1Cayo pia Dio inaitjaca nja eenocoma njite jiipai tsakja. 2Mamatsieta canaadalri pia catoan jliaji jiipai njite meetada tsakjan. Cadaocá dalri iitaca jliaji tjewaca-dalri. Njite canani piaca Dio Icaolrini ooni imaimaca iecoe naco.3Njite Dio icaite: ''Camarrai, pinaitjacawa,'' icaamitsa camarrai initaacawa. 4Njite Dio icapa matsiadalrica jliaji camarrai. Niini jlienita camarai Cadaocádalri ioya. 5Niini Lricadaa camarrai ipotanao ''jalrewerrico,'' njite jliaji cadaocádalri lricadaa lriipitanao ''deepi.'' Icatsa njaji lrinaitjalrica piyompinakjoite dainoma nacojle, pada jalredaokena.6Dio icaite: ''Niniotsa pada jienitacada njaji ooni imaimaca, jlienetacarro nja ooni naoyawaaca.'' 7Dio inaitja jliaji lrioyawaaca jlieneta-carro nja ooni, niini lricadaa ooni lrioyawaaca iapjite njite lriicao tsakja. Cayotsa lrinaitjaca. 8Dio icadaa lrioyawaca iipitanao ''eeno coma.'' Icapiatsa lrinaitjalrica piyompinakjoite dainoma nacojle, yamadaa jalredaokena.9Dio icaite: ''Pjiomi ooni eeno iapjite perri iwacaacawa pafe tsa, jiipai metádalri imotócarro.'' Njite cayotsa lrinaitjaacacao. 10Dio icadaa metadari iipitanao ''jiipai,'' njite nja ooni iwacaacalrio Lricadaa lripitanao ''macapawan.'' Njite lricapa matsiacatsa njaji lrinaitjalri.11Dio icaite: ''Jiipai icadacaotsa malritsi jipolreperri imotoa jiipai ricó, malritsi ishocae iekje, jaico isjocape inaca ishi paapanaope, njite njaji jaico irsocape iinaca njite narsoatsa neeshi nainaca ricó, cayotsaotsa pjiomi njaji jaicotjedaa naoyawaca.'' Njite cayotsa lrinaitjaca. 12Jiipai imotoeta pjiomi malritsi, malritsi irsocape iekje coshoca naoyawaca, Njite jaico irsocape iinaca njite neshi nerricoda nacoana coshocatsa naoyawaaca. Dio icapa matsiacatsa njaji lrinatjalri. 13Icatsa Dio inaitjalri piyompinakjoite dainoma nacojle, madalrideena jalredaoca.14Dio icaite: ''Niniotsa nja camarrai eeno iecoa nacó jlienetá-carro jaalre werico deepi ioya njite matsia tsakjaotsa nakjenanaatá carro, panjii carro padaa jalredaoca nacó, njite pada oona naco tsakja. 15Njaji camarai nacanaotsa eeno iecoa nakjoite jalredaoca nacojle.'' Njite cayotsa lricaite capisho.16Dio inaitja nja yamada camarrai macadalripe, jliaji camarrai macadalri pja lricaná carro jaalre werricó, njite jlaiji camarrai tsodalri pja lricaná-carro deepi ricó. Lrinaitja tsakja nja jiwirsida. 17Dio icadaana eeno iecoa nacó nacaná-carro jiipai nacojle, 18camarrai italricanaatácarro jaalre werricó njite deepi werricó tsakja, jlienetá-carro camarrai cadaoca dalri ioya. Njite Dio icapa matsia catsa njaji lrinaitjalri. 19Icatsa njaji lrinaitjalripiyompinakjoite daica nomajle, Cuatro jalredaoca nacó.20Dio icaite: ''Ipakjantaacao ooni macapawan ricó jorre maaficalri caafiperri teecojle perri ioyawaaca sho, njite niini tsakjaotsa wipjiarro iarrajicapeo jiipai iicao eeno initjecoma ricó.'' 21Dio inaitja nja maaficalri macanipe ooni macapawan ricope, lrinaitja nja maaficalri caafiperri teecojlepe naoyawaca ianjicapewa ooni ricó napakjantaacá-carro, njite pjiomi tsakja njaji iarrajicapewa yamapje perri ipje teecojlepe ioyawaca. Njite Dio icapa matsia catsa njaji lrinaitjaji.22Njite Dio icadaa iacoti matsiadalri nanaco, lriaco cayó: ''Matsiawatsa keenipeca jia imaimataacácarroa, ipakjantá-carroatsa jliaji ooni macapan. Namaimataaca tsakjaotsa nja wiipjiarro jalredaoca lricó.'' 23Icatsa nja lrinaitjalica piyompinakjoite daica nomanajle, cincoena jalredaoca.24Dio icaite: ''Niiniotsa maaficalri caafi-perri jiipai naco, njite teecojle peotsa naoyawacana, vaaca tsakja, njaji itsoetaacacape iácawa jiipai naco, maaficalri macanepe jiipai nacope, teecojlepe naoyawaca.'' Njite cayotsa lricaite capisho. 25Lrinaitja nja maaficalri macanepe jiipai ricope teecojle naoyawacana, nja vaaca teecojle tsacana nacapacana naoya, njite cayo tsakja pjiome nja itsoetaaca cape iácawa jiipai naco teecojlepe naoyawacana. Njite Dio icapa matsoa catsa nja lrinaitjaji.26Dios icaite: ''Wanaitjaotsa inaiki caidalritsa wacayosho, cawaopiakje-dalri cayoji wacayosho. jliá-carroatsa ianjíi nanaco njaji copje ooni macapawan ricope, nanaco njaji iarrajicape eeno initacoma ricó, nanaco nja vaaca, pjomi jiipai naco tsakja, njite nanaco pjiomi njaji maaficalri itsoetaaca cape iácawa jiipai naco. 27Dio inaitja jliaji inaiki caidalritsa lricayosho. Lricayosho dalricatsa lrinaitjacan. Lrinaitja atsia njite iinarro tsakja.28Dio icaite iacoti matsiadalri nanaco, cai lriacoji: ''Matsiawatsa keenipeca jia, njite imaimataacaotsao. Ipakjantacaotsa jliaji jalredaoca, jia carroatsa ianjíi lrinaco. Ianjíi watsa nanaco nja copje macaáwan ricope, nanaco nja iarrajicape eeno initacoma ricó, njite nanaco pjiomi njaji caafiperri jiipai nacope.'' 29Dio icaite: ''Icapa, nocadaa isho jipai imacaiteca rico nja malritsi ishocape iekje, jaico ishocape iinaca njite nainaca rico nashoca neeshi. Matsiawatsa isho inja carroatsa nainaca.30Nacoana nja maaficalri jiipai ricoperri, nacoana nja iarracape eeno initjecoma rico njite pjiomi njaji itsoetaacacape iawa jiipai naco, njite pjiomi njaji nonaitjaji caafiperri jishacape icaolreo, Nocadaa nasho pjiomi nja malritsi jipolreperri naijaodao.'' Njite cayotsa lricaite capisho. 31Dio icapa pjiomi njaji lrinaitjanipe njite lricapa matsia catsa pjiomina. Icatsa njaji lrinaitjaji piyompinakjoite daicanomanajle, sei jalredaoca nacó.
1Cayotsa Dio itata inaitjaca njaji eenocoma njite jliaji jiipai tsakja, njite pjiomi njaji caafiperri iofaalri lri ricoda. 2Siete jalredaoca naco Dio iwayaketa Lridenjecalre Lrinaitja cádanaco pjiomi njaji Lrinaijalri, niini siete jalredaoca naco lriwafetawa pjiomi lridenjicalre ioya. 3Dio icaite matsiá lrinaco jliaji siete jalredaoca njite jlienetani, ima jliadaa jalredaoca Lriwafeetao pjiomi Lridenjicalre ioya.4Cayopiatsa nainitacao njaji eenocoma njite jiipai tsakja, nanaitja caojli piana, wa-Minalri Dio inaitja caojli pia jiipai njite nja eenocoma tsakja. 5Corri piatoa coca pataita paapanaca, corri tsakja malritsi itawiñawa jiipai naco ima corri piacatoa wa-Minalri Dio icada piatoa iiyao jiwacawa jipai nacojle, njite corrin tsakja pacapa piatoa atsia idejicaoda jliaji jiipai lriapaná-carro. 6Mitsa jiipai nakjoite iitacati shodalri jirrawa njite lripotsietaca jliaji jiipai yecoa.7Dio ipatsica inaikio caalri sho jlitanda jiipai rikjoite, njite lripjiá jlitacolricó caolri caafishopani, njite icamipiena pada caafidalri keena jliaji atsia. 8Jliaji wa-Minalri Dio inaitja apaapji paniapjida jeerri imotokemjete, Eden lrico, njite lricadaa niini jliaji atsia Lrinaitjanda.9Jliaji waMinalri Dio icadaa nataoñao jiipai rikjoite njaji jaico irsocape iinaca matsiaperri pacapaca irso njite juiwí perri painjaca. Pada nanakjoite icapiatsa jliaji jaico iemalrio pamoyoa paniapji ricó iacada nacaficao njaji inaiki, njite jliaji jaico icadaacada ianjiikjeti matsiadalri nacó njite maatsídalri naco tsakja. 10Apapeco iini imoto Eden rikjoite lripotsietá-carro jliaji paniapji. Njite tsa lritsafacao coatro peco carro ooni.11Jliaji papeco ooni naapiyawalre lriipitana Pisón. Icatsa jliaji iamarralriwa pjiomi jiipai Havila ricó, nincawa owirro. 12Matsia pedalrica nja owirro lrirricodadalri jiipaica. Niiní tsakja bendelio njite jiipada ónice dalri iipitana tsakja.13Jliaji yamapeco shopa ooni lriipitana Gihón. Jliaji ooni iamarrawa jiipai Cus dalri ricó iipitana. 14Jliaji madalripeco shopa ooni lriipitana Tigris, lriamarrawa jeerri imoto kemjeteo Asiria irso. Jliaji ooni coatro peco shopa lriipitana Eufrates.15Wa-Minalri Dio jipa icadaa jliaji inaiki lrirricoda jliaji paniapji Eden ricoda lridenjé carro niini njite lriwapá-carron tsakja. 16Jliaji wa-Minalri Dio icaite lrirso jliaji atsia: ''Nanakjoite pjiomi njaji jaicotjeda paniapji ricoda pitaitaotsa pinjacana maifarrocanaatsa. 17Mitsa lrinaca nakjoite jliaji jaico icadaacada ianjíikjeti matsiadalri naco njite maatsídalri naco tsakja corri watsa pitaitá-carroca pinjaca, ima coancaojli cadaotsa pinjaca lrinana nakjoite, ajadalri nocaiteca mayamicaotsa´pjia.''18Njite wa-Minalri Dio icaite: ''Corritsa matsialrica jliwaca catsa jliaji atsia. Nonaitjaotsa apama lricoawalreo lrikitsindata cádani.'' 19Jiipai nakjoite wa-Minalri Dio inaitja nacoana nja maaficalri awacadalricope njite njaji iarracape caolri rico. Njite Dio ideena atsia ikjaolre, atsia lricadaa carro neepitanawa. Coca cadaa lricadaa neepitanawa nacoanaa nja maaficalri caafiperri, icatsa neepitanaca pikeetem. 20Jliaji inaiki icadaa neepitanao pjiomi njaji maaficalri naapirrape njaji inaiki, neepitanao tsakja naj wipjiarro, njite pjiomi njaji maaficalri awacada lricope. Mitsa lrirso jliaji atsia corri pacapa pada lrikitsindao lricoawalrepe.21Niini wa-Minalri Dio icada talricai kjaidádalri jiwaca lrinaco jliaji atsia lrimaa carró. Lrimaa cadaana toa, Dio imjeco lri parremapji iicao, Jlitá-carro apjewi lriparremapji nakjoite, njite lridia tsenakja lriita lrimjeeco carrom. 22Lrirso jliaji atsia iparremapjim wa-Minalri Dio jitandam lrioya, dio inaitja apama inarro njite lrideeno atsia ikjaolre. 23Niini lricaiteca jliaji atsia: ''Panaya dekja, icatsa shoaji irsocada iapi noapi shopetsa, njite roipe noipe shopetsa. Roipitanaotsa 'atsiana,' ima Dio jitandacano atsia inakjoite.''24Lrikjaote, jliaji atsia lrirsotsa lrimotoca jlinirri jlidoa iipana ioya, jliofaa carro padatsa lriino iapiya, pada carroenatsa nadada. 25Matsayan piatsa yamadapena, jliaji atsia njite shoaji lriino tsakja, mitsa corrim capaimani cantjana.
1Corri pia pacapa pada maaficalri wa-Minalri Dio inaitjaji aapi icayosho, ianjicada coanca jlitaca cocaca lrioma ishati sho. Lriaco inarro irso: ''¿Aja catja, Dio ifarro injaca nanakjoite nja paniati paniapji ricodá dalri?'' 2Njite shoaji inarro iaco aapi irso: ''Wataitjeni wainjaca nainaca nakjoite nja paniati paniapji ricodá, 3mitsa lrinaca nakjoite jliaji jaico iemalri paniapji ipamoyoaca lricó, Dio icaite. ''Corriotsa itaita injacani corri tsakja itaita inotacan, ima mayami caotsa jia.''4Aapi iaco inarro irso: ''Corriotsa mayami carroca jia. 5Ima Dio ianjíi coancaojli cadaotsa injani, itji imjecoacaotsao njite Dio icayosho caotsa jia, ianjíi watsa matsiadalri nacó njite maatsídalri nacó tsakja.'' 6Njite sho inarro rocapa cádanaco jliaji jaico iinaca matsiacatsa painjacan, matsiadalri icapacanaa, njite jliaji jaico lrirso jliaji lricadaa shopa canjíikeca pja, shopa lriinaca nakjoite roinjá-carro. Njite roa tsakja roinirri ishó roinaidalri, njite icaamitsa lrinjacani.7Icaamitsa natji imjeecoacacao njite matsayanica nacapaacacawa. Icaamina naococa nashowao iguerapje naita shopa nadada. 8Njite njemi wa-Minalri Dio íno iemajiwa paniapji ricó japeeta cádanaco, niini jliaji atsia njite lriino tsa nadawaacaca Lripjeya napecolrico nja jaicolrima paniapji ricope.9Wa-Minalri Dio iwana jliaji atsia, lriaco lrirso: ''¿Kjerrena pjia?'' 10Njite atsia jiepani, lriaco: ''Njomica piemajicao paniapji ricó njite mtsayan capoa njoa nofió piiwana. Cayoshopa nodawaacawa.'' 11Njite Dio iaco lrirso: ''¿Cocao icaite pirso matsayanca pjia? ¿Capja pinjaca lriinaca nakjoite jliaji jaico noifarronda pinjaca?12Njite atsia jiepani: ''Shoaji iinarro picadanda nokitsindawa, icatsa shoaji ialrica noshon niini noinjacani.'' 13Wa-Minalri Dio iaco rosho shoaji inarro: ''¿Cocao jliaji pinaitjalri?'' Njite shoepacan shoaji inarro: ''Api icashataca njoa niini noinjacani.''14Njite wa-Minalri Dio iaco aapi irso: ''Coada pinaitja cayo, padatsa pjia maatsídalrica napecolrico njaji maaficalri nataoñaji, njite napecolrico tsakja nja maaficalri awacada lricope. Piwawa sho watsa pianjiwa njite jiipaidope ricope, icatsaotsa nja pinjalrica caafi cádanaco pjia. 15Nocadaotsa icoema waaca carro pjia njite sho inarro, caitsakja njaji pinakjoité perri ronakjoité perri iapiya. Inarro inakjoité dalri icayaonitacaotsa pjiwida naco njite pinakjoité dalri icayaonitacaotsa lri tawirswda nacó.''16Njite Dio icaite rosho rsoaji inarro irso: ''Nocadaotsa icaiyati jorrédalri pirso cádanacoatsa pienipe; icaiyati ricoatsa pimotoeta nja pienipe. Pioma tjaotsa pianjiica piinirri nacó, mitsa jlia watsa ianjíi pinaco.''17Adan irso Dio icaite: ''Pjimi capoa rosho sho piino, nite pinja capoa lriinaca nakjoite jliaji jaico nocaiterri pirso wadee pinjacani, maatsidalrica jliaji jiipai pikjaote; pidejiotsa idejikjeti jamiñádalri pitaitá-carroatsa pinjaca caidalritsa caafi cádanacotoa pjia. 18Doowirri imotoatsa jiipai naco njite coocoña tsakja pishó, njite poinjacaptsa nja jaicotjeda awacada lricoe. 19Tiñapecaotsa piecoa naco kjaida capoa pidenjica pitaitá-carro pinjaca peetje, caidalri catsaotsa pjia atee kjerreca pidia tsenakjao jiipai ricojle, ima jiipai nakjoité dalrica jliaji pidada. Jiipai inakjoite dalrica pjia, niini jiipai tsenakjaotsa pidiawa.20Jliaji atsia lriwana lriino roipitana naco Eva ima icapiatsa njadoaca njaji inaiki jalredaoca lricoperri. 21WaMinalri Dio inaitja Adan irso njite lriino irso tsakja natsayaniwa.22Njite lriaco jliaji wa-Minalri Dio: ''Panaya jliaji atsia cayo caani wacayosho, lrianjíi matsia dalri naco njite maatsi dalri naco tsakja. Niini panaya, corriotsa wacadaa carroca lripiajletaca lricaapi, jlipá-carro lriinaca jliaji jaico corridalritsa icadaa mayamica pja lrinjácarro, njitentja corrinatsa coancaojlica mayamican.'' 23Cairsopa, wa-Minalri Dio imotoetani lrioya jliaji paniapji Eden, lridenji carro, lriapaná-carro jliaji jiipai Dio inaitjalritsa njiten. 24Majle Ikeena Dio imotoetaca jliaji atsia padaanajle lrioya jliaji paniapji, njite lricadaa anjele jeerri imoto keemajle paniapji Eden rico, njite paita matseeta tiyeeta njite lricabococawa kjerreshecatsan, lridanatá-carro jliaji inipo iacada lriikjaolre jliaji jaicó corridalritsa icadaa mayamica pja.
