan imbiri pem nggosola tul min at mbepme wasola tul min-o, at ene lak yuwa naru-o.36Mondok get kat nen inmbiri wak pem pugwi konosolare emas nak nen kunurak go nde inmbiri wak pem pugwi iri sigil umuruk posolare, meterai nggal sigil umuruk purak go: Nagawan Indo marak amanggim. 37Mondok get inmbiri wak pem pugwi iri kat nen kere erengen kiginden ogere purak go, nde iri ge mondok get enanggol mbid pem ndopnoksa, enanggol mbid iri mot-mot ponok nggwe purak go. 38Inmbiri wak pem pugwi iri ge mondok get Harun imbiri wak pem purak go, nde Harun-e mondok Israel nap nen meya kwaridnak erare pem yi mende-ndi mende lenak pidnak yabu wanurak go, iri ge yi mende-ndi mende marak wok turak erare pem-o; me mondok get inmbiri wak pem pugwi iri ge pempa imbiri wak pem wolmomtak go, iri kwarosola ge Nagawan Indo alin-alen it inpem puwa-o.39Mondok get kat nen kemeja kunugwi mende konosolat imin-e umuruk worak posolare, kain kunugwi mende yamenak nen-o, nde enanggul mbid na kain kunugwi mende yamenak nen kunurak go, mondok get kat nen sani are konosolare kain kunugwi mende nen-e imirik-umuruk worak kunurak go.40Harun ilirak enmanggim min-net mondok get kat nen kemeja kunurak go nde mondok get kat nen sani are it enmanggim kunurak go, enanggul kamarurak sum mondok get kat nen it enmanggim unmuruk amanggim abinal kwat makluk kunurak go. 41Me ereba oboksa ge mondok get kat nen kowe Harun ebem yirik posolare imin totno ge ilirak enpem yirik purak go, iri kwaroso luk kat nen mondok amburu min imbiringgat min marak elem min it enpem purak go, iri kwarosola ge ire An nemanggim enggen ndumu nap yabu wanugwi tena wolma-o.42Kain kunugwi mende ininggiri sum it enmanggim uno inggiri kura purak amanggim kunurak go: ininggiri sum iri ge mondok get more enpare kuri nen enawe kuri kunurak go. 43Harun min ilirak min mondok get yururak tul-e, olice arem nggwe ndok wurugwisa it nggogolat tul-a are marak ondolma erembel wanugwisa yabu wanurak amanggim mitanggon ma it lobok yogolat tul yururak go, it enpem meya mende waruk lobok luk, wat yuwa naru yururak go. Woralik-nalik yurak amanggin owak pidnak iri ge enggen ndumu nap amanggim min wigarak lolo enmanggim min-o.”

Chapter 29

Harun ilirak min imbiringgat tak inpidnak wene29:1-37 1“ It enebem mondok get kat nen kwarurak ge yu-o, it marak wolmomtak amanggim, it nen An nemanggim enggen ndumu yabu wanugwi tena wolmak nen: Lembu wom kusi nggobosok misik min domba wom kusi mberen ebem kokap lak min wanurak go, 2Roti nen lomboroso mende ge lak min roti wanggirik limbirik nen lomboroso mende ge lak nen, wom amburu imin nen kunidnak min, roti tep mbel nen lomboroso mende ge lak nen, wom amburu imin nen ndarak pidnak; tepung gandum nen konak mende ge mondok get kat nen ereba oboksa kunurak go.3Mul sum misik arem kat nen oboksa yarak puruk nen mul sum iri arem oboksa ge kat nen wok turak go, iri nggalet kwasa lembu wom kusi min domba wom kusi mberen iri min-net kwarurak go. 4Iri luk ge Harun ilirak min-e ndok wurugwisa olice tumende pem lobok yuwak luk yak undurak go nde lobok yogola ge mondok get kat nen ire yi pem korak unpurak go.5Iri kwaroso luk kat nen yurugwi sum wanoso luk, kat nen kemeja Harun ebem yirik posolare, ebare sum efod kemeja min, ebare sum imin-e umukak laberak purak min-o; kat nen sani are ebare sum ebem yirik purak go; 6Kat nen anggul mbid anggul pem yirik puruk nen imbiri wak pem purak marak kere ge anggul mbid iri pem purak go. 7Iri kwaroso luk kat nen amburu ndarak unpugwi wanoso luk kat nen anggul wak pem kilik puruk ge, kat nen at ndarak purak go.8Kat nen ilirak ge korok-korok lobok yero luk nen kemeja ereba it enebem kat nen yirik unpurak go. 9Sani are it enlebak pem kat nen kamarak purak go, Harun ebem min ilirak enebem min-o, it enanggul wak ebem inmbiri wak kere iri perena purak go, iri kwarosola ge it net enggen ndumu nap yabu wanugwi tena wolma-o; iri ge wolmomtak amanggim watsa pidnak go. Iri nggalet kwasa kat nen mondok Harun min ilirak min-e imbiringgat tak unpurak go.10Iri kwaroso luk mondok get lembu wom kusi iri kat nen olicema ndok wurugwisa waruk lobok yurak go, iri luk ge mondok get Harun min ilirak min nen lembu wom kusi iri anggul wak pem ininggi ge purak go. 11Mondok get kat nen olicema ndok wurugwisa tumende pem nen Nagawan Indo imbiri pem lembu wom kusi iri oronggo lem pok tak purak go.12Mondok get kat nen lembu wom kusi iri eyabi mariget wanuruk yugundik kat nen mitanggon isice wak pem kinggi nen purak go, nde eyabi kwarat minggirik ge mondok get kat nen mitanggon urugwe nggwe pem nggilara purak go. 13Iri kwaroso luk kat nen omok wanuraksa ge uwumbi arem woraso, indi kumburak pem mende, elep wak mberen pem nombok tak woraso omok oboksa ge, kat nen mitanggon ebem kan purak go. 14Alat nde lembu wom kusi ino iri ge, aboro min al min-e mondok get kat nen olice emberam mbepme nggwe nen laksa kanduk nen kan purak go, iri ge meya lak tak pogolat emben wok nururak go.15Iri kwaroso luk mondok get kat nen domba wom kusi misik ge wanurak go, iri luk mondok get Harun min ilirak min nen domba wom kusi iri anggul wak pem ininggi purak go. 16Mondok get kat nen domba wom kusi iri oronggo lem pok tak puruk nen eyabi ge kat nen wanurak go nde wanuruk ge kat nen mitanggon wangget tak pem kilirik purak go, 17Mondok get kat nen domba wom kusi iri mbarosolare ebe erep ndomok nen yidnak-yidnak mbarurak go, kat nen embe singga yarak ge marak purak go nde erabengen-e mbara pidnak pem min anggul wak pem min purak go. 18Iri kwaroso luk mondok get kat nen domba wom kusi iri oboksa mitanggon ebem kan purak go; iri ge emben wok togolat kan purak go, Nagawan Indo amanggim emben wok tugwi misik nen yusu-o, iri ge Nagawan Indo amanggim mimil kanduk pem emben wok tugwi misik-o.19Iri kwaroso luk mondok get kat nen domba wom kusi nin misik wanurak go, iri luk mondok get Harun min ilirak min nen domba wom kusi iri anggul wak pem ininggi purak go. 20Mondok get kat nen domba wom kusi iri oronggo lem pok tak puruk ge, kat nen eyabi ge mariget wanoso luk nen kat net Harun eyanggo angga kigit pem puruk, ilirak eneyanggo angga kigit pem purak go, ininggi kigit angga ica pem min it unuwok angga ica pem min purak go, nde eyabi erep minggirik ge kat nen mitanggon wangget tak pem kilirik purak go.21Mondok get kat nen mitanggon pem worasu eyabi mariget min amburu nen ndarak unpugwi min wanosoluk nen kat net Harun ebem min yoroso usum pem min eyabi nggare-nggare purak go, nde ilirak enpem min ilirak yurugwi unsum pem min-na eyabi nggare-nggare purak go; iri kwarosola ge at min yoroso usum min marak kwatma-o, ilirak min-net ilirak nen yurugwi unsum min-net marak kwatma-o.22Domba wom kusi iri pem nen mondok get kat nen omok wanurak sa ge, iwak elep nen omok, embesingga yarak uwumbi nen laberak woraso omok, indi nggen kumburak, elep mberen tak pem omok nen ndopnok tak woraso, awe kigit nggwe – iri yigi iri ge domba wom kusi pogolat imbiringgat – 23Roti pok tak misik min-net kat nen wanosolare, roti kago worak misik nen wom amburu nak worak min roti lomboroso mende pigit lak nen mul sum arem woraso roti tepmel misik, Nagawan Indo imbiri pem woraso wanurak go.24Mondok get kat nen oboksa posolare Harun inggi omok pem min ilirak ininggi omok pem min purak go nde kat nen oboksa wok tugun-e Nagawan Indo imbiri pem ininggi nen wok tugwi nggal-o. 25Iri kwaroso luk mondok get kat nen it ininggem oboksa wanoso luk nen mitanggon pem kat nen kan purak go, iri ge emben wok tugwisa kan purak go, Nagawan Indo imbiri pem ubugu emben worak wok turak nggal-o, iri ge Nagawan Indo amanggim mimil kanduk pem emben wok turak go.26Imbirik ge mondok get kat nen domba wom kusi umukak wanurak go, iri wanurak ge Harun imbiringgat tak purak amanggim min kat nen wok tosolat kinggi nen wok tidnak nggal-o, nde iri ge kat kamanggim nggwe-o. 27Iri nggalet kwasa mondok kat nen marak posolare ininggi nen umukak wok tidnak min domba wom kusi awe nak wok tidnak nen wok tidnak marak purak go, marak pugun iri ge Harun min ilirak min enmanggim imbiringgat tak posolat nen-o. 28Iri ge Harun min ilirak min enmanggim kwat yidnak nggwe nen Israel nap enmanggim watsa pidnak nen yidnak-yidnak wolmomtak amanggim pidnak go, iri yigi iri ge yu ge wok yidnak misik nak go, iri kwarosola ge mondok get iri ge Israel nap nggwe nen wok tidnak nak kwatma-o, wanidnaksa ge it inmiri yogolat emben wok tidnaksa-o, nde Nagawan Indo amanggim it nen wok tidnak kwatma-o.29Marak yoroso sum Harun angge iri ge mondok get ilirak abok ndesa mbua enpem purak go, it yururak tul-e ndarak unpuruk imbiringgat tak onpogola-o. 30Tujuh hari woragolat mondok get yurugwi sum iri ge ilirak enengge-nggerak nen onondolma enggen ndumu nap nen yururak go, ndok wurugwisa olice arem nggwe ngguruk nen marak ondolma erembel wanogolat lik-luk tak pugwi amanggim-o.31Domba wom kusi wok togolat imbiringgat pidnak iri ge mondok get kat nen wanosoluk nen ino ge marak ondoro misik pem kat nen sagurak go. 32Mondok get Harun min ilirak min nen norak ge domba wom kusi iri ino min ndok wurugwisa olicema tumende pem mul sum arem nggwe woraso nen roti imin norak go. 33Mondok get oboksa it nen nawa iri ge it imbiringgat tak onpogolat nen marak inpidnak tul pem yamuksa woragwi konogolat amanggim pidnak go, alat nde opem nabe norak ge lak go, iri yigi iri ge oboksa ereba ge marak wok tidnak go. 34Wok togolat imbiringgat tak pidnak ino min roti min iri nde erep minggirik worasola kuplila yuwa yosola ge, mondok get kat nen worasu iri ge laksa kanduk nen kan purak go, norak ge lak go, iri yigi iri ge ereba oboksa ge marak wok tidnak go.35Iri kwaroso luk ge mondok get kat nen Harun ebem min ilirak enpem min iri nggal kwasa kwat onposolare, An nen kat kebem yak kirigi nggalet kwat unpurak go; tujuh hari woragolat mondok kat nen it imbiringgat tak unpurak go. 36Kup keam hari pem mondok get kat nen lembu wom kusi misiget konosore meya lak tak pogolat emben wok tugwi kwarosolat amanggim yamuksa woragwi kwarugwi min mondok get kat nen mitanggon iri marak purak go, imin-e yamuksa woragwi kwarosolat amangim-o; marak posolat amanggim-e mondok get kat nen ndarak purak go. 37Tujuh hari woragolare mondok get kat nen mitanggon iri amanggim yamuksa woragwi kunurak go; mondok get kat nen marak purak go, iri kwarosola ge mitanggon iri ge mondok marak kigirik kwatma-o; ap enarik tak nen enanggul wak nen mitanggon iri tena pogola ge marak kwatma-o.Kuplila min lengge min nen emben wok turak wene 38Mitanggon iri pem mondok kat nen kunurak ge yu-o: domba wom amarik mberen olengen misiget woraidnak, kup keam hari pem pempa kunurak go. 39Domba wom misik ge mondok get kat nen tul kuplila pem nen kunurak go nde domba wom misik ge tul keama pem nen kunurak go.40Domba wom misiget iri imin-e kat nen konosolare tepung yamenak sepersepuluh mondok konak imin-e amburu yigirik anggin-e seperempat nen kunurak go.41Domba wom misik nin-e mondok get kat nen tul keama pem nen konosolare; tul kuplila pem nen saga emben wok tidnak min amburu nggare-nggare emben wok tidnak min nggalet kunurak go, mondok kat nen ubugu worak wokturak nggal kunurak go, Nagawan Indo amanggim mimil kanduk pem emben wok turak go, 42Emben wok togolat kan puraksa watsa pidnak ge Kit kennggge-nggerak wigarak nen na wolmomtak ge, Nagawan Indo imbiri pem ndok wurugwisa olice tumende pem-o. Iri yigi iri ge Ane eleme nen kat kimin lambuk yosolat, wene kebem purak amanggim-o.43Eleme net Ane Israel nap inmin lambuk yimin-o, nde ondoro irime ge An nabinal nen marak ondoro kwatma-o. 44An nen ndok wurugwisa olicema min mitanggon iri min marak pimin-o, iri luk Harun min ilirak min-e An nemanggim enggen ndumu nap yabu wanugwi ire tena wolmak luk An nen marak inpimin-o.45Ane Israel nap enenggen ndumu worasolat nen Ane it Enmbal Pem Nagawan kwat yimin-o. 46Iri kwarosola ge it nen enaru yogolare, An ne-ro, Nagawan Indo, it EnMbal Pem Nagawan, Mesir nggweyak pem nen it wok unpuruk lobok yidnak-o, Ane it enenggen ndumu worayek luk go; An ne-ro Nagawan Indo, it Enmbal Pem Nagawan-e.”