1Njité dalri jliaji atsia lridakitaacawa lriino iapiya, njite keenipeno rsopá-carroena roenipe Caín. Ima rocaaite: ''Nomotoeta noenipe atsia Dio ikitsindatá capoa njoa.'' 2Njite romotoeta roenipe iweerriti Abel. Njite Abel, iwapacaitaca oveja, mitsa Caín iapanacaitacan.3Njite apapia jalredaoca Caín idee ofrendao lridenjicalre iinaca nakjoite waMinalri irso. 4Njite cadaana Abel. Llridee padapena maaficalri lriwapaji, nanakjoite njaji iinitacape jiicoca njite neethi njaji maaficalri lriinoji. Njite wa-Minalri lricoadatá matsia Abel njite njaji lridenji ofrenda sho, 5mitsa Caín njite njaji lridenji ofrenda sho corri wa-Minalri icoadatá lripjeeya. Niini kerroaca Caín pekirritsa. Maatsi lricapacana.6Wa-Minalri iaco caín irso: ''¿Coada kerroa pjia? ¿Coada taniatsa picapacanaa? 7Piajintsa pinaitja cadaa matsia nocoadatentja-na, mitsa pinaitja cadaa maatsi, kerroa-watsa pjia pekirritsa njite lricadaotsa pinaitjaca pimatsicanawa, mitsa pirsotsa pirsota pjiametacani.''8Caaco Caín lriwerri Abel irso. Niini a cádanacotoana nadejicawa lrico, Caí jiníco yemawa lriinó-carro lriwerri Abel, njite lriinoni. 9Njite caaco waMinalri Caín irso: ''¿Kjerrenaji piwerri Abel? Njite Caí shepani, lriaco: ''Criin noajíi. ¿Capja njoaca jliaji iwapacada nowerri?10Njite wa-Minalri iaco lrirso: ''¿Cocao jliaji pinaitjalri? Piwerri írrana iwanaca Njoa jiipai rikjoite. 11Panaya jliaji, Nocadaaca maatsí-dalrica pjia jiipai ricó pima capoa lrimjecoca lrinoma lrirrá-carro piwerri írrana pjiá-capoa íinoni. 12Piapana cádanacoatsa jiipai ricó corriotsa paniati itaoñácarroca pirso. Yaají cadatsa Ipitojiwa pjia jalredaoca lrico niini maapana caotsa pjia jalredaoca lrico.13Caín iaco wa-Minalri irso: ''Aima pja njaji imatsicanaati norsolritsa nodeeca nonacoa naoya njaji norsolrina. 14Ajádalrica, Pipeecoca njoa lrioya jliaji jiipai jliadaa jecoapica jliaji, corriotsa notaitá-carroca nocapaca pjia niini nodawaaca-cawa pioya. Ipitoji-cadatsaotsa yajicawa njoa niini maapana caotsa njoa jalredaoca lrico, niini cocacaotsa ioketa njoa lriino caotsa njoa.'' 15Wa-Minalri iaco: ''Cocacaotsa iino Caín, siete pia watsa nocadaaca jlirrapitaca lricoadao.'' Icatsa Dio icadaaca najíi-carro coanca Caín nacó, niini coca cadaotsa icapa Caín corriotsa lriinó-carrocani.16Ikena Caín iawa Dio icapacawa piani njite lriá lriofawa Nod jipaite ricó (cairsopaca jliaji yaacoti Nod, Yajícadatsawa macadatsa), jeerri imokemjete Edén irso. 17Caín idakitaca lriino iapiya njite keenipeca lrirsono. Romotoeta roenipe iipitanao Enoc. Caín inaitja pacoa yacaalre njite lricadaa lriipitanao lrienipe iipitana shotsa, Enoc.18Enoc irso yeenipe, lriipitana Irad. Njite Irad yeenipeca Mehujael. Mejujael yeenipeca Metusael. Metusael yeenipeca Lamec. 19Lamec jita yaamama lrinowa: apama ipitana Ada, njite apama ipitana Zila.20Jiico Ada ienipe, lriipitana Jabal. Icapiatsa njanirrica njaji yofacapewa pantiitape lricotsa njite ca-vacán perri. 21Jabal iwerri, Jubal. Icapiatsa njanirrica njaji ikjematacape arpa njite ipjiacape flauta. 22Njite rsoaji Zila, romotoeta roenipe Tubal Caín, yajícada inaitjaca pjiomitsa bronce sho njite tsípalra sho tsakja. Tubal Caín iwedoa, roipitana Naama.23Lamec iaco lriino irso: Ada Zila, jimi noaco, jimi coanca nocaiteca irso; shaa Lemec ininai. Oopi noino pada inaiki lriyoá capoa njoa, pada yempetitoa lriñáa capoa njoa. 24Siete piape cada naomaca Caín icoada, setenta siete piape pedaotsa naomaca Lamec icoadawa.''25Adán ipieta tsenakja idakitaca lriino yaapiya, niini romotoetaca padekja roenipe. Rocadaa roipitana Set, ima rocaiteca, ''Dio icadaaca tsenakja pada noenipewa Abel yarrontacao, ima Caín iinopoacani. 26Set irso pada lrienipe, lricadaa lriipitanawa Enós. Jliawajli pia njaji inaki naa matsiadalri Dio irso njite nonomaca Dio iipitana.
1Icatsa jliaji neepitana irrocawa njaji Adán inakjoiteperri. Jliadaa pia jalredaoca Dio inaitja caolri njaji inaiki, Lrinaitjana cayotsaji lricayosho. 2Lrinaitja atsia njite iinarro tsakja. Lricadaa yacoti matsiaperri nanaco njite lriajicana inaikinai, lrinaitja cayamiina-na.3Adán irso piakena ciento trenta oonia, lrirso tsenakja pada lrienipe caidalritsa lricayosho, lricadaa lripitanao Set. 4Njite Jiico cayami Set, Adán yofawa jalredaoca lrico ochociento oonia. Njite lrirso pja pia aima lrienipe atsianai njite inaitjepe. 5Adán yofaa pia jalredaoca lrico noveciento trenta oonia padenirri, njite lria mayamini.6Set irso piakena ciento cinco oonia, jiico lrienipe Enos. 7Jiico cayami Enos, Set yofawa jalredaoca lrico ochociento siete oonia, njite lrirso pja pia aima lrienipe atsianai njite inaitjepe. 8Set yofawa noveciento doce oonia jalredaoca lrico, njite lria mayamini.9Enos yofa cayami noventa oonia jalredaoca lrico, lrirso lrienipe Cainán. 10Lrirso lrienipe Cainán, Enos yofawa jalredaoca lrico ochociento kince oonia jalredaoca lrico. Njite lrirso pja pia aima lrienipe atsianai njite inaitjepe. 11Lriofawa jalredaoca lrico noveciento cinco oonia, njite lria mayamini.12Cainan irsopiakena setenta oonia, lrirso lrienipe Mahalaleel. 13Lrirso cayami lrienipe Mahalaleel, Cainan yofawa jalredaoca lrico ochociento coarenta oonia jalredaoca lrico. Njite lrirso pja pia aima lrienipe atsianai njite inaitjepe. 14Cainann yofawa jalredaoca lrico noveciento die oonia padenirri, njite lriá mayamini.15Mahalaleel irso piakena sesenta cinco oonia, lrirso lrienipe jared. 16Lrirso cayami lrienipe Jared, Mahalaleel yofawa jalredaoca lrico ochociento trenta oonia. Njite lrirso pja pia aima lrienipe atsianai njite inaitjepe. 17Mahalaleel yofawa jalredaoca lrico ochociento noventa cinco oonia padenirri, njite lria mayamini.18Jared irso piakena ciento sesenta do oonia, lrirso lrienipe Enoc. 19Lrirso cayami lrienipe enoc, Jared yofawa jalredaoca lrico ochociento oonia. Njite lrirso pja pia aima lrienipe atsianai njite inaitjepe. 20Jared yofawa noveciento sesenta do oonia padenirri jalredaoca lrico, njite lria mayamini.21Enoc irso piakena sesenta cinco oonia jalredaoca lrico, lrirso lrienipe Matusalen. 22Lrirso cayami lrienipe Matusalen, Enoc inaitja cayoji Dio ioma capirso treciento oonia. Njite lrirso pja pia aima lrienipe atsianai njite inaitjepe. 23Enoc iofawa jalredaoca lrico treciento sesenta cinco ooni. 24Enoc inaitja cayoji Dio ioma capirso, njite lriñaawa jalredaoca ioya, ima Dio ideecani caafita.25Matusalen irso cayami ciento ochenta siete oonia, lrirso lrienipe Lamec. 26Lrirso cayami lrienipe Lamec, Matusalen iofawa jalredaoca lrico seteciento ochenta do oonia. Njite lrirso pja pia aima lrienipe atsianai njite inaitjepe. 27Matusalen iofawa jalredaoca lrico noveciento sesenta nueve oonia, njite lria mayamini.28Lamec irso piakena ciento ochenta do oonia jalredaoca lrico, lrirso pada lrienipe. 29Njite lricadaa lripitanao Noé, ima lricaiteca lrinaco cayoji: ''Icatsa jliaji icadaalriotsa wawafeetacawa wadejicalre ioya pjiomi njaji wanaitjalri wacaapi sho, njaji warsolritsa wanaitjaca wadeji cádanaco jiipai ricó jliaji wa-Minalri icaitenda inaco maatsi.''30Lamec iofawa quiniento noventa cin oonia lrirso cayami lrienipe Noé. Njite lrirso pja pia aima lrienipe atsianai njite inaitjepe. 31Lamec iofawa seteciento setenta siete oonia jalredaoca lrico padenirri, njite lriá mayamini.32Noé irso cayami quiniento oonia jalredaoca lrico, lrirso njaji lrienipe Sem, Cam njite Jafet.
1Njite wiá nacojlena njaji inaiki namaimataacawa jalredaoca lrico njite aima jiicoca naitonaipe, 2niini njaji Dio yeenipe nacapa matsiadarropeca njaji atsianai iitonaipe. Njite njetaca naninaiwa, coamperricatsa naoma nanakjoite. 3Niini Lriaco jliaji wa-Minalri: ''Corriotsa Nocaolrini yofáa carroketsa nainai njaji inaikinai caidalriwetsa, ima iipeti catsana, niini ciento vente oonia catsaotsa naofacawa jalredcaoca lrico.''4Inaiki macanipe pia njaji yofalriwa jalredaoca lrico jliawajli pia, njite cayo pia tsakja njaji njapodamperri. Namotoa njaji inaiki macanipe njeta cayami nanainaiwa atsianai iitonaipe njaji Dio yeenipe. Narso pia naapiya neenipe atsianai njite inaitjepe tsakja. Icapiatsa njaji inaiki kjaidaperri, njite caconaperricana oopi.5Njite wa-Minalri icapa aima-caketsa namatsicanaa njaji inaikinai jalredaoca lricoperri, njite icaamitsa nawaopiakje rico-ca nanaitjaca maatsi caidalritsa. 6Njite wa-Minalri idia iwaopia coadaca lrinaitjaca njaji inaikinai jalredaoca lrico, njite caiwí lriaca Lricaolre ricó.7Niini lriaco jliaji wa-Minalri: ''Njoatjá-caotsa njaji inaikinai Nonaitjaji jalredaoca ioya, coshoca njaji inaiki, njaji maaficalri macanipe, njaji itsoetaacacapewa jiipai ricó, njite njaji yarrajicapewa eeno yeecoa naco, ima caiwica lriaca nonaco nonaitja capoana.'' 8Mitsa Noé ioketa matsiá-carro wa-Minalri icapaca lrirso.9Cayo pia jliaji Noé. Pada atsia matsiadalri piaca Jliaji Noé, corrin piatsa coca lrimatsicanaa nainai njaji paana inaiki jliawajli pia. Noé inaitjatsa cayoji Dio yooma capirso. 10Madalrida pia njaji Noé yeenipe: Sem, Cam njite Jafet.111Aima-calretsa pia lrimatsicanaa jliaji jalredaoca Dio ipeyajle, njite aima inaiki maatsiperrim. 12Dio icapa corriketsa matsia njaji jalredaoca lricoperri, corriketsa matsiaca nawaopiakje njaji inaiki jalredaoca lrico.13Dio icaite Noé irso: ''Nocapaca lricoá kena nocadaaca njenaana njaji inaikinai, ima maatsiperri minicatsa njaji jalredaoca lricoperri padeenirri. Ajádalri nowayaketa-caotsana jalredaoca iinaitsa. 14Pianaitjaotsa pirsowao apafia lancha macafiani jaico cipre sho. Pinaitjaotsa lritawajlewa jliaji lancha njite piñjetaotsa maini sho lriwawa lrico njite lridajite tsakja. 15Cayoatsa pianaitjacani: ciento trenta cinco jliwalripaca, ventido metro njite yamaita pja pacaapi lrinacojle lrimacaiteca, njite trece metro lriyenonca njite yamaita pjaa pacaapi lrinacojle.16Pinaitjaotsa lritapjewa jliaji lancha. Madalricomá-dalriotsa pinaitjaca jliaji lancha. pinaitjaotsa papeco ventana yamaita pacaapi lritapje yapjite njite papeco pantinoma lriparrema naco. 17Pjimi norso, kjeyenatsa jalredaoca nocadaacarro jlietacao ooni sho jliaji jalredaoca, nowayakeetá-carro pjiomi njaji caafiperri caolri-sho eeno yapjite-perri. Mayamiotsa pjiomi njaji jalredaoca lricoperri.18Mitsa piapiya Nonaitjacaotsa pada yaacoti. Pjiewaotsa arca lrico, pjia njite njaji pienipe, piino njite njaji pirrinonaipe njeewa tsakjaotsa piinai. 19Pjietaotsa lancha lrico yamadape pjiomi naoyawaaca njaji caafiperri, caafi-carrotsaotsa piinai, apana atsiana njite apana iinarrona.20Njaji wipjiarro yarracapewa nacoamitsa, njite njaji maaficalri macanipe nacoamitsa, njaji yaacapewa nawawasho jiipai rico nacoamitsa tsakja, yaamanapeotsa nacoamitsa njerraotsa piinai wadeotsa mayamicana. 21Piniwaotsa pjiomi njaji paiñjáji, njiteotsa piwakeetana paferrico, piñjá-carroatsa njite naiñjá-carro tsakja njaji maaficalri.'' 22Njite Noé inaitja pjiomi njaji Dio inaalri lrinaitjaca Cayotsaji Lrinaa capirso lrinaitjaca.