Chapter 30

Ubugu emben worak kan pugwisa mitanggon wene 30:1-10 1Mondok get kat nen mitanggon kunurak go, ubugu emben worak kan puraksa ondoro; mondok get iri ge e penaga pem nen kunurak go; 2Mot nggwe ge satu hasta nde tabik na satu hasta, iri kwarosola ge unggut empat kwat ma-o, alat nde mondok get ligit nggwe ge dua hasta; isice wak ge mondok get mitanggon iri imin kundik kunidnak go.3Mondok get kat nen iri ge emas nak nen umurul wururaksa ge, eraret pam nggwe min ratap erep ponok-ponok wanggirik min, isice wak min-net umurul wururak go. Mondok get kat nen emas yigirogat wanggetsa purak go. 4Mondok get kat nen mitanggon iri amanggim emas manggo mberen yigirogat nena nggwe pem kunurak go; ebel wak mberen nggwe pem mondok get kat nen manggo iri kunurak go, ratap eraret mberen pem nen, mondok get manggo iri ge en wururak e pil ngguraksa ondoro kwat ma-o, iri imin nen mitanggon lek kuruk mbururak luk-o.5Mondok get kat nen en wururak e iri ge e penaga pem nen kunurak go nde emas imin nen umurul wururak go. 6Mondok get kat nen kan puraksa ondoro iri posolare imiri wene labu usurup pidnaksa sum tabik kebet erarep pem, imiri wene mbarak ebem nen yamuksa woragwi usurup erarep pem purak go, irime nen Ane kat kimin lambuk yimin-o.7Ebem nen mondok get ubugu worak mende nen ubugu emben worak kunidnak kan posolare; kup-keam nen kuplila, are tal marosolat tul nen, mondok get at nen kan purak go. 8Keama nggwe tul pem min-net Harun nen tal ereba marosolare, mondok get at nen kat kengge-nggerakma woralik-nalik wolmomtak Nagawan Indo imbiri pem watsa pidnak ubugu emben worak nggal kan purak go. 9Mitanggon iri ebem-e kat nen ubugu emben worak mende nen nin wok turak puk mende ge wok togolat kan pugwi mende min wok togolat saga pugwi min, wok togolat kela pugwi min-net kat nen kela ebem purak puk go.10Olengen misiget arem nen misiget pem nak mondok get Harun nen isice wak pem yamuksa woragwi kunurak go; eyabi imin nen meya lak tak poso wok tugwi mende yamuksa woragwi waruk lobok yosolare at nen mondok get olengen misiget arem nen misiget pem nak yamuksa woragwi konosolare mitanggon iri amanggim kat kengge-nggerak woralik-nalik wolmomtak go; iri ge Nagawan Indo amanggim mondok marak kigirik mende-o.”Israel nap ununu mbarogola tul pem wok turak nak wene 30:11-16 11Nagawan Indo nen Musa ebem wene yak tosolare: 12Kat nen Israel nap lambuksa wonat onposo tul it unu mbarosolat tul pem, iri kwarosola ge mondok get it ondomok tak Nagawan Indo ebem wok togolare indi nen ndowaga yamuksa woragwi uang wok turak tul-e, ap it unu mbarogola pem-o, unu mbarugwi tul iri pem imbiri lamut it enngge-nggerak mbuwa naru-o. 13Mondok ap enarik tak nen wok togolare ap wonat inpidnak ereba nen wok togolare yu-o: anggin-e setengah, ndak worosolare marak anggin nen yidnak-yidnak – anggin ndak wurugwi yuge dua puluh gera anggin-o -; Nagawan Indo wok turak nak ge anggin-e setengah iri-o. 14Ap enarik tak wonat inpidnak ap ereba ge, olengen dua puluh ebam nggwe woraidnak ge, wok turak mende nak iri Nagawan Indo ebem wok turak go.15Isilobulo worak nap nen-e terak minik wok turak puk go nde isilobulo lak nap nen-e Nagawan Indo ebem wok turak mende nak iri wok togolare mariget setengah anggin worak nen nena nggwe wok turak puk go kit oboksa kindi amanggim yamuksa woragwi konogolat amanggim me-o. 16Mondok get kat nen Israel nap enpem nen yamuksa woragwi iri uang wanurak go nde uang iri kunurak ge ndok wurugwisa olice arem erembel wanurak amanggim-o.Marugwisa yimbe ondoro wene 30:17-21 17Musa ebem Nagawan Indo nen wene yak tosolare: 18Mondok get kat nen yi ondoro konosolat net mabin-e posit tembaga nen konurak go, yi marurak amanggim-o, nde iri kat nen posolare olicema ndok wurugwisa min mitanggon min engge-nggerak purak go, kat nen arem yi purak go.19Iri kwaroso luk Harun min ilirak min-e mondok get it ininggi min unuwok min marogolare yi arem iri nen marurak go. 20Ndok wurugwisa olice arem nggwe it nen nggogolat tul-e, mondok get it ininggi min unuwok min-e yi imin nen marurak go, it watma naru nen-o. Iri nggal nggwasa min net it nen erembel wanurak lik-luk tak pugwi amanggim tul-e mitanggon iri eram nggwe lobok yuwok luk ge ininggi unuwok marurak go nde Nagawan Indo amanggim kan pogolat kanduk pem emben wok togolat na marurak go. 21Mondok get it yi marogolare it ininggi min unuwok min marurak go, it watma naru nen-o. Iri ge mondok it enmanggim worali-nalik wolmomtak amanggim watsa pidnak go, at amanggim min at nen wigarak wolmtak amanggim min-o.”Ndarak unpugwi amburu nen marak wene 30:22-33 22Musa ebem Nagawan Indo nen wene yak tosolare: 23Ubugu worak lembena wanurak mende ge, mur amburu anggin-e lima ratus min,konak e nen ubugu emben worak ge iri nen enggen ndumu minggirik, iri anggin-e dua ratus lima puluh, nde el nen konak anggin-e dua ratus lima pulu, 24Nde e teja anggin-e lima ratus, marak anggin nen yidnak-yidnak ndak wiridnak, nde zaitun amburu ge hin misiget. 25Mondok get kat nen oboksa ereba konosolare marak nen ndarak unpugwi amburu kwat makluk kunurak go, ubugu worak mende lambuk tak nen lambuk tak pidnak imin yebet karuk ap misik nen kunidnak nggal ubugu worak mende lambuksa kunurak go; iri ge mondok marak nen ndarak unpugwi kwatma-o.26Mondok get kat nen iri imin ndarak posolare ndok wurugwisa olicema min imiri wene labu mbarak min, 27Meja ebem woraso mende oboksa, tal ondoro pem woraso mende min, ubugu emben worak kan pugwisa mitanggon; 28Emben wok togolat kan pugwi mitanggon imin-e ebem woraso mende oboksa, yi marugwi ondoro imin-e mabin, ereba oboksa ndarak purak go.29Mondok get kat nen marak purak go, iri kwarosola ge marak kigirik kwatma-o; ap enarik tak nen enanggul wak tena puwa yosola gem arak kwatma-o. 30Mondok kat nen Harun min ilirak imin-net ndarak onposolat nen marak unpurak go ire An nemanggim enggen ndumu nap yabu wanugwi tena wolmak luk go. 31Israel nap enpem mondok get kat nen yak undurak ge yu nggal-o: Yu ge mondok ndarak unpurak amburu An nemanggim kwat yidnak kit ken ngge-nggerak woralik-nalik wolmomtak go.32We nap enaboro ebem amburu iri nggilara purak puk go, nde kat nen amburu iri nggalet imin-e lmbuksa kunurak puk go: iri ge amburu nen marak-o, nde mondok iri ge kit kenmanggim marak go. 33Ap nen ubugu worak mende lambuk tak puruk amburu nen iri nggalet kwaridnak-ga are obem nap enebem pidnak yosola ge, mondok get elem nap en ngge-nggerak nen lak tak purak go.”Ubugu emben worak nen marak wene 30:34-38 34Nagawan Indo nen Musa ebem wene yak tosolare: “Ubugu emben worak wanosolare, iri ge e kundari amburu, e lokan aboro min e rasamala amburu, ubugu emben worak ereba imin-e kemenyan nak nen kunidnak, kwarat arik tak ge ndak-ndak wanurak go. 35Yu oboksa ge mondok get kat nen ubugu emben worak kwarak purak go, ubugu worak mende misik lambuk tak puruk, aru yidnak nap nen ubugu worak mende lambuksa kunidnak nggal mayu puruk, mbek tak, marak kunurak go. 36Ubugu emben worak ereba nen erep-e mondok get kat nen mariksa yigisa kunurak go, nde mariget pem nen-e kat nen posolare imiri wene labu barak imbiri pem ndok wurugwisa olice arem nggwe purak go, nggeme nen An kat kimin lambuk yiminsa ge; mondok get irime ge kat kamanggim mondok kigirik marak go.37Nde Ubugu emben worak mondok kat nen konosolare lambuksa kunidnak nen kwaridnak iri nggalet kat karik kamanggim kat nen kunurak puk go; iri ge Nagawan Indo amanggim ambigit nggwe nen kat kamanggim marak go. 38Ap nen amburu iri nggalet kunuruk imin emben sing kawok go luk kunuwa yosola ge, mondok get elem nap enngge-nggerak nen lak tak purak go.”

Chapter 31

Bezalel min Aholiab min len inpidnak wene 31:1-11 1Nagawan Indo nen Musa ebem wene yak tosolare: 2“Yik ki-o, An nen abu lonosolare Hur ambara Uri ambara Bezalel, Yehuda nap enlem nen linigi-o,3Nde An nen abu Mbal Pem Nagawan Indi imin are kobongsa wok tosolare, imin-e yabu wanugwi aru yidnak indi min yebet kagwi indi min enaru yugwi indi min yabu oboksa arem wanugwi mende min, 4Emas min posit perak min posit tembaga min nen kunuwak luk lik-luk tak pugwi indi kunurak amanggim min; 5Sigil kunuwak luk wol kerep marugwi amanggim min; e sigil kunurak amanggim min oboksa arem yabu amanggim yabu wanugwi yu mende wok tukmu-o.6Min-net An nen watsa eralu nggwe posolare Ahisamak ambara Aholiab, Dan elem nap watsa lenak pukmu-o; ap enarik tak indi arem yabu wanugwi enaru yidnak indi An nen abu enaru yugwi indi wok undukmu-o. Mondok get it nen konogolare abu An nen kat kebem yak kiridnak oboksa kunurak mende ge: 7Olicema ndok wurugwisa, imiri wene amanggim labu mbarak, yamuksa woragwi usurup nen ebam nggwe pidnak min, olicema iri woraso mende oboksa min, 8Iri ge meja imin-e ebem woraso mende min, tal ondoro emas nak nen kunidnak imin-e ebem woraso mende oboksa min, ubugu emben worak kan pugwisa mitanggon, 9Emben wok togolat kan pugwisa mitanggon imin-e ebem woraso mende oboksa, yi marugwi ondoro imin-e mabin,10Yabu wanogolat yurugwi sum, enggen ndumu nap Harun angge marak yoroso sum na irit, ilirak unsum yurugwi na irit, enggen ndumu nap yabu wanugwi tena wolmomtak amanggim-o, 11Amburu ndarak unpugwi min emben wok tugwi nen ubugu emben worak gem arak ondoro amanggim-o; An nen abu kat kebem yak kirigi na nggalet mondok get oboksa it nen kunurak go.”We woragwi tul marak woragolat yebet kagwi wene 31:12-17 12Nagawan Indo nen Musa ebem wene yak tosolare: 13Israel nap enebem wene yak ondosolare, yunggal-o: Alat nde An mende hari we worawi tul-e mondok kat nen karok wolmomtak go, iri yigi iri ge An min kat min nenngge-nggerak yebet kagolat, at pem lud wolmomtak go, iri kwarogola ge kat karu yosolare, kat marak kibidnak nap Ane Nagawan Indo-o luk karuma-o. 14Mondok get kat nen hari we woragwi tul karok wolmomtak go, iri yigi iri ge kat kamanggim marak hari tul-o; ta nen nde marak woragolat hari we woragwi tul iri kuruk tuwa ge, ndemeret are anggin ebem mburuk watma-o, iri yigi iri ge ap ta nen hari iri tul pem yabu wanuwa ge, ap iri ge mondok elem nap enngge-nggerak nen lak tak purak go. 15Enam hari tul woragolare yabu wanurak ge obo, alat nde hari tujuh pem-e modok get we woragwi tul wolmomtak go, nggoksa ndong luk woragwi hari tul, Nagawan Indo amanggim marak hari tul: ap ta nen we woragwi hari tul pem yabu wanuwa yosolage, ndemeret are anggin sum ebem puruk watma-o.16Iri yosolage mondok get Israel nabe we woragwi hari tul kona karok woragolat, imin-e we woragwi kek tak pogolare, at pem lud wolmomtak ge, urul pidnak woralik-nalik kwatma-o. 17An min Israel nap min nennggen-ndumu wolma-o, iri kwarosola ge yuge yebet kagwi amanggim woralik-nalik wolma-o, iri yigi iri ge enam hari tul worasolare Nagawan Indo nen mbal min nggweyak min ndak worak pamu-o, nde hari tujuh pem nen-e Are yabu wanidnak obabok kwarosolat ndong yamu-o.”Musa nen imiri wene mberen mbarak wanidnak wene 31:18 18Nagawan Indo nen Musa ebem wok tidj-e, At nen wene yak tosoluk yarik Sinai ndobo pem at imin nen wok tosolare, Mbal Pem Nagawan imiri wene mbarak mberen, kerep ebem mbarak, Mbal Pem Nagawan inggi ndum nen mbaridnak wok tidj-o.