1Wa-Minalri iaco Noé irso: Pjiewenawa lancha lrico njite njaji piipaneta tsakja, ima nocapaca mamatsicanaadalrica pjia Nopeyajle njaacoma ipecolrico njaji inaiki. 2Nanakjoite njaji maaficalri matsiaperri piorrocoetaotsa piinaiwa sietena atsiana njite sietena iinarrona. Njite njaji maaficalri corriperritsa matsiaca, yaamanape tsaotsa piorrocoetaca, atsiana njite iinarrona. 3Njaji wipjiarro iarrajicape eeno iekjoete naco, piorrocoetaotsa sieteapa atsiapa njite sieteapa inarroapa, manacó-carroatsa njaji nanakjoite-perri jalredaoca lrico.4Ima siete jalredaoca naco nocaotsa iiyao jiwacawa jiipai nacojle. Iiyaotsani coarenta jalredaoca njite coarenta deepi tsakja. Nowayaketaotsa jiipai lricoperri pjiomi njaji caafiperri nonaitjaji.'' 5Noé inaitja pjiomi njaji Dio inaalri lrinaitjaca.6Noé irsopiakena seiciento oonia jlieta caojli pia jliaji jalredaoca. 7Noé, njaji lrienipe, Noé iino, lrirrinonaipe njeewawa lancha lrico padenirri ima ooni sheteetaca-na.8Njaji maaficalri matsiaperri njite njaji maaficalri corriperri matsiacana, njaji wipjiarro, pjiomi njaji yaacapewa nawawa sho jiipai nacojle, 9njerracawa yaamadapewa Noé iinai njeewá-carro lancha lrico, Cayotsa Dio inaa capirso pia Noé inaitjaca. 10Niini siete jalredaoca shaapodam, ooni sheeteta kena jliaji jiipai.11Seiciento oonia nacó Noé shaawajli, yaamapi kerri naco pawalria iniitacarropi naco, diecisiete jalredaoca naco, jliadatsa jalredaoca-ca pjiomi njaji ooni macapeki jiipai ricope namjecoacawa, njite eeno imjecoacawa tsakjao. 12Ikena iiyao iinita jiwacawa jiipai nacojle coarenta jalredaoca njite coarenta deepi.13Njite jliadatsa jalredaoca Noé njite njaji lrienipe, Noé iino, njaji lrirrinonaipe njeewawa lancha lrico. 14Njewawa pacoacatsa nainai njaji maaficalri awacada lricope nacoamitsa, cayo tsakja njaji vaaca teecojle-perri naoyawaaca, caitsakja njaji maaficalri yajicapewa nawawa sho jiipai nacojle, coshoca naoyawaaca, cai tsakja njaji wipjiarro coshoca naoyawaacana, pjiomi njaji wipjiarro teecojleperri naoyawaaca.15Yamadape pjiomi njaji caafiperri caolri sho njerrawa Noé iinai lancaha lrico. 16Njaji maaficalri jirralriwa apana atsiana njite apana iinarrona nacoanamtsa njaji maaficalri; Njerrawa cayotsa Dio inaa capirso. Ikena Dio iitaca jliaji pantinoma njeewa cayamiwa.17Coarenta jalredaoca shaapodam jlietawa jliaji jiipai ooni sho, lrimotawa jliaji ooni njite lritamo tsakjawa jliaji lancha jiipai ioya. 18Ooni iita pjiomi jiipai, njite lancha itamowa ooni yeecoa naco.19Ooni itaoñawa pekirritsa jiipai naco niini pjiomi njaji jiipana yenomperri eeno yapjiteperri ooni iita pjiomina. 20Ooni imotawa sei metro pja naicao njaji jiipana yenonperri.21Pjiomi njaji caafiperri yajicapepiawa jiipai nacojle mayamicana: wipjiarro, vaaca, maaficalri awacada lricoperri, njaji maaficadalridape aimaperri yajicapewa, njite pjiomi njaji inaikinai. 22Pjiomi njaji caafiperri yofacapepiawa jiipai rico, njaji jirsaacapepia icaolrewa njetaco lrico, mayamina.23Niini pjiomi njaji caafiperri yajicapepiawa jiipai nacojle oopi nawayacawa, inaiki nakjoite njite njaji maaficalri macanipe, pjiomi njaji yajicapewa nawawasho tsakja, njaji yarrajicapewa tsakja. Padeenirri nawayacacawa. Icaamitsa Noé njite njaji lriinaiperri, icaamitsa njaji yomjerri. 24Ciento cincoenta jalredaoca lrirrocawa jliaji ooni jiipai naco.
1Dio icapa Noé irso njite njai maaficalri awacada lricope, nja vaaca lancha lricoperri Noé iinai. Niini Dio icadaa caolri ipjiaca jiipai naco, ikena ooni idiaca yorrocowa. 2Naitacawa njaji ooni tjewacaperri jiipai lricope njite eeno iitacawa niini yami ketsa iiyacani. 3Tacaatsa ooni imotacalre idiaca yorrocowa jiipai yooya, niini ciento cincoenta jalredaoca iwayacacawa, ooni imaimaca idiá yorrocowa.4Meeta lriicao jliaji lancha lrinaco jliaji jiipana Ararat-dalri iipitana sietepi keerri naco, diecisiete jalredaoca naco lrinacopitsa keerri-ca. 5Meeta cayao pjatoa jliaji ooni diepi keerri nacojle. Lriinita carrodaa lrico jliaji keerri, nainiita namotocao nápolrico njaji jiipana lrima.6Niini papia nacojlena, coarenta jalredaoca shaapodam Noé imjeco cayami lancha iventanani. 7Lrimotoeta pemajle lancha ioya apaapa waayolri. jliaji waayolri lriawa njite lridia piatowa atee kjerreca meeta matsia jliaji jiipai corrinatsa lridiawa.8Njite lripieta lrimotoetaca apaapa tsotsobo lriajíicarromtja meeta kena jliaji jiipai, 9mitsa jliaji tsotsobo corrin lrioketa lriema cawantja, niini lridiacawa tsenakja lancha nacojle ima corricatoa meetaca jliaji jiipai. Noé ipiajleta lricaapi jlikjaolre jlietá-carro tsenakja lancha lriconi.10Lriwapa siete jalredaoca jiyapawa njite lrimotoeta tsenakja jliaji tsotsobo lancha ioya. 11Lridia lriocawa lrikjaolre jliaji tsotsobo dainomajle. Njite lridee jlitaco naco papje olivo ipje walripjaitoa jlitaca. Ikena Noé yaajíi meetakena jliaji jiipai. 12Lriwapa siete jalredaoca jiyapawa njite lrimotoeta tsenakja jliaji tsotsobo lancha ioya. Njite jliaji tsotsobo corrinatsa lridietsawa lriderse.13Niini seiciento uno oonia lrico, pawalria iniita carripi lrico, lriniita cadaa jliaji kerri, meeta piema matsia jliaji ooni jiipai ioya. lrimeeco lancha itapje lricapá-carro pemajle, njite lricapa meeta kena jliaji jiipai. 14Njite yaamapi kerri naco pawalria irso, ventisiete jalredaoca nacó lrinacotsa kerri, meetena matsia jliaji jiipai.15Dio icaite Noé irso: 16''Pimotoenawa arca ioya, pjia, piino, pienipe njite njaji pirrinonaipe. 17Pimotoita piinaiwa pjiomi njaji maaficalri tecojleperri naoyawaca, nja tsakja njaji wipjiarro, njaji maaficalri, pjiomi njaji yajicaperri nawawasho jiipai naco, aimacarroatsana, narso carroatsa neenipe namaimatá-carro tsenakjawa jiipai iitadao.''18Niinina Noé imotowa lancha lrikjoite lrienipe iapiya, lriino njite njaji lrirrinonaipe. 19Pjiomi njaji maaficalri caafiperri, pjiomi njaji yajicaperri nawawasho jiipai naco, wiipjiarro, pjiomi njaji yajicapewa jiipai naco, coanperrica naoyawaacana namotowa lancha ioya.20Noé inaitja apana altar Dio irso. Njite jlipa padapena maaficalri matsiaperri njite njaji yarracape matsiaperritsa lrimjaitá- carrona Dio irso lrinaco jliaji altar. 21Wa-Minalri yemjia lriitan jliaji lrimjaitalri matsiadalri-catsani, niini lriaco lricaolre ricó: ''Corri-natsaotsa nomatsikeetácarroca jliaji jiipai naikjaote njaji inaiki, maatsidalri ikjaore cadaana jliaji nawaopiakje nayempetica nakjoite tsa. Corrim tsakjaotsa coancaojli-ca nowayakeetá-carroca njaji caafiperri cayoji nonaitja capirso. 22Niini cádanacoatsa jiipai, corriotsa yaamí carroca naapana cawa napania, naniwacawana, niniotsa japerri, nini tsakjaotsa jamódalri, niiniotsa camoy, oniyaa, nini tsakjaotsa jaalrewerrico njite deepi tsakja.''
1Njitena Dio icadaa yaacoti matsiaperri Noé naco njite nanaco njaji lrienipe, Lriaco narso: ''Inaitjaotsa yeenipe aima carroatsa shaa, njite ipakjantá-carroatsa jliaji jiipai tsenakja. 2Nafio watsa nacapaca shaa njaji maaficalri caafiperri jalredaoca lricoperri, cayo tsakja njaji wipiarro, pjiomi njaji yajicaperri nawawasho jiipai naco, pjiomi njaji copje ooni lricoperri. Shaa watsa yají nanaco.3Pjiomi njaji cananí perri, njaji caafi perritsa, iñjaodati caotsa irsona. Cayoji nocadaa capirsoena yají-carro nanaco njaji jaico, cayo tsakja nocadaaca irso pjiomi njaji. 4Mitsa corriotsa itaita iñjaca njaji maaficalri irsocapetoa nadada icafica, irranatica jliaji nadada icafica nadada lrico cádanacotoani.5Mitsa lrinaco jliaji irrana, jliaji caafi-dalri inaco-dalri, Nomjeniotsa lricoadawa. Maaficalri cadaa iino pada inaiki, noinoatsa lricoadawa, pada atsia iino cadaa pada inaiki, Nomjeniotsa lricoadawa. 6Coandalricadaa iino pada inaiki lrima capoa lripeecoca lriirrana pjiomi, pada atsia ima tsakjaotsa lripeecoca lriirrana mayami carroni, ima Dio inaitjaca jliaji atsia Lricayosho carroni. 7Njite shaa, inaitja yenipeo aima-carro shaa, ipocotá-carroatsa njite ipakjantá-carro jliaji jiipai.''8Njite Dio icaite Noé irso njite narso njaji lrienipe cayoji: 9''Jimi matsia Norso. Nonaotjacaotsa pada yaacoti piinai njite nainai njaji pjiapodamperrina, 10njite nainai njaji maaficalri piinaiperri, wipjiarro iinai, nainai nja vaaca, pjiomi nainai njaji maaficalri jalredaoca lricoperri, pjiomi njaji imotolriwa lancha lrikjoite, pjiomi njaji caafi perri jalredaoca lrico.11Nonaitja cayami irso njaji yaacoti, nonaitja yaacoti iinai cayoji, corrinatsaotsa coancaojlica nopieta nowayaketaca njaji caafiperri jalredaoca lricoperri ooni iwapoa sho.'' 12Dio yaaco cayoji: ''Icatsa jlinaanaca jliaji yaacoti nonaitjalri ikjaote iapiya, njite naapiya njaji maaficalri inaiperri, naají-carro njaji walricomanai: 13Nocadaaca nojewiate iyadaoca naco, icatsa jlinaanaca jliaji yaacoti nonaitjalri jalredaoca lricoperri iapiya.14Niini Nocadaa cádanacoatsa iyadaoca jipai iicao njite pacapaotsa jliaji jewia iyadaoca nacó, 15niniotsa Nowadaotsa noacoami nonaitjalri iinai njite pjiomi njaji caafiperri. Corrinatsaotsa ooni imotá-carroca lriwayaketá-carro njaji jalredaoca lricoperri.16Jewia irroatsa iyadaoca naco, niniotsa Nocapani, njiteotsa Nowaadaotsa jliaji yaacoti pikeetem-dalri Nonaitjalri naapiya pjiomi njaji caafiperri jalredaoca lricoperri.'' 17Njite Dio iaco Noé irso: ''Icatsa jlinaanaca jliaji yaacoti Nonaitjalri naapiya pjiomi njaji caafiperri jalredaoca lricoperri.''18Njaji Noé yeenipe imotolriwa lancha lrikjoite: Sem, Cam njite Jafet. Cam yeenipeca Canaán. 19Icatsa njaji madalridade Noé yenipe, njite nanakjoitetsa napakjanta njaji inaiki jalredaoca lrico.20Noé inita yapanaca, nini lrinaitjaca paapjio ovapji. 21Noé irra jaico tjedaa yaana niini lridewanaca. Njite jliwa lriorsoawa matsayantsa lriipanapoco lrico.22Niini Cam, Canaán jinirri, lricapa matsayanca jlinirri niini lricaiteca narso njaji lripjenai pemajle perri yemawa. 23Niini Sem lriwerri Jafet yaapiya njepa pamaca pajleti njite nacadaa nanapa pocoda nacó, naawa njanirri ikjaolre nadajite sho yamadape naitá-carro njanirri idaki matsayan-dalri, njite corrin nacapa njanirri ikjaolre, teecojletsa nacapa lrioya. Corrim nacapa matsayanca njanirri.24Caafi cádanacoena Noé lridewanakje ioya, lriaji jliaji lrirri werriti inaitjalri. 25Niini lriaco: ''Maatsí-dalrica jliaji Canaán. Lrikitsiñape irsoperi, irsoperri caotsana.''26Lricaite tsakja: ''Njite noa matsiadalri wa-Minalri irso, Sem iDiote irso, njite lrirsodalricaotsa jliaji Canaán. 27Dio icadaotsa macaité-carro pja jlipaite jliaji Jafet naofá-carro matsiatsawa Sem iinai. Njite lrirsodalricaotsa jliaji Canaán."28Jlieta cayamiwa jliaji ialredaoca ooni sho, Noé yofawa treciento cincoenta oonia jalredaoca lrico. 29Noveciento cincoenta oonia padenirri Noé yofacawa jalredaoca lrico, njite mayamini.
1Icapiatsa njaji Noé yeenipe inakjoité-perrim, njaji Sem, Cam njite Jafet. Narso pia neenipe jlieta cayami pia jliaji jalredaoca.2Icapiatsa njaji Jafet yeenipe, Magog, Madai, Javán, Tubal, Mesec njite Tiras. 3Njaji Gomer yeenipe, Askemaz, Rifat njite Togarmá. 4Njaji Javán yeenipe, Elisa, Tarsis, Quitim njite Dodanim. 5Nanakjoite njaji inaiki, njeena naoyawaaca ooni yaalrapi nakjoite njepaite nacojle, nacoamitsa narsoca naaco teecojlepe naoyawaaca, coanca naapaneta njite naofacawa lrico aimasho.6Njaji Cam yeenipe, Cus, Mizraim, Fut njite Canaán. 7Njaji Cus yeenipe, Seba, Havila, Sabta, Raama njite Sabteca. Njaji Raama yeenipe, Seba njite Dedán.8Cus yeenipeca Nimrod, icapiatsa jliaji iinitacada kjaideteca jalredaoca lrico. 9Yajicada pia iwinitaca Dio ipeyajle. Niini lricaiteca jliaji yaacoti: ''Corrim pacapa pada iwinitacada kjaidete Dio ipeyajle, cayoji Nimrod sho.'' 10Njaji yacaalre caconaperri lritalricanaca lrico pia icatsa Babel, Erec, Acab njite Calme, jiipai Sinar lrico.11Sinar lrikjoite lriawa Asiria lricojle njite lrinaitja njaji yacaalre Nínive, Rehobot, Ir, Cala, 12njite Rsén, jliaji yacaalre Nínive ioyawaaca Cala iapiya. Pacoa yacaalre macacoedalri. 13Mizraim, icapiatsa njanirrica njaji ludimitanai, anamitanai, lehabitanai, naftuhimitanai, 14patrusimitanai, casluhimitanai (namotolri njiteo njaji filisteonai) njite caftorimitanai.15Canaán yeenipeca Sidón, lrirri pjerriti, lrinacojledatsa Het, 16njite njaji jebuseonai, amorreonai, gereseonai, 17heveonai, araceonai, sineonai, 18arvadeonai, zemareonai, njite njaji hamateonai. Njite naapaneta njaji cananeonai napocotawa naoyawaaca.19Icapiatsa njepaite jinaa yocacawa njaji cananeonai, Sidón nakjoite njite Gerar ikjaolre, teeco Gaza lricojle, Sodoma, Gomorra Adma njite Zeboim ikjaolre, teeco lriocawa Lasa lricojle. 20Icatsa Cam yeenipenaica njaji, naapaneta, teecojlepe naaco naoyawaaca njepaite rico, nayacalre ricó tsakja.21Sem irso tsakja lrienipe, Jafet ipjerri. Icapia tsakja naferrimca njaji inaiki Heber lricoperri. 22Njaji Sem yeenipe, Elam, Asur, Arfaxad, Lud njite Aram. 23Njaji Aram yeenipe, Uz, Hul, Geter njite Mas.24Arfaxad yeenipeca Sela nite Sela yenipeca Heber. 25Heber irsopia yamada lrienipe. Pelag jliaji aape, ima jliwajli pia njaji inaiki njeenaca naoyawacana. Njite lriwerri Joctán.26Njite Joctán yeenipeca Almodad, Selef, Hazar Mavet, Jera, 27Adoram, Uzal, Dicla, 28Obal, Abimael, Seba, 29Ofir, Havila njite Jobab. Icapiatsa pjiomi njaji Joctán yeenipe.30Njepaite initawa Mesa nakjoite Sefar nacojle, jliaji awacada jeerri imotokema nakjoite. 31Icapiatsa Sem yenipenaica, naapaneta naco, narso naaco nacoanam, coanca njepaite naco njite nayacalre naofacawa papocoa.32Icapiatsa njaji Noé yeenipe iipaneta inakjoitéperri, coanca naferrinaipe naco, nayacalre naco tsakja. Naoshete piena njenawa njaji inaiki aimadan njite napocotawa pjiomi jalredaoca lrico jlieta cayamiwa.
1Jliawajli pia, pjiomi njaji inaiki jalredaoca lricoperri narsoca padatsa naaco, jliaminitsa yaacotica. 2Naacayawa jeerri imotokema nacojle, naoketa pacoa jiipai pacoacaita cawa Sinar lrico njite icatsa naofacawa niini.3Naaco narsowaaca: ''Warsa wanaitja torrope-dape njite wamjaitaotsana matsia.'' Narso pia torropedape namjaitampe jiipada ioya, njite maini caalri tsitamperri ioya. 4Naaco: ''Warsa wanaitja wayacalrewa njite aapana panti shoni yenondalri lripolrico yocaotsawa eenolricojle, wacadaa carroatsa caconaperrica weepitana warsowaotsa. Corri cadaotsa wanaitjani icaaminaotsa wapocotacawa pjiomi jalredaoca lrico.5Niini Dio iorroco icapa jliaji yacaalre nanaitjalri njite jliaji panti shoni yenondalri njaji Adán idakenai. 6Niini wa-Minalri icaite cayoji: Papocotsa njaji inaiki aimadan njite padatsa jliaji naaco, njite opina nainita nadejica. Mikjapantsa jliaji naomalri nanaitjaca, corriotsa nataitá-carroca. 7Warsa waorroco naikjaolre wamanalrietá-carro naoya naaco, niniotsa corriotsa najíi carroca njemica narsowaaca.''8Niini Dio icadaa napocotacawa njaji inaiki pjiomi jalredaoca lrico njite yamicana nadejica jliaji yacaalre. 9Njite nacadaa lriipitanawa Babel, ima Dio imanalrietaca naaco niini njite Dio icadaa napocotacawa njitetsa pjiomi jalredaoca lricojle.10Icatsa njaji Sem inakjoite perrica. Sem irso piakena cien oonia lrirsopia lrienipe Arfaxad, yamawalria jlieta cayamiwa jliaji jalredaoca. 11Lrirso cayami lrienipe Arfaxad, Sem yofawa quiniento oonia jalredaoca lrico. Njite lrirso pja pia lrienipe atsianai njite inaitjepe tsakja.12Arfaxad irsopiakena trenta cinco oonia, lrirso lrienipe Sala. 13Lrirso cayami lrienipe Sala, Arfaxad yofawa coatrociento tre oonia jalredaoca lrico. Njite lrirso pja pia lrienipe atsianai njite inaitjepe tsakja.14Sala irso piakena trenta oonia, lrirso lrienipe Heber. 15Sala irso cayami lrienipe Heber, lriofawa coatrociento tre oonia jalredaoca lrico. Njite lrirso pja pia lrienipe atsianai njite inaitjepe tsakja.16Heber irso piakena trenta coatro oonia, lrirso lrienipe Peleg. 17Heber irso cayami lrienipe Peleg lriofawa coatrociento trenta oonia jalredaoca lrico. Njite lrirso pja pia lrienipe atsianai njite inaitjepe tsakja.18Peleg irso piakena trenta oonia, lrirso lrienipe Reu. 19Peleg irso cayami lrienipe reu, lriofawa dociento noeve oonia jalredaoca lrico. Njite lrirso pja pia lrienipe atsianai njite inaitjepe tsakja.20Reu irso piakena trentado oonia, lrirso pia lrienipe Serug. 21Reu irso cayami lrienipe Serug, lriofawa dociento siete oonia jalredaoca lrico. Njite lrirso pja pia lrienipe atsianai njite inaitjepe tsakja.22Serug irso piakena trenta oonia, lrirsopia lrienipe Nacor. 23Serug irso cayami lrienipe Naco, lriofawa dociento oonia jalredaoca lrico. Njite lrirso pja pia lrienipe atsianai njite inaitjepe tsakja.24Nacor irso piakena ventenoeve oonia, lrirso pia lrienipe Taré. 25Nacor irso cayami lrienipe Taré, lriofawa ciento diecinoeve oonia jalredaoca lrico. Njite lrirso pja pia lrienipe atsianai njite inaitjepe tsakja. 26Taré irso piakena setenta oonia, lriso lrienipe Abram, Nacor njite Haram.27Njaji Taré inakjoite perrim. taré yeenipeca Abram, Nacor njite Harán; njite Harán yeenipeca Lot. 28Mayami Harán jlinirri Taré irsotsa, jlipaite ricó jiico-carromtsani, Ur lrico Caldeonai lricoda.29Abram njite Nacor njeta naninaiwa. Abram iino iipitana Sarai, njite Nacor iino ipitana Milca, apama Harán iito. Harán pia Milca njite Isaca jinirri. 30Rsoaji Sarai, corri-darro piatsa itaita keenipecano.31Taré jipa idee lrirri Abram, lridakerri Lot, Harán irrim, njite lrirrino Sarai, Abram iino naacarro Ur lrikjoite Caldeonai jipaite, naocá-carroa Canaán jipaite lricojle. Mitsa Harán jipaite nacojletsa naocawa, icatsa naofacawa niini. 32Taré yofawa jalredaoca lrico dociento cinco oonia, lria mayamini.
1Njite Dio icaiteca Abram irso cayoji: ''Warsa pimotowa piyacalre rikjoite, pikitsiñape ioya, pjinirri iipaneta ioya, piá-carro lrinacojle jliaji jiipai nocañjatalriotsa pirso. 2Ima Nocadacaotsa pacoa yacaalre macacoe njaji pinakjoite perri, Nonaitjaotsa matsia pirso, Nocadaotsa caconaadalrica jliaji piipitana, njite matsia caotsa njaji apana inakinai pinakjoite. 3Nonaitjaotsa matsia lrirso jliaji inaitjalri pirso matsia, mitsa maatsiotsa nonaitjaca lrirso jliaji inaitjalri pirso maatsi. Matsia watsa pjiomi naapaneta njaji inaiki jalredaoca lricoperri, pikjaote.4Abram jiepa jliaji Dio icaiterri lrirso lrinaitjá-carro, nini lriawa njiteo lriwerri irri Lot iapiya. Abram irso pia setenta cinco oonia lrimoto caojli lriawa Harán jipaite ioya. 5Abram jipa idee lriino Sarai, lripjerri irri Lot, pjiomi njaji lrirsompe lriwaketaji, njaji lrirsoperri Harán lrico. Namoto njiteo naa-carro Canaán lricojle njite naocawa jiipai Canaán lrico.6Abram jiyapawa Siquem jipaite lrico lriácarro nirse, jaico lrima Moré lricojle. Jliawajli pia njaji cananeonai naofawa lriricoda jliaji jiipai. 7Wa-Minalri icañjataacawa Abram irso, njite lriaco lrirso: ''Pidakenai irso watsa nocadaotsa jliaji jiipai.'' Njite Abram iwakeeta jiipada niini apána altar Dio irso, ima ninica lricapacani.8Njité-dalri lriawa jiipana lrima cawa lricojle jeerri imotokema Betel irso, lriocacawa lricotoa lriofawa, jeerri jiewa kema jliaji Betel njite jeerri jiewacawa jliaji Hai, Abram iofawa pamoyoá narso. Abram iwaketa jiipada nirse lrinaitjá-carro altar Dio irso njite lriá matsiadalri wa-Minalri irso niini. 9Njité-dalri lriawa lripeyajle Neguev ikjaolre.10Aima pia maawitacai jalredaoca lrico, Niini Abram iawa Egipto lricojle lriofá-carroto nirse ima pekirridalri piaca jliaji maawitacai jalredaoca lrico. 11Njite tsomi cádanaco njeeá-carro Egipto lricojle, abram iaco lriino Sara irso: ''Noajindatsa iinarro matsiadarroca pjia. 12Nacapaotsa pjia njaji egipcionai njite natatjaotsa: ''Capja piinoca rsoaji, niniotsa nainoca njoa pikjaote, mitsa corriotsa nainó carroca pjia. 13Nini picaiteotsa nowedoaca pjia, matsiá-carroatsa njoa pima, niniotsa corriotsa nainó carroca njoa matsiá capoa pinaitjaca norso.''14Niini Abram sheewa cádanacoenawa Egipto lrico, njaji egipcionai nacapa matsiadarroca rsoaji Sarai. 15Njaji Faraó yeenipenaipe nacapano, njite nacaite matsia ronaco Faraón ipeyajle, njite nadeeno Faraón iipana lricojle. 16Faraón icoadata ta matsia Abram Sarai ikjaote, lriá lrirso oveja, buey, borro atsiana njite iinarrona, camello njite lria tsakja lrirso lrirsoperri atsianai njite inaitjepe.17Njite wa-Minalri jirrapiteta Faraón njite njaji lriipaneta tsakja taacapa sho Sarai ikjaote, Abram iino. 18Faraón iwana Abram lrikjaolrewa, njite lriaco lrirso: ''¿Coada pinaitja cayoji pinaitja capirso? ¿Coada corrin picaite norso piinoca rsoaji 19¿Coada picaite norso piwedoa catsano, pima carrotsa njotacano noinowano? Arroena rsoaji piino. Pjitano njite piawa ajaiteji.'' 20Njite Faraón icaite narso njaji lrirsoperri, njitena njaa nameenaca Abram lriá-carro naoya, lriino njite pjiomi njaji lrirsompe.
1Abram yaawa Egipto lrikjoite Neguev lricojle, jlia, lriino, pjiomi njaji lrirsompe. Njite Lot yaa tsakja nainai. 2Njite Abram, canaanidalri cani maaficalri sho, palraata sho njite owirro sho tsakja.3lria pajawa Neguel lrikjoite Betel ikjaolre, lriofa carrom piatoa oopi, Betel yooya-waaca Hai iapiya. 4Abram iawa lrikjaolre jliaji altar lrinaitjanda oopi. Icatsa lritatjaca Dio iinai niini.5Njite Lot, yaacadawa jlinirri ipjerri Abram iinai lrirso tsaja aima lriipirra oveja, vaaca njite lrirsoperri. 6Aima capoa njaji narsompe yamadape, jliaji jiipai naocalri toa naofaa niini corrin lricoaca narso naofá-carro ninio yamadapenatjawa. 7Njite njaji iwapacape abram iipirra njite njaji iwapacape Lota iyaape, nainoaca manawa. Njite njaji cananeonai, fereseonai icapiatsa naofacawa lri-ricoda jiipai-ca jliawajli.8Njite abram iaco Lot irso: ''Corrin nooma maatsica fáa waapiyawaca, corrin tsakja njaji iwapacape waapirra naapiwaca; ima fawaaca catsa jliaji. 9Picapa coanca lriacawa jliaji jiipai pipeeyajle. Warsa feena waoyawaaca. Piá cadaawa inarroemajle, noá watsa pioya atsialriemajle, mitsa piá cadaawa atsialriemajle, noawatsa pioya inarroemajle.'10Ikena Lot jireeta icapa pjiomi lriwaida nacojle, njite lricapa jliaji Jordán inomapiana pacoaca cawa jiipai, lrirsoca aima ooni njite lriocawa Zor nacojle, cayo pacapacani wa-Minalri imatsietanda sho, egipt jipaitena sho. Cayo pia pacapacani lripjeya piatoa wa-Minalri ipeecoca Sodoma njite Gomorra tsakja. 11Ikena Lot iacawa Jordán inomapiana nacojle pacoaca cawa jiipai pjiomi, jeerri inotokemjeteo. Cayotsa njeenacawa naoyawaaca njaji padpaneeta piatsa.12Abram yofawa Canaán jipaite ricó, njite Lot iofawa napecolrico njaji yacaalre pacoaca-cawa lrico jiipai. Lrinaitja lriipanao tsoomi Sodoma ioya. 13Inaiki maatsí-perri cadana pjiomi njaji Sodoma-perri Dio ipeyajle.14Wa-Minalri iaco Abram irso Lot shena cayaminawa lrioya: ''Icatsa ajaiteji piemalritsa niini, jeerri imotokemajle, jliewa kemajle, atsialriema nacó, inarroema naco jeerri irso. 15Pjiomi jliaji jiipai picapalri, nocadaa caotsa pirsoni njite narso njaji pjiapodamperri caidalriwetsa.''16Njite Nocadaotsa aimaca njaji pidakeenai cayoji jiipai imaimaca sho, ima coca cadaa itaita iniweetaca jiipai imaimaca, nataita peda tsakja naniweetaca njaji pidakeenai. 17Pjinico piemaji, picapá-carro coshoca jliwalripaca, njite coshoca lrimacaiteca, ima noacaotsa pirsoni.'' 18Ikena Abram idee tsenakja njaji lripanapoco lriá-carroenakja lriofawa tsoomi jaico lrima cawa lricojle Mamre jipaite lrico, Hebrón lricoda. Icatsa lrinaitjaca apana altar niini Dio irso.
1Njite papia nacojlena Amrafel shawajli, Sinar italricanaa; Arioc, Elasar italricanaa; Quedorlaomer, Elam italricanaa; njite Tidal, Goyin italricanaa, 2njaji talricanaatinai nanaitja oowi Bera ikjoete, Sodoma italricanaa; Birsa, Gomorra italricanaa; Sinab, Adma italricanaa; Seneber, Zeboim italricanaa, njite Bela italricanaa ikjoete (najirri tsakja Zoar).3Njaji cinco talricanaatinai tjewacajle perri iipitana, nawacaacawa pacoacaita cawa lrico jiipai Sinar lrico, (najirri tsakja Manoa Piwadalri). 4Nadeji pia doce walria Quedorlaomer irso, mitsa trece walria lricoena neemana lrikjoete. 5Nini catorce walria nacoena, jliaji Quedolaomer njite njaji talricanaatinai lrinaiperri, náno naderse nainó-carro njaji refaianai Astarot Karmain lrico, zuzitanai Ham lrico, emitanai Save Quiriataim lrico, 6njite njaji horeonai jiipana Seir ipamoyoaca lricoperri, njite lriocawa Parán lrico, tsomirri jalrapocolri ioya.7Njitedalri nadiawa njite naocawa En Mispat lricojle (najirri tsakja Cades). Naino pjiomi njaji inaiki naofacawa lrico njaji amalecitanai, njaji amorreonai yofacapepiawa Hazezon Tamar lrico. 8Niini njaji Sodoma italricanaa, Gomorra italricanaa, Adma italricanaa, Zeboim italricanaa njite Bela italricanaa namatsietaacawa napia nanaitja-carro oowi 9nanaitjá-carro oowi Quedorlaomer, Elam italricanaa ikjoete, Tidal, Goyin italricanaa ikjoete, Amrafel, Sinar italricanaa ikjoete; Arioc, Elasar italricanaa; coatro poco talricanaatinai cinco poco talricanaatinai ijoete.10Njit jliaji pacoacá-dalri Sidim lricoda, aima piaca lrirsoca talritadape pakjamperri mainiasho, nini napito cadanatja njaji talricanaatinai Sodoma njite Gomorra lricope, njeeco njewao niini. Njite njaji paana caafiperri toa napitowa awacada nacojle. 11Niini njaji nacoema njepa pjiomi nanaanipem njaji Sodoma njite Gomorra lricoperri, nadee pjiomi naijaope naa carroena njiteo. 12Naa carroena njiteo, njepa nadee Lot, Abram iperri irri, yofacadawa Sodoma lrico . Nadee tsakja pjiomi njaji lrirsope.13Mitsa pada ipito naoya niini lricaiteca Abram irso, hebreo tairri. Abram yofa piacawa jaico lrima lrico Mamre iyaada, amorreo-tairri, Escol njite Aner ikitsin; njite pjiomi njaji Abram inaiperricana. 14Abram jimi cádanaco lricoema ideeca jliaji lrikitsinda, ikena lriinaica njaji lrinaikite pjiomi, treciento dieciocho atsianai yajicape inoacacawa oowi ricó, pjiomi jiicó-perri lriipana lrico. Njite lriaca njaapodam Dan nacojle.15Abram sheneta matsia papocope njaji lrinaikite naa-carro nainona deepi ricó, njite-dalri lripinetana Hoba naojle, inarroemajle Damasco irso. 16Cayotsa Abram idietaca lrikitsinda Lot, lrinaani, lriyaarroaji, njaji inaitjepe njite pjiomi nja paana inaiki tsakja.17Abram idiawa lriino jliameta cayami Quedorlaomer njite njaji talricanaatinai lriinaiperri. Sodoma italricanaa iawa lrioketaacá-carro Abam iinai pacoacaita cawa lrico jiipai Save-dalri (najirri tsakja Pacoca-dalri Jiipai Talricanaati iyada). 18Melquisedec, Salem italricanaa, idee peetje njite jaicotjedaa yaana. Dio yeenondalri pjaaca pjiomi ioya isacerdoten piaca jliaji Melquisedec.19Lricaite yacoti matsiaperri Abram irso, lriaco: ''Matsiadalrica pjia Abram lrikjaote jliaji Dio Yenondalri pjaa pjiomi ioya, Inaitjacada eeno njite jiipai tsakja. 20Matsiadalrica Jliaji Dio Yenondalri pjaa pjiomi ioya, Jliaji icadaalri picaapi rico njaji picoemanai.'' Ikena Abram iaca diezmoa nanakjoite njaji jlitaji naoya pjiomi.21Lriaco jliaji Sodoma italricanaa Abram irso: ''Picadaa norso njaji inaiki njite njaji inaaniti pjipena pirsowao.'' 22Mitsa Abram shepani: ''Nocaitjenina yaacoti ajádalrisho no-Minalri Dio irso, jliaji nenonrse-dalri pjaa pjiomi ioya, Jliaji Inaitjacada eeno njite jalredaoca tsakja, 23nocaitecawa corricaotsa njoapa pkjaa tawalrekja, pakja tsapato ipapi, corri pada piyaarro nakjoite, watsentja picaiteca nonaco: ''Njoa jliaji icadaa cayaarroca Abram.'' 24Corriotsa coca-cá njopalriotsa, icaamitsaotsa njaji iñjaodati naijalrina njaji noyempetite. Picadaa Aner, Escol, njite Mamre jipaca nayadawa.''