Chapter 35

We woragwi hari tul marak woragolat amanggim yebet kawak luk wene 35:1-3 1Iri luk Israel nap ndok worak oboksa Musa nen ndok werero yak unduruk nen it wene yak ondosolare: “Nagawan Indo nen wene yak nindidnak kwarurak ge yu-o. 2Enam hari tul woragolare yabu wanurak-ge obo, alat nde hari tujuh tul pem-e mondok get kit kenmanggim marak ndong yogolat wolmomtak go, iri ge we woragwi tul, Nagawan Indo amanggim ibiset ndong yugwi tul-o; ap ta nen hari iri pem yabu wanuwa ge, mondok get anggin sum ebem mbuarik watma-o. 3Hari we woragwi tul pem kat worasosa kondolma nggeme nggal kat nen kanduk ma purak puk-go.”Marak olice Mendak purak pem Wok turak min arem nggwe nen erembel wanurak min wene 35:4-29 4Musa nen Israel nap oboksa wene yak ondosolare: “Yu ge wene Nagawan Indo nen yak niridnak ene ge: 5Nagawan Indo amanggim wok turak nak kit kinsilobulo nen wanura go; ap ta nen indi yek tak Nagawan Indo wok turak nak mondok waruk lobok yura-ge: emas, perak, tembaga, 6Sum tabik erengen kiginden ogore, sum tabik erengen kiginden awo, sum tabik erengen mimi ogore, sum tabik kunugwi mende lenan yemenak, kambing wom usu; 7Domba wom kusi aboro mimi rak pidnak, keyane lumba-lumba aboro, e penaga, 8Amare rak purak yi kanduk, ubugu worak mende ndarak unpugwi amburu amanggim min ubugu worak mende nen ubugu emben worak min, 9Wol kerep umurul kingga mbarak min enpare sum efod amanggim min unumukak laberak purak amanggim min-e wol kerep nen sigit kunurak go.10Ap oboksa enaru yidnak kat kenggerakma nen mondok get Nagawan Indo nen yidnak oboksa kunurak amanggim lobok yurak go, 11Iri ge Marak olice, olice ongguwa langgurik purak min, kundik purak mende min, kebet min, mbinggirik purak e, e ndum min mundu min-o; 12Labu mbarak imin-e en wururak e, yamuksa woragwi usurup min sum tabik kebet muruk tak purak min-o;13Meja imin-e en wururak e, meja pem woraso mende min nunggwi mende roti min-o; 14Amare rak purak tal ondoro amanggim imin-e ebem woraso mende, tal min amare rak purak amburu min-o; 15Ubugu emben wok togolat kan pugwisa mitanggon imin-e en wururak e, amburu ndarak unpugwi min-e ubugu worak mende nen ubugu emben worak min-o; marak olice tumende amanggim-e tumende sum tabik min-o; 16Wok togolat erembel wanugwisa Kan pugwi mitanggon imin-e posid tembaga mendagidnak min-o, en wururak e min-e ebem woraso mende oboksa min-o, yi marurak ondoro imin-e mabin min-o;17Omborom sum tabik ge, undum min, mabin min omborom iri nggugwisa tumende sum tabik min-o; 18Marak olice min omborom min e sundurak ge kere min-o; 19Marak ondolma erembel wanugwisa ndogorogolat amanggim yabu wanugwi sum min, enggen ndumu nap Harun amanggim marak sum min, ilirak unsum enggen ndumu yabu tena wolmomtak enmanggim min-o.”2020 Ereba yosola ge Israel nap oboksa ge Musa eram nen mbiriga-o. 21Iri luk ombol nggwe ge enarik tak indi arem yabu wanidnak nap min, ap enaritak yebet kagwi indi yebet karuk min lobok yogolare, Olicema ndok wururaksa lik-luk tak purak yabu wanurak amanggim min arem nggwe erembel wanuraksa amanggim min marak yururak sum amanggim min, Nagawan Indo ebem nak wok turak waruk lobok yiga-o. 22Iri kwarogoluk it lobok yogolare, ap na irit kwami na irit, enarik tak ap indi yebet kaidnak waruk lobok yogolare, enabi sumbanok, eneyanggo sumbanok, cincin meterai min unumukak umuruk pugwi min, yi mende-ndi mende emas silobulo oboksa waruk lobok yiga-o; Iri nggal kwasa min-net ap enarik tak nen wok togolare ininggi nen Nagawan Indo amanggim emas wok turak go.23Misik ge ap enarik tak lobok yogolare sum tabik erengen kiginden ogore, sum tabik erengen kiginden awo, sum tabik mimi, sum tabik kunugwi mende lenan yamenak, kambing wom usu, lomba wom kusi aboro ge mimirak pidnak min keane lumba-lumba aboro min enangge mende woraso waruk lobok yiga-o. 24Ap enarik tak nen wok turak mende ge posit perak are posit tembaga nak wok tuwok luk nen, wok turak mende nak Nagawan Indo eram iri waruk lobok yurak go, nde ap enarik tak nen enangge e penaga min-net olice mendakpurak yi yabu-ndi yabu iri amanggim waruk lobok yurak go.25Kwami enarik tak nen kere larugwi enaru yidnak ge, ondomok ininggi pem kere laruruk nen, kere laridnak iri nen mendagidnak waruk lobok yurak mende ge, sum tabik erengen kiginden ogore, sum tabik erengen kiginden awo, sum tabik mimi min sum tabik kunugwi mende lenan yamenak min waruk lobok yurak go. 26Kwami oboksa nen ire kere larugwi enaru yidnak nen ndowaga indi arem yabu wanidnak ge, kambing wom usu lara mendagurak go.27Enanggulak yidnak nen waruk lobok yogolare wol kerep kingga mbarak min wol kerep panggara enpare sum efod pem purak amanggim min unumugak kuragurak amanggim min, 28Ubugu emben worak mende min amare rak purak amanggim amburu min, ndarak unpurak amanggim amburu min ubugu emben tak purak ubugu worak mende min waruk lobok yurak go. 29Ap min kwami min oboksa nen, indi aren yabu wanidnak ge yabu pik-paksa amanggim Nagawan Indo nen Musa imbiri pem yidnak kwarurak amanggim enangge mende waruk lobok yuwa-o - it ereba ge, Israel nap me, Nagawan Indo amanggim wok togolat onggo lak waruk lobok yuwa-o.Besalel min Aholiab min len inpidnak wene 35:30-36:7 30Musa nen Israel nap enebem wene yak ondosolare: “Yik kero, Nagawan Indo nen abu lonosolare Hur ambara Uri ambara Besalel, Yehuda elem nap len ibidj-o, 31Nde Mbal Pem Nagawan indi nen-e Besalel abu kobong tak posolare, yabu wanugwi ulugun enaru yugwi elem min, yenggerak pugwi elem min enaru yugwi elem min, yi yabu-ndi yabu wanugwi elem arem kobong tak ibidj-o, 32Iri kwat ibid iri ge yabu wanurak mende ulugun konosolare emas, posit perak pem min posit tembaga pem nen yabu wanurak mende amanggim ulugun lik-luk tak puwak luk go; 33Wol kerep kona purak pem yinggi marurak amanggim; e sigil umuruk kunurak amanggim min yi yabu-ndi yabu oboksa arem yabu wanurak amanggim nen yabu ereba lik-luk tak pidnak go.34Nagawan Indo nen yabu wanurak ereba Besalel indi arem yaga puruk ge, Dan elem nap enenggen ndumu nen Ahisamak ambara Aholiab indi arem pil nggosolare, indi nggat-nggat pem nen mul undurak amanggim pil nggwidj-o. 35Mbal Pem Nagawan nen it en mberek enaru yidnak elem abu kobongsa wok ondosolare, yi yabu-ndi yabu oboksa ap nen ininggi pem kunugwi mende amanggim, ap enaru yidnak nen yabu wanugwi mende, ap nen yabu wanugwi sum tabik kunugwi mende umuruk worak nen kunurak ge sum tabik kiginden ogore, sum tabik kiginden awo, sum tabik mimi min sum tabik kunugwi mende yamenak min, ap nen ininggi pem sum tabik kunugwi yabu wanugwi mende, iri ge yi yabu-ndi yabu oboksa nggal wanoso min yimende-ndimende oboksa lik-luk tak poso min-o.

Chapter 36

1Iri nggalet kwasa Besalel min Aholiab min-e mondok yabu wanurak go, nde ap enarik tak nen enaru yidnak ge, Nagawan Indo nen enaru yugwi elem min yenggerak pugwi elem min abu wok tidnak me, iri kwarosola ge are aru pem nen marak ondoro mendak purak amanggim yi yabu-ndi yabu oboksa kwarosolare, Nagawan Indo nen yak tidnak ndak-ndak get kwaruwa-o.”2Iri luk Musa nen Besalel min Aholiaab min ap enarik tak nen enaru yidnak min wene mbo onposolare, Nagawan Indo nen indi arem-e enaru yugwi elem uwi yaga pidnak, yabu waneyek go luk indi arem nen yebet kaidnak nap nen lobok luk yabu iri wanuwakluk wene mbo inpidj-o. 3Ire Musa ebem nen wanogolare lenak wok tidnak mende oboksa, Israel nap nen marak ondoro mendak pogolat yabu wanurak mende waruk lobok yidnak waniga-o. Alat nde Israel nabe indi mbek tak pem nen wok tugwi mende ge Musa eram kup keyam kuplila ge wok til lobok yogolat nak woraiga-o. 4Yi nap-ndi nap enaru yidnak marak ondoro iri amanggim oboksa yabu wanurak pem, ondomok tak lobok yogolare eneyabu wanurak ndomok lobok yiga-o,5Musa wene yak togolare: “Nagawan Indo nen yabu wanurak yak nindidnak wanurak mende ugwe peraidnak ge o pem nap nen waruk lobok yogolare kwarat terak minik waruk lobok yikma-o luk yak tiga-o.” 6Yogolikma ge Musa nen yak ondosolare, olicema woralisa erebame nen enaru yuwak luk yak ondogolare: “Marak ondoro amanggim lenak wok turak mende ap nen na irit kwe nen na irit kunurak pukgo luk yak undurak go.” O pem nap nen wok turak mende waruk lobok yuwa naru nen yidj-o. 7Iri yid iri ge it nen o wururak mende yi yabu-ndi yabu wanurak iri ge abu ndak terak minik yosolah nen yidj-o.Marak Olice Wiridnak Wene 36:8-38 8Iri luk ge enaru yidnak oboksa ininggi pem nen kunugwi nap ereba nen marak olice onggua tabik sepuluh konogolare sum tabik kunugwi mende lenan yamenak pem nen kere laridnak min sum tabik erengen mimi ogore pem min, sum tabik erengen mimi ngge-nggerep pem min sum tabik erengen mimi mbek tak pem nen kunurak go; Sum tabik kunugwi mende lenan aru yidnak nap nen konosolare, ebem-e aid nap ndak worak min kunurak go, iri oboka ge ap nen kunurak go. 9Onggua tabik arik tak mot nggwe ge dua puluh delapan hasta nde arik tak anggua tabik nggwe ge empat hasta: onggua tabik ereba oboksa ndak worak ge misiget erep nak go. 10Onggua tabik lima iri ge lambuksa misiget nak tak puruk, nde lima erep na minet lambuksa misiget tak purak go.11Nanduget lambuksa panggara pidnak ge onggua tabik misik imid erep pem-e, sum tabik erengen mimi ogore uru palak purak go iri nggalet kwasa onggua tabik misik mberen tak pogolat lambuksa panggaridnak na imid pem palurak go. 12Onggua tabik nanduget na pem ap nen uru lima puluh konak puruk ge onggua tabik mberen tak pogolat lambuksa panggara pidnak erep pem na uru lima puluh palurak go, iri kwarogola ge uru palak erep ponok-ponok ereba ge ndak-ndak kwat ma-o. 13Ulugun yulurak lima puluh emas pem konak puruk marak olice onggua tabik kudik pogolare, misik erep min ulugun iri kundik purak go, iri kwarogola ge misiget nak kwat ma-o.14Kambing wom usu pem nen onggua tabik erep kunuruk olice onggua kwat yosola ge marak olice langgwirik purak go, onggua tabik sebelas ap nen kunurak go. 15Onggua tabik obok arik tak mot nggwe ge tiga puluh hasta nde obok arik tak tabik nggwe ge empat hasta, onggua tabik sebelas iri ge oboksa ndak-ndak nak go. 16Onggua tabik lima ge erep konda arik tak purak go nde onggua tabik enam iri na arik tak get purak go. 17Nanduget lambuksa panggarak pidnak onggua imid erep misik pem nen uru lima puluh kunurak go, mberen tak pogolat lambuksa panggarak pidnak onggua na imid misik erep pem nen uru lima puluh kunurak go.18Olice onggua iri erep kundik purak me posit tembaga ulugun ap nen lima puluh kunurak go, iri kwarogola ge misiget nak kwat ma-o. 19Iri nggalet lomba wom kusi aboro mimi rak pidnak pem nen olice iri langgwirik purak kunurak go, ombol pem-e keane lumba-lumba aboro pem nen kunidnak langgwirik purak go.20Marak olice iri ap nen worogolare obat kunugwi e penaga kebet pem nen mot mendak nggwe purak go, 21Kebet misiget tak mot nggwe ge sepuluh hasta nde kebet arik tak tabik nggwe ge setengah hasta. 22Nin erep min amawi yuwak luk kebet arik tak ebem-e e ulugun pasak mberen pil lobok yurak go; iri nggal kwasa marak olice kebet erep min kunurak go. 23Marak olice kebet ap nen konogolare, ratap selatan nggwene ge kebet dua puluh kuniga-o.24Kebet dua puluh irina nena nggwe mabin ap nen konogolare empat puluh mabin posit perak kunurak go, mabin mberen-e kebet misik e ulugun pasak mberen pidnaksa nena nggwene purak go, iri nggalet kwasa kebet erep konogolat na mabin mberen kebet misik e ulugun pasak mberen pidnaksa nena nggwe purak go. 25Iri nggalet marak olice ratap ponok utara nggwe pem ap nen konogolare, kebet dua puluh kunurak go 26Posit perak mabin-e empat puluh: mabin mberen-e nena nggwe kebet misik pem nde imbirik pogolat na kebet misiget tak pem mabin mberen pil mbururak go.27Marak olice emberam barat nggwe amanggim-e, ap nen kebet enam kunurak go. 28Kebet mberen-e marak olice unggutmu emberam nggwe amanggim, ap nen kunurak go.29Kebet mberen ereya nena nggwe ge e ulugun pasak kambara purak go, iri nggalet kwasa pam nggwe na e ulugun pasak kambara pogolare, manggo misik pidnaksa korok irime purak go, iri kwaridnak nggal unggut mberen ereya amanggim na ap nen kebet mberen pem nen kunurak go. 30Me kebet delapan imin-e posit perak mabin pogolare: mabin enam belas; kebet misiget nena nggwe mabin-e mberen tak pil mbururak go.31E penaga pem nen mbinggirik purak e konogolare: marak olice ratap misik pem amanggim kebet lima kunurak go, 32Marak olice ratap kedua kebet amanggim mbinggirik purak e lima kunurak go, nde marak olice ratap emberam barat nggwe kebet amanggim-e mbinggirik purak e lima kunurak go. 33Ap nen mbinggirik purak e konogolare kebet enggen ndumu nen erep worok-erep worok mbinggirik purak e kunurak go. 34Kebet ereba ge emas pem nen umurul wururak go, manggo ge emas pem nen konogolare e mbinggirik purak pil ngguraksa ondoro kunurak go, nde e mbinggirik purak ereba ge emas pem nen umurul wururak go.35Enggen ndumu kuri wururak iri ge sum tabik erengen mimi ogore pem min, sum tabik erengen mimi ngge-nggerep min sum tabik erengen mimi ogore pem nen sum tabik kunugwi mende lenan yamenak kere laridnak pem nen kuri wururak go; sum tabik kunugwi mende lenan enaru yidnak nap nen konogolare, aid nap min kunurak go. 36Kuri wururak iri amanggim ap nen konogolare e penaga pem nen e ndum kunuruk ge emas pem nen umurul wururak go, nggik tak purak ge emas nen kunurak go, e ndum iri amanggim-e posit perak mabin empat nggilara purak go.3837Olice tumende iri lerak purak sum tabik kunurak sum tabik ge erengen mimi ogore, erengen mimi ngge-nggerep, erengen mimi ogore min-e sum tabik kunugwi mende lenan yamenak nen kere laridnak ge: sum tabik kunugwi mende tenun nen kunidnak imirik-umuruk worak min-o. E ndum lima iri imin-e e ndum iri amanggim kundik purak mende min-o; kundik purak mende ge emas pem nen erep pem-e umurul wururak go, e ndum lima iri mabin-e posit tembaga pem nen purak go.