1Njeyapa cayaminawa pjiomi Dio icaitenialre iocawa Abran ikjaolre jlitapon ricó capisho, lriaco cayoji: ''¡Mafiotsawa, Abram! Njoatsa jliaji pidanaita, icaamitsa njoa itaitacada iaca pirso pjiomi njaji canacaiperri pirso.'' 2Abram shepani: ''No-Minalri, ¿Cocaotsa jliaji pialriotsa norso, ime meenipe catoa njoa, njite Elieze, Damasco lricoda watsa irso nocadaa pjiomi njaji norsolri?'' 3Abram iaco pja Dio irso: ''Ima corricatoa pia noenipewa, picapa lrirso jliaji iwapacada noopana, icatsa jliaji nomacaodaca irso nonaani.''4Jimi coanca wa-Minalri iaco Abram irso: ''Corriotsa jliá carroca jipacadacaotsa njaji pirsompe; jliwatsa jipana jliaji pienipi catsa inocada pidaki nakjoite.'' 5Njite Lrideeni padanajle panti ioya, lriaco lrirso: ''Pjirreta piocapa eeno ikjaolre, piniweeta njaji jiwirsida, picapatja pitaita cadaa piniweetacana. Cayoatsa namaimaca njaji inaiki pinakjoit-eperri.''6Abram sheepa jliaji Dio icaiterri lrirso, niini Dio icapa matsiadalrica jliaji Abram. 7Wa-Minalri iaco Abram irso: ''Njoatsa jliaji jitalri pjia Ur caldeonai jipaite ioshete, noácarro pirso jliaji jiipai piyadawa.'' 8Abram iaco wa-Minalri irso: ''No-Minalri, ¿Coajiotsa notaita noajica njoa catsa yofawa anjí?9Njite Dio iaco Abram irso: ''Pidee norso apana vaaca pamoyoene irsocada madalrida oonia, njite apana carnero irsocada madalrida ooni tsakja, apaapa tsootsobo njite apaapa lrienipe.'' 10Lridee pjiomi njaji lriomalri, njite lriyoana yamawajlepena, njite lriorsoetana nacoemawaca naco, mitsa corrin lricadowa nja wipjiarro. 11Nano mana njaji waayolri nanaco njaji maaficalri mayamperri, mitsa Abram ifieta mana naoya.12Dainoma nakjoite pjatoa, talricai matsinjaadalri jipaca Abram niini lrimaaca, mitsa lrimaa cádanaco cadaoca maatsinádalri jiwa lrinaco. 13Niini Dio icaite Abram irso cayoji: ''Taniaperri caotsa njaji pinakjoite perri naofa cádanacoatsa paana jipaite lricotsa, ima njerrapiteeta caotsana ima narsoperri caotsana coatrociento oonia.14Njoa watsa jirrapiteeta njaji inaiki jirrapiteetalriotsana, njite naawatsa njiteo nayaaroaji pekirrídalri sho. 15Mitsa pjia, corrinatsaotsa picapá carroca ima pimaodaca kenaotsa nainai njaji pjinirrinaipe yalrinawa pipjeya. Pekirri-mitsaotsa mayamica pjia. 16Njaa watsa idiawa ajerreji njaji coatro coma nacoperri, ima corricatoa lriwayacawa njaji amorreonai imatsicanaa.''17Njite deepi kena pjiomi, paapi palangana kerradalri, keetakane njite apana camarraita kerradalri jiyapawa nanaco njaji maaficalri lricadowaji. 18Jliadaa pia Dio inaitjaca iacoti Abram iinai, lriaco lrirso cayoji: ''Nocadaca jliaji jiipai narso njaji pinakjoite perri panayaperri, lrinakjoite jliaji ooni Egipto dalri, teeco ooni macapeki Eufrate nacojle. 19Njepaite njaji quenitanai, cenezeonai, cadmoneonai, 20hititanai, fereseonai, refaianai, 21amorreonai, cananeonai, gergeseonai njite jebuseonai.''
1Njite Sarai, Abram iino, corrin keenipecano lrirso, mitsa rorsopiaca apama rorsodarro, Egipto tadoa, roipitana Agar. 2Niini Sarai iaco Abram irso: ''Picapa coanca corrica wa-Minalri icadaa pjakena noenipeo. Panaya, warsaotsa piá pimaa roinai rsoaji norsodarro. Wadetsantja ronakjoiteca norsoatsa noenipe.'' Abram inaitja jliaji Sarai inaalri lrinaitjaca. 3Narso cayami piena die walria naofacawa jiipai Canaán lrico Sarai, Abram iino, rocadaa lriinoano rsoaji rorsodarro Agar, Egipto tadoa. 4Abram imaa Agar iapiya njite kjeyatsa keenipeno lrirso. Agar icapa cádanaco keenipecano Abram irso, maatsi rocapaca rominarro irso.5Lrikjaotena Sarai iaco Abram irso: ''Maatsica rocapaca norso pikjaote. Nocadaa norsodarro piinoano njite rocapa cádanaco keenipecano pirso, maatsi-nakja rocapaca norso. Dio watsa icaite waacanoa lrikjaote, pjiá njite njoá.'' 6Mitsa Abram iaco Sarai irso: ''Picapakje, pjiaca yajíi pirsodarro nacó, niini pinaitja roapiya coancatsa pioma pinatjaca.'' Niinina maatsi Sarai idejica rorso niiní Agar ipiticawa rooya.7Njite jliaji wa-Minalri iageleni lrioketano tsomi lrioya jliaji ooni jalraamidalri jalrapocolri ricó, jliaji ooni jalraamidalri pjeyapalri paacadanacoa Shur lricojle. 8Njite lriaco rorso: ''Agar, Sarai irsodarro, ¿Kjaite pino, njite kjrreotsa piawa?'' Niini roaco rsoepeacan: ''Nopitocawa rooya rsoaji nominarro Sarai.''9Njite wa-Minalri iageleni iaco rorso: ''Pidiawa piminarro ikjaolre njite pjiepaotsano.'' 10WaMinalri iageleni icaite pjaa rorso: ''Nomaimatacaotsa njaji pinakjoite-perri, corriotsa coca itaita iniweetaca coshoca namaimaca.''11Wa-Minalri iageleni iaco tsakja rorso: ''Picapa kewedan kena pjia, atsia watsa pienipe, picadaotsa lriipitanao Imael, ima wa-Minalri jimica coanca pjirrapitaca. 12Jliaji pienipe cayocaotsani apana maaficalri awacada lriconi sho. Nacoema caotsa pjiomi njaji atsianai njite pjiomi atsianai maatsiotsa nacapaca lrirso; teecoatsa lriofacawa naoya njaji lrikitsiñape.13Njite rocadaa lriipitanao jliaji WAMINALRI caacolri pia roapiya: ''Pjiá Dio icapacada njoá,'' ima rocaiteca: ''Caafi catoa njoá Lricapa cayami njoá jliaji wa-Minalri.'' 14Caishopa nacadaaca lriipitanao jliaji ooni jalramiajai, Beer Lajai Roi; pacapacani Cade njite Beret ioyawaaca.15Jiicokena Abram yeenipe Agar irso njite Abram icadaa lriipitanao jliaji yempeti cayotsa Agar icaite capisho lrirso, Imael. 16Abram irso piakena ochentasei oonia Agar jipa caojli pia Imael.
1Abram irso piakena noventa nueve oonia lripekirrica nacó, wa-Minalri icatjinataacawa Abram irso njite lriaco lrirso: ''Icatsa Njoa Dio Itaitacaita pjiomidalri naco. Pinaitja matsia Nopeyajle, njite pjiepa tsakjaotsa Njoa. 2Pinaitja cadaa cayó niiniotsa Nonaitja njaji nocaiterrina pirso wanaitja capisho yaacoti, pjia, Njoa. Nocadaotsa aima-carro njaji pinakjoite perri.''3Abram jiwa yorsoawa jiipai nacojle tewacajle lriecoa jiipai naco njite caaco Dio lrirso cayoji: 4Njaji Nonaitjalri, ima njoaca jliaji inaitjalri yaacoti piapiya. Njanirri caotsa pjia njaji inaiki aimadan. 5Corrinatsaotsa Abram-ca pjia, mitsa Abraham nakjaotsa pjia, ima nocadaaca njanirrica pjia njaji inaiki aimadan. 6Aima inaiki imotoatsa pinakjoite, Nocadaotsa nanaitjá-carro nayacalrewa njaji inaiki aimadan, talricanaatinai caotsa njaji pinakjoite-perri.7Nocadaotsa jliaji yacoti norsolri piapiya njite naapoiya njaji pjiapodamperri, caimitsa naapiya njaji walricomanai warso carroatsa jliaji yaacoti wainaidalri caidalriwenatsa, pi-Diote-carro Njoa njite naDiote tsakja njaji pjiapodamperri. 8Nocadaotsa pirso njite narso njaji pjiapodamperri, jliaji jiipai piofalritsa niini mana, pjiomi jliaji Canaán jipaite, iyadao carroni caidalriwetsa, njite pi-Diote caotsa Njoa.''9Njite Dio iaco Abrham irso: ''Njite pjia, pirsotsa pinaitja cayoji Noaco icaite capisho, cayo tsakja njaji pinakjoite-perri, caiminitsa pjiomi njaji walricomanai. 10Icatsa Noacoca Nonaitjalri piapiya njite njaji pjiapodamperri, njaji pirsolritsa pinaitjaca: nacoamitsa shaa atsianai irsotsa iyoaca iatsiaca íya. 11Pjiomi atsianai narsotsa nayoaca natsiaca íya, njite icatsaotsa lritjinaaca jiaji yaacoti warsolri wainaiwaaca.12Pjiomi njaji atsianai irsocapena ocho jalredaoca jiico cayamina irsotsa iyoakena lriatsiaca íya, cayomi tsaotsa pjiomi njaji pinakjoite perrimi. Cayo tskjaotsa njaji apanatsa inaiki pioya mitsa jiicoperri piipana lrico njite njaji irsoperri iwentaji palraata sho pada jiipai nakjoitedalri corripetsa pinakjoiteperrica. 13JLiaji jiicolri piipana lrico, jliaji iwentaji palraata sho irsotsa iyoaca natsiaca íya. Niniotsa ideeca Noaco jinaana idaki nacó corridalriotsa coca itaita shaatjacani. 14Coandalri catsa atsia corridalri iyoaca lriatsiaca íya lrirsotsa ipeecocani lrikitsiñape aimadan ioya. Ima lrinaitjaca maatsi lrirso jliaji noacoarromi.''15Dio icaite tsenakja Abraham irso: ''Njite rsoaji piino Sarai, corrinatsaotsa Sarai-ca roipitanetsa. Sara watsa roipitana panaya. 16Matsia watsa nonaitjaa rorso, nocadaotsa rorso pada roenipeo. Nonaitjaotsa matsia rorso, njite njadoa caotsano njaji inaiki aimadan. Talricanaatinai yacaalre irso watsa njaji imotolriotsa ronakjoite.''17Njite Abraham, jliaji yorsoacadawa tjewacajle lrinoma jiipai naco, lricaa, njite lriaco lricaolre ricó: ''¿Lritaita toantja lrinaitjaca lrienipeo jliaji atsia pekirrinatsa irsocadena cien oonia? ¿Coajintja keenipeca Sara, rorso cadanena noventa oonia ropekirrica nacó?'' 18Abraham iaco Dio irso: ''¡Ismael watsa jliaji yofalri Pipjeyajle.''19Dio iaco lrirso: ''Corrina, Sara, rsoaji piino rsoawatsa yaa pirso pada pienipewa, njite pocadaotsa lriipitanawa Isaac. Nonaitja tsakjaotsa yaacoti lriapiya corridalriotsa iwayacawa nainai njaji jliapodamperri. 20Njite Ismael nacó, njomintsa pirso lrinacó. Niini panaya Nonaitjaca matsia lrirso, keenipeotsani matsia, njite Nocadaotsa aima-carro tsakja njaji lrinakjoite-perri. Njanirri caotsa njaji doce njewidaapo njaji doce poco perri, niniotsa Nocadaa pacoa yacaalre macacoé dalri jinirricani. 21Mitsa jliaji Noacoarron Isaac irsoatsa nocadan, jliaji yempeti Sara imotoetalriotsa pirso pawalria nacojle, cayo kena tsakjaotsa jalredaoca panaya sho.''22Yami cádanacoena caacoca Dio Abraham iapiya, Dio iawa Abraham ioya. 23Ikena Abraham jipa lrirri Ismael, pjiomi njaji jiicolri lriipana lrico, njaji lriwentaji lripalratan sho, pjiomi njaji Abraham iipana lricoperri lriyoá-carro natsiaca íya jliadaa jeecoapi, cayoji Dio inaa capisho lrinaitjaca.24Abraham irso piakena noventa nueve oonia lripekirrica nacó nayoa caojli pia lrioya lriatsiaca íyam. 25Lrirri Ismael irso pia trece oonia nayoa caojli pia lriatsiaca íyam. 26Padaa nacotsa Abraham njite lrirri Ismael nayoá naoya natsiaca íyami. 27Pjiomi njaji atsianai Abraham iipana lricoperri nayoa naoya natsiaca íyami lriinai, njaji jiicoperri lriipana lrico, njaji lriwentaji palaraato sho pada jiipai nakjoite-perri.