Chapter 37

Tul Pidnak Labu Kunidnak Wene 37:1-9 1Labu mbarak iri ge Besalel nen obat kunugwi e penaga pem konosolare, mot nggwe ge dua setengah hasta, tabik nggwe ge satu setengah hasta nde ligit nggwe ge satu setengah hasta kunurak go. 2Emas pem nak nen labu mbarak iri umurul worogolare, arem nggwe min emberam nggwe min umurul wururak go, labu mbarak iri pem yigirogat konosolare emas pem nen kambuksa kunurak go. 3Labu mbarak iri amanggim emas manggo empat puraksa ge unggut empat ereya pem purak go, manggo mberen-e ratap misik pem puruk nde manggo mberen-e ratap mberen nggwe purak go.4En wururak e konogolare obat kunugwi e penaga pem nen kunurak go, e iri ge emas pem nen umurul wururak go. 5Labu mbarak ratap pem manggo iri arem nggwe en wururak e pil nggurak go, labu mbarak iri lek kuruk mbururak pem-o. 6Emas pem nak nen yamuksa woragwi usurup konogolare, mot nggwe ge dua setengah hasta nde tabik nggwe ge satu setengah hasta kunurak go.7Yamuksa woragwi usurup erep ponok-ponok iri ebem, aid nap mberen emas pem nen konogolare, emas kunugwi mende pem nen kunurak go, 8Aid nap misik ge yunggwene erep pem puruk nde aid nap misik ge elenggwene erep pem purak go; aid nap iri erep ponok-ponok pem konogolare yamuksa woragwi usurup imin ndopnok tak purak go. 9Aid nap ereya enlabe mberen-e wigara pam nggwe pogolare enlabe ge yamuksa woragwi usurup iri langgwirik purak go nde entare ge it mot-mot yik karok purak go; aid nap ereya entare ge yamuksa woragwi usurup iri pemet mot-mot purak go.Nunggwi Mende Roti Ondoro Meja Kunidnak Wene 37:10-16 10Obat kunugwi e penaga pem nen meja iri konogolare, mot nggwe ge dua hasta, tabik nggwe ge satu hasta nde ligit nggwe ge satu setengah hasta kunurak go. 11Emas pem nak nen meja iri ge umurul wururak go; kambuk tak gee mas yigirogat purak go. 12Meja kambuk tak eralu tu konogolare, tabik ge ininggi omok tabik nggal kunurak go nde kambuk tak eralu tu kunidnak ebem emas yigirogat kunurak go. 13Meja iri amanggim emas manggo empat nggilara purak go nde manggo ereba ge meja unggut owak empat iri ebem ndopnok tak purak go.14Meja iri lek kuruk mbururak pem e en wururak ondoro pil ngguraksa manggo iri ge tu mbenak eralu koroksa purak go. 15Meja iri lek kuruk mbururak pem, e en wururak iri ge obat kunugwi e penaga pem nen kunuruk ge emas nen umurul wururak go. 16Meja iri pem woraso kunurak mende ge, piring nggok, manggok, manggok eyanggo worak nggweyak nen kunidnak min-o, ereba ge wok togolat nggilara pil nggurak pem-o, oboksa gee mas pem nak nen kunurak go.Tal Ondoro Kunidnak Wene 37:17-24 17Tal ondoro iri konogolare emas pem nak nen kunurak go; emas kunugwi mende pem nen tal ondoro iri kunurak mende ge, owak min abare min; eyanggo ge abinal tak purak ulugun min-o – konogolare tal ondoro iri imin kundik kunurak go. 18Abare nggwe nen isit ondogal enam pogolare: Tal ondoro iri isit ondogal kenan-e abare ponok nggwene puruk nde isit ondogal kenan-e abare ponok nggwe purak go. 19Isit ondogal misik ebem-e bunga badam nggal eyanggo kenan min abinal tak purak ulugun min-o – isit ondogal nin ebem na eyanggo kenan iri nggalet puruk – abinal tak purak ulugun min purak go -; iri kunidnak nggalet tal ondoro isit ondogal enam ereya na kunurak go.20Bunga badam eyanggo nggal tal ondoro iri ondomok ebem-e eyanggo empat purak go – abinal tak purak ulugun min purak go. 21Tal ondoro iri ebem nen nanduget isit ondok min mbiridnak urugwe nggwene ge ulugun misiget nak purak go, mberen tak posolat urugwe nggwene na ulugun misiget nak purak go, kenan tak posolat urugwe nggwene na ulugun misiget nak get purak go; iri nggalet kwasa ondogal enam urugwe nggwene ereya na kunurak go. 22Ulugun min ondogal min iri get al ondoro iri ebem nen isit wirik purak go, iri oboksa konogolare emas abare misiget nen emas kunugwi mende pem nak nen kunurak go.25Tal ondoro iri ebem nen tal tujuh konogolare amare rak purak pandok ge imin kunurak go nde laberak purak gee mas pem nak nen kunurak go. Tal ondoro iri konogolare ebem woraso mende ge. 26Emas pem nak nen umurul worogolare, eraret ombol pem min ratap eraret kambuk tak min unggun isice owak min umurul wururak go. Mitanggon kambuk tak ge emas pem yigirogat kunurak go.27Mitanggon yigirogat iri urugwe nggwene mitanggon amanggim emas manggo mberen konogolare, ebel wak ponok-ponok mberen ebem min ratap ponok-ponok mberen ebem min iri ge, mitanggon iri lek kuruk waruk mbururak pem, en wururak e pil nggurak ondoro kunurak go. 28Obat kunugwi e penaga pem nen en wururak e iri kunurak go nde umurul worogolare emas pem nak nen umurul wururak go.Amburu ndarak unpugwi min ubugu emben tak pugwi min kunidnak wene 37:29 29Amburu ndarak unpugwi marak min ubugu emben tak pugwi mende pem nak nen kunugwi mende konogolare, ap ininggi nen ubugu emben worak mende lambuk tak puruk kunidnak nggal kunurak go.

Chapter 38

Wok togolat kan pugwi mitanggon kunidnak wene 38:1-7 1Obat kunugwi e penaga pem nen wok togolat kan pugwi mitanggon konogolare, mot nggwe ge lima hasta nde tabik nggwe ge lima hasta, empat ratap-e ndak-ndak go, alat nde mitanggon iri ligit nggwe ge tiga hasta kunurak go. 2Mitanggon unggut empat ebem isice owak konogolare, isice owak iri mitanggon min lambuk tak puruk omok wosa kunurak go nde posit tembaga pem nen-e umurul wururak go. 3Mitanggon iri ebem woraso kunurak mende ge yu-o, sakwi mende kuali, nden kagwi mende sodok, yi kulurak mende manggok, garpu, kan enggen mimil worak mende, mitanggon iri ebem woraso mende oboksa ge posit tembaga pem nen kunurak go.4Mitanggon iri amanggim posit owak yik-nggiksa kunurak ge yu-o, posit tembaga mendagidnak ge ponok nena nggwene kuri nen mitanggon ligit nggwe ge setengah pem kunurak go. 5Posit tembaga owak yik-nggik tak iri erep empat pem manggo empat nggilara purak ge en wururak e pil ngguraksa ondoroma purak go.6Obat kunugwi e penaga pem nen en wururak e kunurak go nde umurul worogolare posit tembaga pem nen umurul wururak go. 7En wururak mende e iri ge mitanggo iri ebel owak ebem manggo ereba arem pil nggurak go, mitanggon iri lek kuruk mbururak pem-o. Mitanggon iri ge kebet pem nen kuri worak purak go.Ininggi initok marurak pem yimbe bejana kunidnak wene 38:88Ininggi initok marurak yimbe konogolare, aru nggwe ge posit tembaga pem nen kunurak go, iri kunurak iri ge ndok wurugwisa olice tumende pem yonggwa undugwisa nen yi lid-lud tak pugwi kweap enepapalo pem nen kunurak go.Omborom kunidnak wene38:9-20 9Abare ponok selatan nggwe omborom iri konogolare: Omborom sum tabik iri ge sum tabik kunugwi mende lenan yamenak pem kere laridnak nen kunidnak mot nggwe ge seratus hasta; 10Sum tabik iri imin-e e ndum dua puluh min-o, e ndum dua puluh mabin-e posit tembaga pem nen kunurak go, alat nde e ndum iri ulugun min nggik tak purak ge posit perak pem nen kunurak go.11Abare ponok utara nggwene ge: seratus hasta; sum tabik e ndum dua puluh min e ndum dua puluh mabin min iri ge posit tembaga pem nen kunurak go, alat nde e ndum ulugun min nggik tak purak ge posit perak pem nen kunurak go. 12Abare ponok molengen mbososa barat nggwene ge: sum tabik ge lima puluh hasta; e ndum sepuluh min-e e ndum sepuluh mabin min-o nde e ndum iri ulugun min nggik tak purak min-e posit perak nen kunurak go.1313 Abare ponok molengen luwasosa timur nggwene ge: lima puluh hasta, 14Tumende iri nggugwisa eralu ratap misik amanggim sum tabik ge lima belas hasta, e ndum-e kenan nde e ndum iri mabin na kenan. 15Tumende iri nggugwisa eralu ratap kedua na iri nggalet – tumende nggugwisa omborom iri ponok-ponok sum tabik purak ge – lima belas hasta, e ndum-e kenan nde e ndum iri mabin na kenan. 16Omborom kambuk tak sum tabik ereba ge, sum tabik kunugwi mende lenan yamenak pem kere laridnak nen kunurak go.17E ndum ereba amanggim mabin-e posit tembaga pem nen kunurak go, alat nde e ndum ulugun min nggik tak purak ge posit tembaga nen kunurak go, e ndum erep pem anggol mbid posit perak nen kunurak go. Omborom iri e ndum ereba ge posit perak pem nen nggik tak pil lobok yurak go. 18Tumende nggugwisa sum tabik omborom iri ge sum tabik kunugwi mende lenan umuruk worak mende pogolare, sum tabik mimi ogore, sum tabik mimi ngge-nggerep, sum tabik mimi mbek tak min sum tabik kunugwi mende lenan yamenak pem nen kere laridnak purak go; mot nggwe ge dua puluh hasta, alat nde ligit nggwe min tabik nggwe min-e lima hasta, iri ge omborom sum tabik ligit nggwe iri ndak-ndak nggal-o. 19E ndum empat min e ndum empat iri mabin min-e posit tembaga nen kunurak go, alat nde ulugun min anggul mbid min kundik purak mende min-e posit perak pem nen kunurak go. 20Marak olice amanggim min omborom iri kambuk tak min kuri pil lobok yogolare posit tembaga pem nen kuri purak go.Marak olice mendak pidnak amanggim onggo pidnak wene 38:21-31 21Mbal Pem Nagawan nen owak mbaridnak ondoro Marak olice mendak purak amanggim onggo purak engga mbarogolare, Musa nen engga mbarurak go yosola, enggen ndumu nap Harun ambara Itamar lewi nap nen mbaridj-o. 22Nagawan Indo nen Musa ebem pidnak wene kwarurak ge, Yehuda nap, Hur ambara Uri ambara Besalel nen kwaruwa-o. 23At imin totno yabu wanurak ge Dan nap Ahisamak ambara Aholiab min-o, are aru yidnak nap inggi pem nen yabu wanoso, ariget nen sum tabik kunugwi mende tenun pem nen umuruk worak konosolare sum tabik erengen mimi ogore, sum tabik erengen mimi ngge-nggerep, sum tabik erengen mimi mbek tak min ereba ge sum tabik kunugwi mende lenan yamenak pem nen kunurak go.24Marak ondoro iri mendak purak amanggim yabu wanurak mende emas-e yu-o, emas ininggi nen wok tidnak ge, dua puluh Sembilan amawi worak min anggin-e tujuh ratus tiga puluh, anggin ndak worogolare ndak wurugwi mende marak nen ndak wururak go. 25Israel nap enenggen ndumu it nen posit perak wok turak engga pem purak ge seratus amawi worak min anggin-e seribu tujuh ratus tujuh puluh lima, anggin ndak worogolare ndak wurugwi mende marak pem nen ndak wururak go; 26Yi koma arem woraso keyane ap misik nen pidnak anggin-e setenngah, anggin ndak worogolare ndak wurugwi mende marak pem nen ndak wururak go, yabu wanurak nabe olengen dua puluh kuri nen ombol nggwe woraidnak nap engga pem mbaridnak lambuksa ge, enam ratus tiga ribu lima ratus lima puluh.27Marak ondoro mabin amanggim min e ndum sum tabik iri mabin-e posit perak amawi worak seratus nggilara purak go, mabin seratus ndak-ndak get amawi seratus purak go. 28Posit perak anggin-e seribu tujuh ratus tujuh puluh lima iri na nen konogolare, e ndum ereba nggik tak purak amanggim min e ndum iri anggul mbid purak min e ndum kundik purak mende min kunurak go. 29Ininggi nen wok turak posit tembaga ge, amawi worak tujuh puluh min anggin-e dua ribu empat ratus.30Posit tembaga iri pem nen kunurak mende ge, ndok wurugwisa tumende mabin, posit tembaga mitanggon-e posit tembaga owak yik-nggik tak min mitanggon iri ebem woraso mende min, 31Omborom kambuk tak mabin, tumende nggugwisa omborom mabin, marak olice kuri wururak mende min omborom kambuk tak kuri wururak mende min kunurak go.