1Roble lrima kemjeteo Mamre iyaape wa-Minalri iawa Abraham iderse, lriofá cádanaco lripananoma nacó jámolri ioya. 2Lrioma cádanaco lricapa yenorserse, lricapa madalrida atsianai inoca lrikjaolre naipo shotsa. Niini lricapa cádanaco ikjoetetsa, jliecoa naikjaolre lricoadatá-carrona njite lricoajawa naikjaolre.3Njite lriaco: ''No-Minalri, matsia cadaatsa picapaca norso, mjeyapatsa nooya njite atsantja pimaca jliaji pirsodalri. 4Picadaa noacarro nooma ooni nocotsó-carro jiipa njite iwafeetá-carro jaico yapjite. 5Picadaa nodeeca irso iirao oono ima meetacapa icaolre. Njite dekjena itaitena iaa pjaacawa, ima iocacawa pirsodalri ikjaolre.'' Niini njeepacan: ''Pinaitja cayoji picaite capisho.''6Ikena Abraham sheco kjeyawa panti naapanaita lricojle Sara iderse, lriacororso: ''Pidee kjeya coarenta kilo harina matsiadalrina, njite pimatsietani pinaitjá-carro pan.'' 7Njite Abraham shecoa naikjaolre njaji pirraiti corrarra lricope, jlipa apana vaaca émine toa, matsiane, njite lriani lrirsodalri irson lriyaná carroni kjeya. 8Jlipa tsakja vaaca iinia potocoajai njite walriajai, njite jliaji vaaca nayananda, nadee carroena narso naijá-carro. Abraham yemawa nacodapi jaico yapjite naija cadaanatoa.9Njite naaco lrirso: ''Akjerreo rsoaji piino Sara?'' Njite lriaco: ''Atsanorra wapanaita lrico.'' 10Njite lriaco Abraham irso: ''Pawalri nacojleotsa nono pikjaolre, niini pjimi piicao matsia. Rsoaji piino Sara rorsoatsa pada roenipe.'' Mitsa Sara jimitsa jliaji lricaiterri ima roemacawa pantinoma idana ima lridajitjete.11Pekipenaina njaji yamadade, Abraham njite Sara, corripienatsa canopaca Sara ima jliyapa piakena rooya keenipecawa njaji inaitjepe. 12Niini Sara icaaca ronacowaacatsa, roaco rorsowaaca: ''Nowayacaaca cayaaminawa njite pekirrina tsakja jliaji noinirri ¿Keenipeotsa njoa?13Njite wa-Minalri iaco Abraham irso: ''¿Coada rocaa rso Sara, njite roaco: ¿Ajádalri norsocaotsa pada noenipe pekirro cayamina njoa?'' 14Corrin pacapa pada corridalritsantja lrinaita Lrinaitjaca jliaji pi-Minalri. Nono tsenakjaotsa pawalria nacojle, cayotsa Nocadaa capisho njonaana pirso. Pawalria nacojle, cayokenaotsaji, Sara irsoatsa pada roenipe.'' 15Njite Sara idawa roicao rocaite corrica rocaa. Mitsa rofiocawa niini rodawaca roicawa. Mitsa wa-Minalri iaco rorso: ''Ajádalri picaaca.''16Njite njenico njaji atsianai naacarroenawa njite njerreta nacapa Sodoma ikjaolre. Abraham yaawa nainai lricaité-carro lricadaa carroena naawa. 17Mitsa wa-Minalri iaco cayoji: Corrin notaita nodawaca Abraham ioya jliaji nonaitjalriotsa icaamina jliaji, 18ima matsiadalrica Abraham, njite jliaca njanirrica njaji pacoa inaiki aimadan, kjaidaperri, njite matsiacaotsa njaji apaana inaikinai lrikjaote. 19Noniwanani, lricanantá-carro njaji lrienipe, lriipaneta coancarro naofacawa jliapodami, wadee namaca-ca jliaji wa-Minalri inaalri nanaitjaca, nanaitjá-carro matsia, wa-Minalri itaitá carroatsa inaitjaca Abraham irso cayoji Lricaite capisho lriso.''20Njite wa-Minalri iaco: ''Aima calretsa njaji nacaiterri Sodoma njite Gomorra ikjoete, njite matsinaa-perrica njaji namatsicanaa, 21Noaca nirse nocapá-carro jliaji nacaiterri Norso nakjoete, ajádalri cadaa nanaitjaca. Corricadaa njitenaotsa noajíi.''22Ikena naacawa njaji madalridade Abraham ioya, njite naawa Sodoma ikjaolre, Mitsa corrin Abraham shenacawa lrioya jliaji waMinalri. 23Abraham itsoomita pjaani, niini lriaco lrirso: ''¿Piino tsakjaotsa njaji matsiaperri nainaitsa njaji maatsí-perri?24Niini cadantja cincoenta inaiki matsiaperri yacaalre. ¿Piinoatsa njaji inaiki, o corri catntja piinocana naikjaote njaji cincoenta inaiki matsiá-perri niiní-perri? 25Cotsa matsialrica Pinaitja cada cayo, piino cantja njaji matsiaperritsa nainai njaji maatsiperri, matsiaperri icaoñaca cantja namatsianaa njaji maatsiperri, ¡Corritsa matsiatsa Pinaitjaca cayo! Jliaji Icaitecada naacona njaji jalredaoca lricoperri corriotsa lrinaitjá-carroca cayo.'' 26Wa-Minalri iaco lrirso: ''Niini cadaa cincoenta inaiki matsiaperri Sodoma lrico, corriotsa Noinó-carroca naikjaote njaji matsiaperri.''27Njite Abraham iaco tsenakja: ''¡Picapa pjaa, caacoca njoa no-Minalri iinai, njoa midalritsa, jiipai italre, palripokjoa! 28¿Coajintja corricadaa pacapa cincoenta matsiaperri niini? Piinoatsa njaji inaiki yacaalre lricoperri naikjaote njaji cincodee canacairri?'' Njite wa-Minalri iaco: ''Corriotsa noinó-carrona ima niinica coarenta cinco inaiki matsiaperri.''29Caaco tsenakja Abraham wa-Minalri irso: ''¿Njite niini cada coarentatsa?'' Wa-Minalri iaco lrirso: ''Cirrin noinocana naikjaote njaji coarenytadee.'' 30Njite lriaco: ''Pinaitja matsiacalri, merroa tsaotsa Pjia norso, ima caacoca tsenakja njoa pirso. Ima wadetsa trenta catsa njaji matsiaperri niini.'' Njite Jliepacani. ''Corrin noinocani naikjaote njaji trentadee matsiaperri ninperri.'' 31Caaco tsenakja Abraham wa-Minalri irso, lriaco: ''¡Picapapja caacoca njoa no-Minalri irso!'' Wadeetsanta ninicatsa ventedee tsa.'' Njite Lriaco lrirso: ''Corrin noinocana naikjaote njaji ventedee niiperri.32Piketemina lrico lrirso: ''Pinaitja matsiacalri No-Minalri, merroa tsaotsa Pjia noinai, caacoca njoa Pirso pikeetem. Wadetsa die catsa njaji matsiaperri niini-rri.'' 33Lritaita catsa caacoca jliaji wa-Minalri Abraham iapiya, lriawa lrioya njite Abraham idiawa lriipana lricojle.
1Njaji yamadade ngelenai naoca njeewao Sodoma lrico dainomeenatsa Lot iofa cadana toa yacaalre ipananoma icodapi, niini Lot icapa cádanacona, jlinico lriemao lriá-carro lricoadatana, njite lricajawa jiipai nacojle nakjoete. 2Lriaco: ''Inaitja matsiacalri norso, shaa nominanai, notatja iinai caiwi-ricotsa sheewá-carro irsodalri iipana lricojle,imaotsa niini, njite ocotsoatsa jiipaniini. Tjewenaotsa, icafiawa piyompinaco toa ipietá-carro yaacawa ipeyajle. Mitsa njeepani: ''Corrina, awatsa waa wemaa yacalreecoa lricotsa.'' 3Mitsa corrin yaamica Lot naoya, niini naca lriinai lriipana lricojle. Lrinaitja injaodati naijao, lrimeerrita tsakja pan meewidalritsa, ikena naijaca.4Mitsa lripjeyatoa naorsoaca nemaa, njaji atsianai Sodoma lricope nayofieta Lot iipana, atsianai yempetipe toa njite pekipenai tskja, náno pjiomi njaji atsianai yacaalre lricoperri. 5Nawana Lot, naaco lrirso: ''¿Kjerreo njaji atsianai iocalri jiewao pikjaolre oopica? Pimotoeta pemajle warsona, wadakitaacá-carro naapiya.''6Niini Lot iawa pantinoma ikjaolre lriitá-carroni. 7Njite lriaco: ''Notatja iinai caiwi-ricotsa wadee maatsi calretsa inaitjaca. 8Norso yaamama inaitjepe mjeyapa capetoa atsia iinai, njaa watsa nomeenaca ikjaolre, inaitja naapiya coan catsa ioma inaitjaca. Mitsa corrin nooma cocacantja inaitja narso njaji atsianai, ima noopana lrico-cana.''9Mitsa naaco Lot irso: ''¡Pjiena waoya! Inaikitsa pjia waoya, inocada pada jiipai nakjoite piofá carro wapecolrico, ¡njite panaya pjiá yoma yajica wanaco! Panaya maatsí pjatoa wanaitjaca pirso lrioya jliaji wanaitjalriotsa narso njaji yocalri pikjalre.'' Paa matsinaacana lrikjoete jliaji atsia, Lot ikjoete, wadeepe nadoitaca lripananoma.10Mitsa njaji atsianai napiajleta nacaapi pemajle ikjaolre njite nadietaca Lot naikjaolrewa panti lricojle njite naita pantinoma. 11Njite njaji inocaperri Lot ikjaolre nainona patjipem sho njaji pemajle-perri panti ioya, pjiomi njaji yempetiapape njite piomi pekipenai tsakja, niini maapjicana naoma cawa tja jliaji pantinoma.12Njite njaji atsianai iaco Lot irso: ''¿Capja niini pjatoa pikitsiñape anjí?'' Pitsiñarrenai cadaa, pienipe, piitonaipe, o coandalricatsa pinakjoite-dalri lri-ricoda yacaalre-ca jliaji. Niini cadaa, pjita ajaiteji. 13Ima icaaminaotsa wapeeco caotsa jliaji yacaalre-ca jliaji. Ima aimaca njaji inaiki icaitecape wa-Minalri irso nanaco njaji inaiki aperri yofawa lriricoda yacaare-ca jliaji nanaitjaca aima maatsirri, niini Lrimeenaca-ca faa wawayakeetá-carroni.''14Lot yaa caaco naapiya njaji atsianai itatjacape naninaiwa njaji lriitonaipe, lriaco narso: ''Warsa imoto kjeyawa lrioya jliaji yaacalre, ima ikenaotsa wa-Minalri ipeeco caotsa jliaji yacaalre-ca jliaji.'' Mitsa njaji lritsimarrenaipe nawaada lridejita catsana. 15Tsoomi cádanacoena jaalre-carroni, njaji atsianai nakjeyapitaca Lot, naaco lirso: ''Kjeyena pjia, warsa pjipa pidee rsoaji piino, njaji yaamamade piitonaipe piinaiperri wadee nañaacawa yacaalre iinaitsa.''16Mitsam corrin Lot iawa jlida nacotsantja. Niini njaji atsianai njepa ricaapi nakjoite, lriini icaapi nakjoite njite njaji lriitonaipe icaapi nakjoite tsakja, ima kjenaaca Dio icapaca narso. Njepa nadeena padanajle lrioya jliaji yacaalre. 17Namotoeta cayamina-ná, pada nanakjoite njaji atsianai iaco: ''¡Warsa jiecoa yomjé-carro shaa! Macaboco tsaotsa icapa shapodamrse, corrin tsakja ioca catoantja iofawa malritsicoa lrico. Shecoatsa mayacan jiipana ikjaolre, niniotsa corri watsa iwayacaacawa.''18Lot iaco narso: ''¡Corrina nominanani, inaitja norso matsiacalri! 19Matsia calretsa inaitja noapiya, njoa irsodalri, njite iyomjeta capoa njoa icanjata nocapa coanca kjenaaca icapaca njoa; mitsa, corrin notaita njoecocawa lrinacojle jliaji jiipana ima nofiocawa wadee catsantja jlipaca njoa jliaji maatsirri njite mayamica njoa. 20Icapa jliate yacaalre, pacoa yacaalre tsocoetsa. Inaitja matsiacalri icadaa njoecó-carro nodawaaca lri-ricoda, ¿icapjentsa tsocoe catsa jliaji yacaalre?, njite icatsaotsa yomjeca njoa cayó.21Njite pada nanakjoite iaco lrirso: ''Matsiatsa, njominina pirso, niini corriotsa nowayakeetá-carroca jliaji yacaalre picaiterri inacó. 22¡Warsena piawa kjeeyá! Nirseotsa yoomje pjia. Corriotsa cocá-carroca nonaitja toa a kjerrekenaotsa piocawa nirse.'' Niini nacadaaca lriipitanao jliaji yacaalre Zoar23Njite jaalre piakena matsia, Lot ioca cadanenatsa Zoar lricojle. 24Ikena JLIAJI WAMINALRI icadaa tiyee njite azofre jiwacawa iyao sho eenolrikjoite Sodoma njite Gomorra nacó. 25Lriwayaketa matsiape njaji yacaalre, pjiomi malritsicoa, njite pjiomi njaji inaiki yacaalre lricoperri pia, pjiomi njaji jaico ninperri pia.26Mitsa rsoaji lot iino, ínolri pia jliapoda-mjite, rocaboco rocapa rsoapodamrsewa, niinitsa ropadamawa apana yokirrana. 27Abraham icafiawa piyompinaco toa njite lriawa lricapá lriema carromi Wa-Minaliri ipeyajle. 28Njite lricapa Sodoma njite Gomorra ikjaolre, njite pjiomi jliaji jiipai malritsicoa ikjaolre tsakja. Jlimi-kje matsia, lricapa iitacati imotocawa cayoji pamjaita apisho paocanda macaapji camoi ricó.29Cayopiatsa Dio iwayaketaca njaji yacaalre malritsicoa lricoperri Lot iofalri pia irricoda. Mitsa Wa-Minalri iwaada Abraham nacó niini lrimotoetaca Lot teeco lrioya jliaji yacaalre lriofalri pia niini lripjeya toa lriwayakeetacana.30Mitsa Lot iawa Zoar njiteo lriá carroenakja lriofawa awacada cawajle naapiya njaji yaamama lriitonaipe, ima lrifió pia catsawa lriofaacawa Zoar lricotsa. Niini lriaca lriofawa paapji jalraadalri ricó jiipana nacó, jlia njite njaji lriitonaipe.31Rsoaji pjerroti iaco rowedoa irso: ''Pekirri kena jliaji fanirri, njite corrin pacapa pada atsia akjerre cantjaji idakitacaoda waapiya cayoji nanaitja capisho pjiomi njaji inaiki. 32Warsa wadewaneta jliaji fanirri wadakitá carroatsa lriapiya ridewana caapjite, niniotsa wataita wamaimataca fanirri inakjoite-perri.'' 33Nini nacadaa njanirri idewanaca jliadaa deepi. Njite rsoaji ipjerroti roa rodakita rsonirri jliadaa; corrin lriaji jliaji ronaitjalri lrirso.34Tjewaijlena, rsoaji ipjerroti iaco rowedoa irso: ''Opica deepi noa pia nonaitja nodakisho fanirri iinai. warse tsenakja wacadaa lridewanaca jliadaa deepica jliaji, pjia carroatsa yaa jimao, niniotsa wataita wamaimataca fanirri inakjoite-perri.'' 35Niini nadewanetaca njanirri jlia deepica, njite rsoaji iwedoati yaa inaitja tsakja rodaki sho rsonirri iinai. Corrin lriaji jliaji ronaitjalri lrirso.36Niini njaji yaamama lriitonaipe kewedancana njanirri irsotsa. 37Rsoaji ipjerroti romotoeta roenipe pada atsiada, rocadaa lripitanao Moab. Icapiena naferrimca njaji moabitanai panaya jliaji. 38Njite rsoaji iwedoati, romotoeta tsakja pada roenipe atsiada, rocadaa lripitanao Ben-ammi. Icapiena naferrimca njaji amonitanai panaya jliaji.
1Ahraham iawa njiteo jiipai Neguev lricojle, njite lriofacawa Cades njite Shur ioyawaaca. Pada inocadatsa naikjaolre jliaji ialri iofaa Gerar lrico. 2Abraham icaite lriino Sara nacó lriwedoa catsano. Niini jliaji talricanaati Gerar lricoda imeenaca njaji lrinaikite naacarro naomano lrirso. 3Mitsa Dio íno Abimelec ikjaolre jlitapon ricó, njite lriaco lrirso: ''Picapakje, pada atsia mayamdalrim kena pjia, pjita capoa rsoaji iinarro roinirri ioya.''4Mitsa Abimelec corri piatoa lrimaaca roapiya, niini lriaco: ''No-Minalri, ¿coadantja piino pacoa inaiki mikjapantsa? 5Jliatsa icaite norso lriwedoa canó, njite rsoatsa icaite ropjerricani. Corrin nonaitja jliaji nocaolre maatsídalri iapiya, ima corricatsa coca noajíi.''6Njite Dio icaite lrirso jlitapon ricó: ''Ajádalri, Noanjintsa corrica picaolre maatsídalri yaapiyaca pinaitjani, niini nodaanataca pjia wadee pinaitjaca maatsi Nokjoete. Niini corrin tsakja Nocadaa pinotacano. 7Panaya pidieta lriino jliaji atsia, ima inoparrotacada-cani. Lritatjaotsa Noinai pinacó, njiteotsa nocadaa caaficatsa pjia. Corri cadaa pidieta lrirsono, pianjintsa mayami caotsa pjia njite pjiomi njaji pinaikite.''8Abimelec icafiawa piyompinacotoa njite lriwana lrikjaolrewa pjiomi njaji lrirsoperri. Lricaite narso pjiomi coajica, niini nafiocawa pekirritsa njaji atsianai. 9Njite Abimelec iwana lrikjaolrewa Abraham, lriaco lrirso: ''¿Coanshopao jliaji pinaitjalri? ¿Cocao jliaji nomatsicanaa pirso, caicarro pima camatsicanaaca njoa njite njaji nonaikite? Cayoji pinaitja capisho, cotsa matsiaca panaitjaca.''10Lriaco pja Abraham irso: ''¿Coca ikjaote pinaitjaca cayó?'' 11Abraham shepani: ''Ima nowaopia corriperri catsa ifiowa Dio iiwana njaji inaiki aerriji, niinintja nainoca njoa noino ikjaote. 12Njite ajádalritsa nowedoacano, njonirri iito apama yaapiya njodoa ioya; njite njotaca noinoano.13Dio jita caojli pia njoa njonirri iipana lrikjoite, njite noajicawa pafe lrikjoite pafe nacojle, niini noaco rorso: akjerrecawajle caotsa waocawaji picaiteotsa pipjerrica njoa'' 14Ikena Abimelec jipa idieta Abraham irso rsoaji lriino Sara, njite jlipa tsakja oveja, buey, njite atsianai, inaitjepe lrirsoperri njite lriacana Abraham irso.15Abimelec iaco Abraham irso: ''Picapa coancanjopaite yaacawa. Piomena picapa akjerre catsa pipeyoji piofá-carro niinio.'' 16Njite Lriaco Sara irso: ''Piají-carrotsa, noenina pipjerri irso mil monedaitape palraata. Noaca pirso njaji, wadeotsa nawaadaca pinaitjaca maatsi njaji inaiki piinaiperri. nají watsa corrica coca pimatsicanaa.''17Ikena Abraham itatjaca Dio iinai, njite Dio imatsietaca Abimelec, lriino, njite pjiomi njaji lrirsoperri narsocarro neenipe. 18Ima Dio icadaa pia meenipé-carro pjiomi njaji inaitjepe Abimelec iipana lricope, Sara ima.