Chapter 39

Enggen ndumu nap yururak sum kunidnak wene 39:1-31 1Marak oma nen erembel wanurak tul wok yosola, yabu wanoso nap nen yururak sum it nen kunurak ge, sum tabik erengen mimi ogore, sum tabik erengen mimi ngge-nggerep, sum tabik erengen mimi mbektak min-o; Harun amanggim min-net yururak sum it nen konogolare Nagawan Indo nen Musa yak tidnak ndak-ndak get kunurak go.2Emas pem nen enebare sum efod konogolare, sum tabik erengen mimi ogore, sum tabik erengen mimi ngge-nggerep min , sum tabik erengen mimi mbek tak min nen sum tabik kunugwi mende lenan yamenak kere laridnak pem nen kunurak go. 3Emas tabik kunugwi mende pem nen kunuruk ge, iri ebare mbara emas kere kunidnak ge, sum ebare pem purak ge sum tabik erengen mimi ogore, sum tabik erengen mimi ngge-nggerep ebem min sum tabik erengen mimi mbek tak pem min sum kunugwi mende lenan yamenak pem nen konogolare, aru yidnak nap nen kunuwak go.4Enpare sum efod iri pem endak lemera purak konogolare, ebem kundik purak ge endak mberen sum erep pem nen enpare sum efod iri kundik purak go. 5Enpare kere kamarurak enpare sum efod pem worasu iri ge sum iri min lambuksa kunurak go, enpare sum efod iri kunidnak nggalet konogolare, emas pem nen, sum tabik erengen mimi ogore, sum tabik erengen mimi ngge-nggerep, sum tabik erengen mimi mbek tak min sum tabik kunugwi mende lenan yamenak nen kere laridnak nen kunurak go, Nagawan Indo nen Musa yak tidnak ndak-ndak get kunurak go.6Wol kerep kingga mbarak it nen konogolare emas kere nen mendaguruk, ebem mbarak pogolare Israel ilirak unu meterai pem nen mbarak purak go. 7Endak mberen ebem enpare sum efod lemerak purak ge Israel nap nen yebet kurak amanggim wol kerep yebet kurak iri purak go, Nagawan Indo nen Musa yak tidnak ndak-ndak get purak go.8Unumukak lumururak konogolare, aru yidnak nap nen kunurak go. Enpare sum efod kunidnak ndak-ndak konogolare, emas pem nen, sum tabik erengen mimi ogore, sum tabik erengen mimi ngge-nggerep, sum tabik kunugwi mende lenan yamenak kere laridnak min nen kunurak go. 9Ratap empat iri konogolare; mberen yungguksa it nen unumukak lemera purak iri kunurak go, mot nggwe ge ininggi omok mot nggal min nde tabik nggwe ge ininggi omok tabik nggal konak purak go.10It nen wol kerep iri kona empat tat-tat pogolare: abinal worak wol kerep mimi, wol kerep nugu, wol kerep posit tembaga amburu worak, iri ge nanduget tat-tat purak go; 11Mberen tak pogolat tat-tat purak ge: kerep wol eyabi worak, kerep wol miri-miri, kerep wol kingga mbarak purak go; 12Kenan tak pogolat tat-tat purak ge: kerep wol omok worak, kerep wol umuruk worak, kerep wol erengen yaya min kik min lambuk tak ereba purak go; 13Empat tak pogolat tat-tat purak ge: kerep wol kingga mbarak miri-miri, wol kerep mimi ogore, wol kerep loro papalo purak go. Kerep wol ereba kona tat-tat pidnak ge emas kere pem mendaga purak go.14Israel ilirak unu-nu nen yidnak-yidnak, nanduget pidnak ge dua belas kerep wol, nde kerep wol ereba arik tak ebem-e meterai nggal mbara pogolare unu-nu ndomok elem dua belas iri purak go. 15Unumukak lemera purak lonok kerak it nen mendaga konogolare, emas pem nak nen kere mendaga kunurak go. 16Emas kere mendagidnak mberen min emas manggo mberen min it nen kunuruk ge, manggo mberen iri ge unumukak lemera purak erep mberen pem ndopnok tak purak go.17Emas mberen kere mendagidnak iri it nen ndopnok tak pogolare unumukak lemera purak erep mberen pem manggo mberen pidnak iri ebem ndopnok tak purak go. 18Mberen tak pogolat erep pem misik mendagidnak kere mberen iri ebem-e emas mberen mendagidnak iri it nen ndopnok tak purak go, enpare sum efod ponok nggwene eraret pem endak lemera ndopnok tak purak go ereba ge.19It nen emas manggo mberen kunuruk unumukak lemera purak iri erep pem mberen pogolare, eralu nggwe ebem arem ponok nggwene enpare sum efod imin ndik-pindik purak go. 20Emas manggo mberen it nen kunuruk ge endak mberen laberak pidnak enpare sum efod pem ndopnok tak pogolare, ponok nena nggwe pem ndik-pindik ondoro kunidnaksa korok enpare sum efod kere kamarurak ombol ponok pem purak go.21Iri luk it nen unumukak laberak purak iri imin manggo ebem purak enpare sum efod manggo kamarogolare kere erengen mimi ogore pem nen kamarurak go, iri kwarogolage sani are iri ge enpare sum efod pem puksa wolma-o, nde enpare laberak purak iri ge enpare sum efod pem nen nggorok yuwa ge lak go – Nagawan Indo nen Musa ebem yak tidnak ndak-ndak kwarurak go.22Sum tabik erengen mimi ogore pem nak nen enpare sum efod kemeja konogolare ininggi pem nen kunugwi mende lenan pem nen kunurak go. 23Kemeja unulusu owak pil ngguraksa iri enggen ndumu ge tagun enpare sum unulusu pil nggugwi ndak-ndak kunurak go, ndela mbuwa naru unlusu iri ondoro kambuksa purak go. 24Kemeja iri erep pem e delima engen it nen konogolare, sum tabik erengen mimi ogore pem min, sum tabik erengen mimi ngge-nggerep pem min sum tabik erengen mimi mbek tak nen laridnak kere pem nen kunurak go.25Emas pem nak nen ene giring yoso it nen kunuruk, ene giring yoso iri delima engen engge-nggerak pogolare, sum kemeja iri erep pem delima engen iri engge-nggerak ponok-ponok purak go, 26Iri kwarogola ge misik ene giring min delima engen misik min-e pempa ene onggo-konggo yosolat wolma-o, ene yoso iri ge kemeja erep pem kambuk tak go, Nagawan Indo nen Musa ebem yak tidnak ndak-ndak erembel wanurak tarem nen sum iri yururak go.27Harun min ilirak min en manggim ininggi pem nen kunugwi, sum tabik kunugwi mende lenan yamenak pem kemeja it nen konogolare, 28Kain lenan yamenak nen enanggul kamarurak sum, enanggul kamarurak konak kain lenan yamenak min, ininggiri sum kain lenan yamenak nen laridnak kere, 29Sani are kain lenan yamenak nen laridnak kere ge, sum tabik erengen mimi ogore, sum tabik erengen mimi ngge-nggerep min sum tabik erengen mimi mbek tak nen umuruk worak kunurak ge, Nagawan Indo nen Musa yak tidnak ndak-ndak kunurak go.30In mbiriwak pem un muruk pugwi it nen konogolare, Marak emas pem nak nen kunurak go, in mbiriwak umuruk pugwi ebem engga mbara meterai nggal pogolare: Marak Nagawan Indo amanggim-o luk purak go. 31Unumuruk pugwi iri ebem it nen ndopnok tak pogolare, unumuruk pugwi iri amanggim kamarurak pem kere sum erengen mimi ogore ge ponok abam nggwe purak go – Nagawan Indo nen Musa yak tidnak ndak-ndak purak go.Yabu wanidnak ge konak go luk Musa nen wanid wene 39:32-43 32Marak olice wururak pem yabu oboksa lik-luk tak pogolare ndok wurugwisa olice iri amanggim, Nagawan Indo nen Musa yak tidnak nggalet Israel nap nen ndak-ndak abu yabu waniga-o. 33Marak olice wururak pem it nen Musa eram waruk lobok yogolare, olice wururak mende ge: Kundik pugwi mende, kebet, e mbinggirik purak, e ndum min mabin min, 34Lomba wom kusi aboro nen langgurik purak erengen mimi rak pidnak mende, keane lumba-lumba aboro nen langgurik purak mende, kuri worak laberak purak mende, 35Mbal Pem Nagawan nen yunggal kwarurak go luk yidnak wene ondoro labu min-e en wururak e min yamuk tak woragwi lerak purak min,36Meja, meja ebem woraso mende min saga pidnak nunggwi mende roti, 37Emas pem nak nen tal ondoro kunidnak mende, tal ebe – tal ebe pem mondok kunurak mende min – tal ondoro ebem woraso mende min, amburu amare rak purak mende, 38Emas nen kunidnak mitanggon, ndarak unpugwi amburu, ubugu emben worak nen kunidnak mende, olice tumende pem purak sum tabik, 39Posit tembaga min posit tembaga owak mendagidnak nen kunidnak mitanggon, en wururak e min ebem woraso mende min ininggi initok marurak yi ondoro min mabin min,40Omborom mende sum tabik, e ndum min mabin min, omborom tumende amanggim sum tabik, kere min kuri wururak min,ndok wurugwisa marak olice mendak purak amanggim yabu wanugwi mende oboksa lik-lik tak piga-o; 41Marak ondoro oma nen erembel wanogolat yabu wanugwi nap nen yurugwi sum yururak ge, marak sum enggen ndumu nap Harun amanggim min, enggen ndumu yabu wanugwi nap yurak pem ilirak en manggim sum min-o.42Nagawan Indo nen Musa yak tidnak nggalet, Israel nap nen konogolare yi yabu-ndi yabu lik-luk tak piga-o. 43Yabu wanidnak ereba Musa nen kasolare, it nen kunidnak mende ge indi pem nen nagawan indo nen yidnak ndak-ndak kunidnak kagidj-o. Iri luk Musa nen imbiringgat tak inpidj-o.

Chapter 40

Marak olice Musa nen mendak pidnak wene 40:1-33 1Nagawan Indo nen Musa wene yak tosolare: 2“Marak olice, iri ge ndok wururaksa olice me mondok kat nen mendak posolare nanduget waneya arem hari nanduget iri pem nen mendak purak go.3Arem nggwene pil nggosolare tul pidnak ondoro labu mbarak pil nggurak go nde kat nen labu mbarak iri laberak posolare, laberak pugwi kain nen laberak purak go. 4Meja waruk arem nggwene ngguruk ge meja ebem woraso mende mbigina kat nen kona purak go; Tal ondoro waruk arem nggwene ngguruk ge tal ondoro ebem tal amare rak purak kat nen konak purak go.5Tul pidnak ondoro labu mbarak imbiri mot-mot ubugu emben worak kan purak amanggim kat nen emas mitanggon purak go. Kat nen marak olice tumende muruksa kain tabik timik purak go. 6Erembel wanogolat kan puraksa mitanggon kat nen puraksa ge marak olice tumende imbiri mot-mot olicema ndok wurugwisa irime purak go. 7Initok marugwi yimbe kat nen puraksa ge ndok wurugwisa wok mitanggon iri wok enggen ndumu purak go, iri luk yi kenangga arem purak go.8Mondok kat nen omborom kambuk tak konosolare omborom iri nggugwisa tumende ge kat nen muruksa kain tabik timik purak go. 9Iri kwaroso luk ge kat nen ndarak unpugwi amburu wanoso luk kat nen amburu ndarak posolare marak olice min yi mende-ndi mende arem worasu min ndarak purak go; iri nggal kwasa marak wolmak luk mondok kat nen marak posolare arem woraso mende min marak purak go. 10Erembel wanogolat kan pugwisa mitanggon iri imin-e ebem woraso mende ge kat nen amburu ndarak purak go; iri nggal kwasa kat nen mondok mitanggon ndarak pugun iri ge, mitanggon iri marak wolmak luk go. 11Ininggi marugwi yimbe iri min-e mabin min kat nen ndarak purak go, iri nggal kwasa mondok kat nen marak purak go.12Iri kwaroso luk ge Harun ilirak min-e ndok wurugwisa olice tumende pem lobok yuwak luk kat nen yak indi-o, lobok yogola ge yi pem kat nen ndarak inpi-o. 13Marak sum kat nen Harun ebem yirik pi-o, An nemanggim are enggen ndumu yabu wanoso tena wolma me are kat nen ndarak puruk ge kat net marak purak go.14Ilirak ge kat nen keram korok lobok yero luk sum kemeja it en pem kat nen yirik unpurak go. 15An nemanggim ire enggen ndumu yabu wanugwi tena wolmak luk, it onombo amburu ndarak pigen nggalet, it na amburu ndarak inpi-o; yu kwarugun yuge, amburu ndarak unpugun iri mabin tak puruk enggen ndumu yabu wanugwi amanggim tena woragolare yawo nen na it enlem wigarak wolma nen na yabu wanogolat wolma-o.” 16Musa kwarid ereba oboksa ge Nagawan Indo nen at ebe pem yak tidnak ndak-ndak get kwaridj-o, iri nggal kwasa kwaridj-o.17Iri kwarid iri ge nanduget waneya pem olengen mberen tak posolat arem, waneya iri arem tanggal satu pem nen, marak olice mendak pidj-o. 18Marak olice iri Musa nen mendak posolat kwaridnak ge, Musa nen mabin posolat, kebet posolat, e mbinggirik posolat, e ndum mendak posolat kwaridj-o. 19Marak olice langgurik purak onggua wigarak puruk nen olice ebem langgurik purak go – Musa ebe pem Nagawan Indo nen yak tidnak ndak-ndak get kwaridj-o. 20Mbal Pem Nagawan nen yu nggal kwarurak go luk yidnak mbarak wanoso luk ge labu mbarak arem purak go, labu mbarak iri ebem-e en wururak e pil nggurak ge labu mbarak iri ombol pem-e yamuk tak elem usurup purak go.21Labu mbarak iri marak olice arem waruk ngguruk ge, laberak purak kain tabik timinik purak go, nde iri purak iri ge Mbal Pem Nagawan nen yu nggal kwarurak go luk yidnak ondoro labu mbarak imbiri mot-mot laberak purak go – Musa ebe pem Nagawan Indo nen yak tidnak ndak-ndak get kwaridj-o. 22Olice arem ndok wurugwisa marak olice ratap ponok utara nggwene kain tabik pidnak imbiri mot-mot meja iri purak go. 23Sagidnak mende meja ebem roti posolare mbigina kona Nagawan Indo imbiri pem purak go – Musa ebe pem Nagawan Indo nen yak tidnak ndak-ndak get kwaridj-o.24Olice arem ndok wurugwisa meja pidnak mot-mot marak olice ratap ponok selatan nggwene tal ondoro iri purak go. 25Nagawan Indo imbiri pem tal ondoro ombol pem tale be purak go – Musa ebe pem Nagawan Indo nen yak tidnak ndak-ndak get kwaridj-o.26Emas mitanggon posolare olice arem ndok wurugwisa sum tabik imbiri mot-mot irime purak go. 27Mitanggon iri ombol pem ubugu emben worak mende kan purak go, Musa ebe pem yak tidnak ndak-ndak get kan purak go.28Marak olice tumende ge sum tabik pem nen labera timinikk purak go. 29Erembel wanogolat kan pugwisa mitanggon-e marak olice tumende imbiri mot-mot ndok wurugwisa irime purak go, mitanggon ombol pem emben wok togolare erembel wanogolat kan pugwi min erembel wanogolat saga pugwi min wok turak go – Musa ebe pem Nagawan Indo nen yak tidnak ndak-ndak get kwaridj-o. 30Ndok wurugwisa min mitanggon iri min engge-nggerek ge yi marugwi embe purak go, iri luk ge yi marurak amanggim yi kenangga embe arem pil nggurak go.31Musa min Harun min ilirak min-e yimbe arem yi pem nen it ininggi initok mariga-o. 32Ndok wurugwisa olice arem ngguwok luk min mitanggon iri eram korok it nen lobok yuwak luk ge, it ininggi min initok min marurak go, Musa ebe pem Nagawan Indo nen yak tidnak ndak-ndak get kwarurak go. 33Marak olice min mitanggon iri min kambuk tak omborom-e e ndum mendak pil lobok luk nen, omborom iri nggugwisa tumende sum tabik laberak puruk timinik purak go. Iri nggal kwasa Musa nen yabu ereba kunidj-o.Marak olice ebem Nagawan Indo abinal woraidnak wene 40:34-38 34Iri luk ndok wurugwisa olice ge nggan-nggan nen kuraguruk, Nagawan Indo abinal-e marak olice ebem woragidj-o, 35Iri kwarosola me Musa ge ndok wurugwisa olicema nggugid lak woragidj-o, olice iri ebem nggan-nggan iri min Nagawan Indo abinal min marak olice ebem woragidj-o.36Marak olice pem nen nggan-nggan iri lasola ge, Israel nab-e it olice wururuk woraidnaksa nen mborogolat woraiga-o. 37Alat nde nggan-nggan iri lagit lak worasola ge, it na mbirigit lak woragolare nggan-nggan iri nak karok woraiga-o. 38Nagawan Indo nggan-nggan iri ge marak olice ebem lengge nggwe na irit, kubu nggwe na irit arem kanduk worasolame, Israel nap oboksa in mbiri pem it nen olice wiril mborogolat woraidnaksa nen kagolat woraiga-o.