1Wa-Minalri iwapaca rsoaji Sara, cayotsa Lricaite capiso ronacó, Wa-Minalri inaitja Sara iapiya cayoji Lricaite capisho rorso. 2Keenipe Sara Abraham irso pekirro cayaminano, lri-ricodatsa jalredaoca-ca lricaite capisho pia narso. 3Abraham icada lriipitanao jliaji lrienipe imotolri cayotsa Sara icaite capisho lrirso, Isaac. 4Abraham iyoa lrirri iatsiaca íyam ocho jalredaoca jiicocamini, cayotsa Dio icaite capisho pia lrirso lrinaitjá-carro.5Abraham irso piakena cien oonia jiico caojli lrirri Isaac. 6Sara icaite cayoji: ''Dio icadaa pia nocaa, pjiomiotsa njaji jimirriotsa nonacó necaa tsakjaotsa noinai.'' 7Roaco pja: ''¡Cocantja icaite Abraham irso Sara iacaotsa nairrao njaji kirraitalrinai! Mitsa keenipeca njoa lrirso pekirro cayamina njoa.8Lritaoñawa jliaji yempeti njite corrinatsa lrirraca jlidoa inia, Niini Abraham inja naapiya njaji inaiki catiima capoani corriketsa Isaac irra lrinia. 9Sara icaa lriicao jliaji Agar irri rocapa cádanaconi, jliaji Abraham irri Egipto tadoa iapiya.10Niini roaco Abraham irso: ''Pimeenaca roawa rsoaji idejiada warso roenipe yaapiya, ima corriotsa jlia carroca yaají nanaco njaji pirsolri lriinai jliaji nirri Isaac.'' 11Jliaji rotatjalri lriinai cotsa matsiacalrica lrirso lrienipe ikjaote.12Mitsa Dio icaite Abraham irso: ''Mjetatsa picaolre lrinaco jliaji yempeti, corrin tsakja roikjaote rsoaji pirsodarro. Pinaitjaotsa rorso pjomi nanaco njaji rotatjalri piinai, ima pirri Isaac inakjoiteca náno njaji pinakjoiteperri nocaiterri pirso.'' 13Nocadaa tsakjaotsa aimaca njaji pirsodarro yenipe inakjoiteperri, ima pienipe tsakjani.''14Abraham icafiawa piyompinacotoa, jlipa pan, ooni lriarroda lricoda, njite lriacani Agar irso, lricadaa roteda nacóni. Lria rorso jliaji yempeti njite lrimeenaca naawa teecoa. Ikena roacawa jalrapocolri ricó Beerseba lricoda. 15Lriwayaca cádanaco naoya jliaji ooni nadenda, romaca roenipe apapoco jaico toomopetsa yapjite. 16Njite roa pjawa lripeyajle, wadeepe ciem metroca lritecoca lrioya, ima roaco cayoji: ''Corrin nooma nocapaca mayamica noenipe.'' Roofa cadanatoa lricoemjete, ikena roiyaca kjaida.17Dio jimitsa lrirso jliaji yempeti, njite jliaji Dio iageleni lriwana Agar eenolrikjoite, lriaco rorso: ¿Coancao pjia Agar? Mafiotsawa, ima Diomica lrirso jliaji yemepti pimacalri niini. 18Pjinicoa, pia piwakje jliaji yempeti pimaiyaketá carroni; ima Nonaitja caotsa lrinakjoite pacoa yacaalre macacoe.''19Njite romjeco nja rotji, niini rocapaca paapji ooni. Njite roaca ropakjanta roonitewa nirse, njiyte roaca roenipe irrao. 20Dio piatsa lriinai jliaji yempeti, njite lritaoñawa. Lriofa lritaoñawa jalrapocolri rico niini iyawitacaita matsiadalri cani. 21Lriofa piawa jalrapocolri Parán lricoda, njite jlidoa ioketa lriinoa Egipto lricoda.22Niini papia nacojlena caaco Abimelec njite lritsolrodaonai aimadan icapitamani Ficol, Abraham irso, naaco lrirso: ''Piinai catsa Dio pjiomi nanaco njaji pinaitjalri. 23Niini panaya pinaitja norso pada iacoti ajádalri sho Dio-nacó, njite corriotsa picashataca njoa lrinaco jliaji yaacoti picaiterri norso panaya, corrin tsakja nainai njaji noenipe, corrin tsakja nainai njaji njoapodamperri. Nooma matsiaca pjia norso, lrirso jliaji jipai piofalri niini cayoji matsia capisho njoa piinai.'' 24Njite Abraham iaco lrirso: ''Ajaca, nocaiteca pjia yaacoti ajádalri sho.''25Mitsa Abraham icaite Abimelec irso paapji ooniapji ikjaote, Abimelec irsoperri jlitalri pia Abraham ioya. 26Abimelec iaco lriso: ''Corrin noajíi coca-ca inaitja pirso cayó. Corrin tsakja picaite piaca norso lrinaco jliaji picaiterri norso icaamitoa. Cotsa njominca lrinaco, icaamitoa njomicani.'' 27Abraham jipa oveja njite buey tsakja njite lriacana Abimelec irso, niini njaji yamada atsianai nanaitja pada yaacoti nainaiwaaca.28Abraham sheneta naoya njaji oveja papocoperri siete oveja inarrona. 29Abimelec iaco Abraham irso: ''¿Coanshopao jliaji pjienitaca sietena cordero inarrona naoya njaji nakitsiñape?'' 30Abraham iaco lrirso: ''Njaji sietena cordero inarrona pjipaotsa nopjeyana, nocaite shopa njaaca yaají, njoaca jica jliaji ooniapji cajliaji.''31Lricadaa lriipitana niini Beerseba, nanaitja capoa yaacoti ajádalri sho njaji yamadade. 32Nanaitja jliaji yaacoti Beerseba lrico, njite Abimelec lriapiya jliaji lritsolrodaonai aimadan icapitamani Ficol nadiawa filissteonai jipaite ricojle.33Abraham yaapana apana jaico tamarisco Beerseba lrico. Lria matsiadalri Dio mawayacacadalri irso niini. 34Abraham iofawa njepaite ricó nja paana inaiki aima jalredaoca.
1Njite njapodamina njaji Dio iwica Abraham. Dio iaco Abraham irso: ''¡Abraham! Abraham shepani: ''Alri njoaji.'' 2Ikena Dio icaiteca lrirso: ''Pjipa pidee jliaji pienipe apadanalritsa, jliaji pirri Isaac pipeyonda, njite piawa jiipai Moriah lricojle. Piinoatsa nirseni pada ofrenda sho nanaco njaji jiipana ninperri, nocaiterriotsa pirso.'' 3Niini piyompinacotoa Abraham imotoa, lripápi lriofá carrona borro naco, lridee pja yamada lrirsoperri njite lrirri isaac. Lriyaca tiyeena lrimjaitá-carro ofrenda, ikeena lriacawa Dio icaiterri lrirso akjerrecaji.4Njite madalridaa nacoena, Abraham jirreta icapa apafe teecoalri. 5Abraham iaco narso njaji lrirsoperri yempetipe toa: ''Atoa iwapa faji borro icodapi, njoa njite jliaji yempeti waa-catoa. Waa catoatsa waa matsiadalri njiite wataita kenaotsa wadiawatsa ikjaolre.'' 6Ikena Abraham jipaca njaji tiyeena namjaitashopa ofrenda njite lricadaana lrirri Isaac nacó lridee-carrona. Abraham jipa idee lricaapi rico tiyeeda njite malriye tsakja; ikena naacawa yamadape.7Isaac iaco jlinirri Abraham irso: ''Pai, njite jliepani: ''Alri njoaji nirri.'' njite Isaac iaco jlinirri Abraham irso: ''Picapa, anainaji tiyeeda njite tiyeena tsakja, ¿mitsa akjerreo jliaji cordero wamjaitaoda ofrenda sho?'' 8Abraham sheepani: ''Nirri, Dio tsaotsa icadaa waoketaca jliaji cordero wamjaitaoda ofrenda sho.''Ikena naa pjaacawa yamadape.''9Naoca cádanacoena Dio icaiterri Abraham irso, ikena jlirretaca apana altar niini, njite lricadaa nja tiyeena altar nacó. Ikena lripapica lrirri Isaac, njite lriorsoetani altar nacó, tiyeena nacó. 10Abraham ipiajleta lricaapi njite jlirreta jliaji malriye lriinó-carro lrienipe isaac.11Jliada nacó wa-Minalri iageleni iwanacanieenolrikjoite, lriaco lrirso: ''¡Abraham, Abraham! njite Abraham sheepani: ''Alri njoaji.'' 12Lriaco lrirso: ''Macadatsa picaapi pienipe nacó, manaitjatsa maatsi lrirso, ima panaya dekja noajíi pjiepaca ajádalri Dio, nocapa cádanaco corrica piifarro Lrioya pienipe apadanalritsa pirsoca.''13Abraham jirreta icapa, njite lricapa apana carnero ipaacadawa lritsowa nakjoite jaicoki nacó jliapodjete. Abraham yaa jipani njite lrimjaitani ofrenda sho lrirri iarrontacao. 14Njite Abraham icadaaca lriipitanao niini, ''WAMINALRI watsa yaa warso.'' Icatsa lriipitanaca atee panashete, ''Wa-Minalri iawacadate nacoatsa, waoketa.''15Wa-Minalri iageleni iwana tsenakja Abraham yamapia shopena eenolrikjoite, 16Lriaco lrirso: ''Cayo lricaiteca pirso jliaji Wa-Minalri: ''Nocaite yaacoti ajádalri sho norsowaacatsa, pinaitja capoa cayoji notatjá capisho piinai, njite corrin piifarroca nooya pienipe apadanalritsa, 17Ajádalri nonaitja caotsa pirso matsia, Nocadaotsa pimaimataaca carroatsa pekiritsa, njite njaji pinakjoite-perri cayoatsana nacayosho njaji jiwirsida eenocoma nacoperri, njite caida manóa inomapí ricope sho, njite njaji pinakjoite-perri njaa watsa yaají nanaco njaji nacoema.18Nanakjoite njaji pinakjoite-perri matsia caotsa pjiomi njaji inaiki jalredaoca lricoperri, pjiepa capoa jliaji nocaiterri pirso.'' 19Njite Abraham idiawa naikjaolre njaji lrirsoperri yempetipe toa, njite nadiacawa pacoacatsa Beerseba lricojle, njite lriofaacawa Beerseba lrico.20Jliapodamjitena njaji jiyapalrio, nacaite Abraham irso, Milca irsoca yeenipe lripjerri Nacor irso. 21Icapiena njaji, ''Uz, icatsa pjerritica, Buz, iwerriti, njite Quenuel, Aram jinirrina, 22njite Quesed, Hazo, Pildas, Jidlaf njite Betuel."23Betuel, icatsa Raquel jinirrica. Icapiatsa njaji ochodee Milca yenipeca Nacor irso, Abraham ipjerri. 24Njite apama lrinarrote, roipitana Reúma, rorso tsakja roenipe Nacor irso, Teba, Gaham, Tahas njite Maaca.
1Sara yofa pia ciento ventisiete walria jalredaoca lrico. icapiatsa lriwiaca caaficano. 2Mayami Sara Quiriat Arba lrico, Hebrón lricoda, Canaán jipaite rico. Iinona Abraham njite lriiya Sara nacó.3Njite Abraham jinico rooya rsoaji lriino mayandarrom, lriá-carro caaco naapiya njaji Het yeenipenai, lriaco narso: 4''Inaikitsa njoa ioya inolri yofawa ipecolrico. Inaitja matsiacalri norso, icadaa norso pada jiipai noyadawa notaitá-carro nodawaca rsoaji noino mayamirri nooya.''5Njite njepani njaji Het yeenipe Abraham irso: 6''Pjimi warso, pjia waminalri. Pada caconaadalrica pjia Dio irso wapecolrico. Pidawa rsoaji piino mayandarrom akjerrecawa catsa matsiapja picapaca wa-irrirriapjirre ricó. Corriotsa pada wanakjoite itaita iifarroca pioya irrirri, pitaitá-carro pidawaca rsoaji piino mayandarrom.7Abraham jinico yemawa njite lricoajawa naikjaolre njaji jiipai iminanai, njaji Het yeenipe. 8Abraham iaco narso: ''Yomacadatsa nodawaca rsoaji piino mayandarrom, jimi norso, caaco shaa noikjaote Efrón yaapiya, Zohar irri. 9Inaa lriwendeca norso jliaji jalradalri Macpela lricoda, ima lriyadacani, njite acaniji jlipaite iwayacacawa nacojle. Ineena lritatjaca noinai cosho catsa lricoada, icadaotsa lriwendeca norso aimawerrico noyada carroni nodawacawa lricoatsa njaji mayanperrimi.''10Efrón yofaa cadana napecolrico njaji Het yeenipe, niini jliaji Efrón, hitita tairri iaco Abraham irso njemiwerrico pjiomi njaji Hete yeenipe, njite pjiomi njaji inolri yemawa yacaalre inomafe ricó: 11''Corrina nominalri, pjimi norso. Noawatsa pirso jliaji jiipai, njite jliaji jalradalri irrirri icodapidalri. Noaca pirsoni nacapa-werricotsa pjiomi njaji noofacawenai lri-ricoda jliaji yacaalre. Noá pirsoni pidawá-carro rsoaji piino mayandarrom.''12Abraham jinico yemawa njite lricoajawa naikjaolre njaji jiipai iminanai. 13Njite lriaco Efrón irso njemi-werrico pjiomi: Mitsa pjimica norso, pioma cadaa piwendecani, piwendena norso. Nocaoñaotsa pjia cosho catsa lricoada. Pjipena nopalraatani nopjeya, nodawa carroena rsoaji piino mayandarrom.''14Njite Efrón iaco Abtaham irso cayoji: 15''Pawajle jiipai coateociento dalri palraata icoada, cotsa coca-ca warso. Pidawena rsoaji piino mayandarrom.'' 16Abraham sheepatsa Efrón niii lriniweetaca lrirso lricoada jliaji lritatjalri lriinai njemí-werrico njaji Het yeenipe. Lria lrirso coatrociento monedaitape palraata, cayotsa nacadaa capisho palraata icoada njaji iwende caperri.17Niini jliaji jiipai Efrón iyaada pia, Macpela lricoda, tsoomirri Mamre ioya, icatsa jlipaitenaca, irrirri lri-ricoda-dalri, pjiomi njaji jaicolrima lriricoda-dalri, pjiomi njaji jiipai yoocacawa lrico, 18Abraham iyaadacani, lriwentanda nacapawerrico njaji Het yeenipe, napeyajle pjiomi njaji inolri yacaalre inomafe lricojle.19Njitedalri dekjena, Abraham idawa lriinomi Sara jalraadalri ricó Macpela lricó, tsoomirri Mamre ioya, Hebrón lrico, Canaán jipaite ricó. 20Niini jliaji jiipai njite jliaji jlrapeco Abraham iyadenakja, pada nadawacawa lrico mayanperrim lriwentanda naoya njaji Het yeenipe.
1Pekirrinatsa Abraham, njite wa-Minalri inaitja aima matsiaperri Abraham irso pjiomi nacó. 2Abraham iaco lrirso jliaji lrirsodalri, jliaji wiadalrina idenjica lriinai, jliaji yajiacada nanaco pjiomi njaji lrirsompe: ''Pjieta picaapi nonaapa pocoda yapjite. 3Nooma picaiteca norso yaacoti ajádalri sho Wa-Minalri Dio ipeyajle, corricaotsa pjitá carroca nirrinowa nanakjoite njaji cananeonai, njaji noofanipe ipecolrico. 4Piawatsa naikjaolre noyacalre lricojle, nokitsiñape ikjaolre, pidee carroatsa nirri Isaac iinowa njite.''5Njite Abraham irsodalri iaco lrirso: ''¿Coajiotsa nonaitjaca corricadaa rooma ronoca noinai rsoaji iinarro lrinacojle jliaji jiipaica jliaji? ¿Capja nodee caotsa pirri Isaac lri-ricoda jliaji jiipai pinolri njite? 6Abraham iaco lrirso: ''Picapaja matsia wadee pimaca lridiáca tsenakja nirse jliaji nirri. 7Jliaji Wa-Minalri Dio eenolricojle-dalri, jliaji jitalri njoa njonirri iipana lrikjoite njite nokitsiñape jipaite rikjoite, jliaji icaitecada norso yaacoti ajádalri sho pekirrí-dalri cayoji: Pinakjoite- perri irsoatsa nocadaa jliaji jiipai, Jliawatsa imeenaca Lri angeleni lria-carro pipjeya, niniotsa pideeca apama inarro nirrinowa njite.8Mitsa corri cadaa rooma ronoca piinai rsoaji inarro, niniotsa corrinatsa pinaitjá carroca jliaji picaiterri norso yaacoti ajádalri sho pinaitjacaotsa. Icaamitsa corrin nooma pideeca noenipe nirse.'' 9Niini jliaji lrirsodalri sheetaca lricaapi lrinapa pocoda yaapjite njite lricaite lrirso yaacoti ajádalri sho lrinaco jliaji lrinaalri lrinaitjaca.10Jliaji lrirsodalri jlipa diena camello, jlipa tsakja aima regalo lridewape lriinaiwa. Ikena lriacawa Aram Naharaim jipaite nacojle, Nacor iyacalre lricojle. 11Lricadaa naorsoacawa njaji camello padanajle yacaalre ioya, ooniapji ikjaote. Ima dainomajlekena nanocawena njeta ooni njaji inaitjepe.12Njite lriaco: ''Pjia no-Minalri, notalricanaa Abraham iDiote, picadaa matsiaca lrimotoca norso panaya lrinaco jliaji nocaiterri nominalri Abraham irso nonaitjacaotsa. 13Picapa noamacawa lri-ricoda jliaji ooniapji, njite naitonaipe njaji atsianai aperriji yofawaji, nánoca njeta ooni. 14Picadaotsa nonaitjaca cayoji noají-carro. Nocaite cadaa aapama yempeti irso cayoji: ''Pinaitja matsiacalri pia noirrao lrinakjoite jliaji ooni pideeri pipalangana lrico, njiteotsa rsoepa njoa: ''pirrena, njite njoawatsa yaa nairrao njaji picameellon,'' icatsaotsa picadaa shopa noaji rsoaca rsoaji picadanda pirsodalri Isaac iinowa. Niniotsa noajíi Pjiaca ikitsindata njoa matsiacarro lrimotoca norso cayoji nocaiyte capisho nominalri Abraham irso.''15Njite lripjeya toa yaamica caacocani, Rebeca jinicoa ropolricoita roonite palangana lrico ooniapji rikjoite. Rsoaji Rebeca Betuel iitocano, Milca irri, Nacor iinom, Abraham ipjerri. 16Apama inarro yempetitoa njite matsiaparro, corridarro toa jiyapa pada atsia yaapiya. Roorrocoa ooniapji ricojle, ropakjanta ropalangana, njite rsonico njiteo.17Niini jliaji Abraham irsodalri lrikjeyapita lriá-carro rokjoete, lriaco rorso: ''Pinaitja matsiacalri, pia noirrawa jatjamitsa pionite nakjoite.'' 18Njite roaco, ''Pirra, nominalri.'' njite rokjeyapita rorrocoetaca ropalangana roá-carro lriirrao.19Njite rotaita cayami roaca lrirrawa, roaco lrirso. ''Noá pjatoa nota ooni noá-carro tsakja nairrao njaji picamelloni, kjerrekenaotsa yaami nairraca.'' 20Niini rikjeyapita roarro ooni palangana lrikjoite nairra carroda lrico, njite roapja rsota ooni njetacawa lrikjoite. Cayotsa rsotaca ooni nairrá-carro njaji camello.21Njite jliaji atsia maacotsa lricapacano lricapá-carro rsoacada rsoaji wa-Minalri icadaalrina matsiá-carro jliaji lrialri ikjaote. 22Njite nairra catoa ooni njaji lricamelloperre, jliaji atsia jlita pada caapirroti njetaco nacope owirrope, irsocada sei gramo jlimiñaca, jlita tsakja lrinaapapi jliwacatsa owirro irsocada ciento die gramo jlimiñaca, 23njite lritatja lrimiono: ''¿Cocao iito pjia? pinaitja matsiacalri picaite njomi, ¿Capja lricoa noá-carro nomaa pjinirri iipana lrico jlia deepica jliaji?''24Njite roaco lrirso: Betuel iito njoa, Milca irri, Nacor irso.'' 25Roaco pja lrirso: Ajatsa, warsoentsa aima naijaope njaji camello, lrikjoen tsakja pimá-carro wainai waapana lrico.''26Niini lricoajawa lriá-carro matsiadalri Dio irso. 27Lriaco: ''Matsiadalrica jliaji wa-Minalri, nominalri Abraham iDiote, ima corrica lrimaca Lriacoami lricaitecawa corricatsa lrimacá jliaji nominalri. Njite Lrikitsindata njoa nooacarro mayan naikjaolre njaji nominalri ikitsiñape.''28Njite rsoaji yempeti rsoeco rocaite narso njaji rsodoa ikitsiñape lrinaco jliaji rocapalri. 29Rebeca irso pia pada ropjerri, lriipitana Labán. Labán shecoa lrikjaolre jliaji atsia, yacaalre pemajle inipolrico, ooniapji icodapi. 30Ima lricapa cádanaco jliaji caapirroti njite njaji nanaapapi lriwedoa jipajica, njite lrimi cádanaco coanca lriwedoa Rebeca icaiteca cayoji: ''icatsa njaji lricaiterrica norso jliaji atsia,'' lriawa lrikjaolre jliaji atsia njite lricapa lriemacawa camello icodapi, iooniapji icodapitsa.31Njite Labán iaco lrirso: ''Pjiewenawa, pjia matsiadalri Dio inaitjaca irso. ¿Coada piemawa padanajletsa? Nomatsietjenina jliaji panti pimaa carrodawa, njite nayarrowajleo tsakja njaji camello.'' 32Ikeena jliewawa panti ricojle jliaji atsia, lriorrocoeta njaji camello ideecalre. Naa tsakja malritsi camello injao, naa tsakja ooni lricotso shopa jliipa njite njajipa njaji lriinaiperri.33Nacada lrinjao naijacarroita nacó mitsa lriaco narso: ''Corritsa nojácarroca akjerreca nocaite jimi jliaji norsolritsa nocaiteca jlimio.'' Niini Labán iaco lrirso: ''Picaitena.'' 34Niini lriaco: ''Abraham irsodalrica njoa.'' 35Jliaji Dio aima lrinaitjaca matsia nominalri irso niini canaanídalrica panayani. Dio icadaa lrirso aima maaficalri lriipirrao, palraata, owirro, lrirsoperri atsianai njite inaitjepe tsakja, camello njite aima borro tsakja.36Njite Sara, nominalri iino, keenipeca lrirso pada atsia pekirro cayaminano, njite nominalri icadaa lrienipe irso pjiomi njaji lriyarro. 37Njite lrinaa nocaiteca lrirrso yaacoti ajádalri sho Wa-Minalri Dio ipeyajle lricaitecawa norso: corricaotsa pjitá carroca nirrinowa nanakjoite njaji cananeonai, njaji noofanipe ipecolrico. 38Piawatsa naikjaolre noyacalre lricojle, nokitsiñape ikjaolre, pidee carroatsa nirri Isaac iinowa njite.''39Noaco nominalri irso: Coajiotsa corricadaa rooma ronoca noinai rsoaji inarro. 40Njite lriaco norso: ''Jliaji no-Minalri, Jliaji nonaitjalri irso cayoji lrioma capisho, Jliawatsa imeenaca Lriegeleni lrikitsindatá carroatsa pjia, pitaitá carroatsa pioketaca nirrinowa nanakjoitetsa njaji nokitsiñape, njonirri inakjoite perritsa. 41Mitsa piacadawa naikjaolre njaji nokitsiñape njite corrin nacadaa pirso nafiepena nirrinowa. Niniotsa matsiaca pjia lrioya jlliaji yaacoti picaiterri norso yaacoti ajádalri sho pinaitjacaotsa.''42Niini noocacawa opica ooniapji icodapi, njite noaco: ''Pjia noMinalri, notalricanaa Abraham iDiote, picadaa matsiaca lrimotoca norso jliaji nonolri ikjaote, 43picapa noamacawa lri-ricoda jliaji ooniapji, picadaa romoto cádanacoa rsoaji yempetitoa, rsoaji inarro nocaiterriotsa irso cayoji: ''Pinaitja matsiacalri pia noirrao lrinakjoite jliaji ooni pideeri pipalangana lrico, 44njiteotsa rsoepa njoa: ''pirrena, njite njoawatsa yaa nairrao njaji picameellon,'' icatsaotsa no-Minalri, Piniwanandaca nominalri irrinowa.''45Njite lripjeya toa yaamica caaco njoa nocaolre ricó, icapa, Rebeca yorrocowa ropalangana yaapiya ooniapji ricó rsotá-carro ooni, niini noaco rrorso: Pinaitja matsiacalri, pia noirrao ooni.'' 46Njite kjeyacalri rorrocoeta roonite ropolricoitanda, njite roaco norso: ''''Pirrena, njite noá tsakjaotsa nairrao njaji camello tsakja.''47Notatja njomiono coca rsonirri, niini roaco norso Betuel-ca rsonirri, Nacor irri Milca yaapiya. Ikena norroetaca caapirroti rsotaco naco njite njaji ronaapapi. 48Ikena noaca matsiadalri no-Minalri irso, lriDiote jliaji nominalri Abraham, lridee capoa njoa matsia nokeetá-carro nominalri ikitsinda iito lrirrinowa.49Niini panaya icaite njomi, itaita cadaa icañata nominalri icapa ipeyo catsani ajádalrisho ikitsinda sho o corrin. Mitsa noma noajica coajicca, notaitá carro nocapa akjerrecaotsa noawaji, noyekemajle o nopatolriemajle.50Njite Labán, Betuel tsakja naaco lrirso: ''Dio inakjoitedalrica lrino jliaji picaiterri; Corrin wataita wacaiteca ajaca o corrica. 51Picapa, arrotsa rsoaji Rebeca. Pjipa pideeno piminalri irrinowa, cayoji Dio icaite capisho.52Abraham irsodalri jimi cádanaco cayoca lriaco, icaamitsa lriaca matsiadalri Dio irso. 53Njite jlita njaji inaanitidape palraatape, owirrope, njite tsaaya tsakja lriá-carro Rebeca irso. Lria tsakja inaaniti macoadatsa ropjerri irso njite rsodoa irso tsakja.54Njite dekjena lrinja, lrirra tsakja, njite njaji lriinaiperri tsakja. Nemaatoa niini, njite tjewaijlena piyompinaco toa nacafiawa, njite lriaco: ''Picadena nodiawa nominalri iderse.'' 55Mitsa Rebeca ipjerri njite rsodoa, naaco lrirso: ''Picadatoa roofaa wainai die jalredaoca toa. Njite dekjena rotaitena roacawa piinai.''56Mitsa lriaco natrso: ''Macadatsa nofaa pjacatoa anjí, ima noMinalri icadaa lrimotoca norso mtsia jliaji nonolri ikjaote. Icadena nodiá carrowa nominalri iderse.'' 57Njite naaco: ''Warsa wawana rsoaji yempeti, rsoawatsa icaite coajica.'' 58Nawana Rebeca njite naaco rorso: ''¿Capja piacaotsa lriapiya jliaji atsia? Roaco narso: ''Aja, noaca lriinai.''59Ikena nameena rsoaji lriweedoa Rebeca, njiyte rsoaji rorsodarro, naacarro lrinai jliaji Abraham irsodalri njite njaji lriinaiperri. 60Nacadaa rorso yaacoti matsiaperri, naaco cayoji: ''Pjia waweedoa, njadoa caotsa pjia njaji aimadan inaikinai, njite njaji pinakjoite perri nainocaotsa pjiomi njaji maatsiperri icapaca irso.61Njite Rebeca iawa, njite rsoaji rorsodarro njerra naofawa camello nacó, njite naawa lriinai jliaji atsia. Njite jliaji Abraham irsodalri jipa idee Rebeca lriapowa lricojle. 62Isaac iofáa cadanawa Neguev lricó, njite icami piatoa lridiaca lriocawa Beer Lajai Roi lrickjoite.63Isaac imoto lriemajiwa dainoma nacojle. Njite jlirreta lricapa aima camello ínoca. 64Rebeca icapani, rocapa cádanacotsa Isaac, rsonico rowatsiawa camello nakjoite. 65Roaco Abraham irsodalri irso: ''¿Kjaiterri jliaji atsia yemajerriwa inolri wakjoete?'' Njite lriaco lrirso: ''Icatsa nominalrica.'' Niini rsopa yamacati roitaaca shopawa.66Ikena jliaji narsodalri icaite Isaac jimi pjiomi coanca lrinaitjaca. 67Ikena Isaac ideeca rsoaji Rebeca jlidoa Sara iipanaita lricojle. Cayotsa jlitaca lrinoa rsoaji Rebeca, lripeyo pekirritsa rsoaji Rebeca. Cayotsa Isaac jliyapetaca inonaacalri jlidoamcoidoa nacó.
1Abraham jita apamenakja lrinowa; roipitana Cetura. 2Njite jiico rorso njaji roenipe, Zimram, Jocsán, Medán, Madián, Isbac njite Súa. 3Jocsaán yeenipeca Seba njite Dedán. Njite njaji Dudán inakjoite-perri icatsa njaji inaiki aimadan Asur perri, Letús njite Leum perri. 4Njaji Madian yeenipe: Efa, Efer, Hanoc, Abida njite Elda. Icapiatsa pjiomica njaji Cetura inakjoite-perri.5Abraham icadaa pia lrirri Isaac irso pjiomi njaji lrirsopmpe pia. 6Mitsa lria pia tsakja narso njaji lrienipe apaana nainaiperri njaji inaitjepe lrirsoperri, njite lrimeenaca naawa jeerri imotokemajle, teeco lrirri isaac ioya.7Cayopia Abraham iwiaca yofacawa jalredaoca lrico: ciento setenta cinco walria. 8Mayami Abraham. Lriofa cayamiwa wiá jalredaoca lrico njite pékirritsani, lriá carroenawa naikjaolre njaji lrikitsiñape mayamirri lripjeya.9Isaac njite Imael, njaji yaame lrienipe, icatsa njaji idawalrini jalraapeco lrico Macpela ricó,Efrón jipaite ricó, Zohar irri jliaji hitita tairri, jliaji tsomirri Mamre ioya. 10Jliaji jiipai Abraham iwenta piani naoya njaji Het ienipenai. Icatsa nadawaca Abraham niini, lriino Sara icodapitsa. 11Mayami cayami Abraham, Dio inaitja matsia lrirri Isaac irso. Isaac iofá piawa tsoomi Beer Lajai Roi ioya.12Icatsa njaji Imael inakjoiteperrica, jliaji Abraham irri, agar iapiaya rsoaji Egipto tadoa, Sara irsodarro, Abraham iino.13Icatsa neepitanaca njaji Imael yeenipe, coan piacatsa jiicocana: Nebaiot, el primogénito de Ismael, Cedar, Adbeel, Mibsam, 14Misma, Duma, Massa, 15Hadar, Tema, Jetur, Nafis njite Cedema. 16Icatsa neepitanaca njaji Imael yeenipe, njepaite lrico, naapana lrico; doce poco namaimaca njaji caaconaperri nakitsiñape irso.17Cayo pia lriwiaca Imael yofa piaca jalredaoca lrico: Ciento trenta siete walria. Mayami Imael, lria carroenakja naikjaolre njaji lrikitsiñape mayamirri lripjeya. 18Icatsa njepaiteca naofalri irricoda, Havila njite Shur nacojle, tsoomi Egipto ioya, inipo lrico yacadawa Asiria ikjaolre. Corripiatsa matsiaca naofacawa, ima nainoacaji manacawa nakjoetewaaca.19Njite, icatsa njaji Isaac, Abraham irri inacoapanaperrica. Abraham yenipeca Isaac. 20Isaac irsopiakena corenta walria lripekirrica nacó jlita caojli pia lriinoa Rebeca, Betuel iito, arameo tairri yofacada Padán Aram lrico, njite Labán iwedoa jliaji arameo tairri.21Isaac itatja Dio iinai lriino nacó, ima corrica rotaita keenipecano njite Dio sheepa jliaji lritatjalri Lriinai, Rebeca nacó, ikena keenipeca rsoaji lriino. 22Njaji roenipe rowedan lricope toa, nainoacamanawa, niini roaco: ''¿Coada ayo njoaji?'' Njite roa rotatja Dio iinai coadaca cayono.23Njite Dio icaite rorso cayoji: Niinica yamacoa jiipai piwawa lrico, yamacoa inaiki jipaite shenacawa piwawa lrikjoite toa. Kjaida pjaacatoa jliaji pacoa apacoa ioya, njite jliaji ipjerriti, iwerriti irsodalri kenakjaotsani.''24Caiwi cádanacoenano, nacapa niinica yamada njaji roenipe rowawa lrico. 25Jliaji imotolri iinita, lkeeyoni njite iiraini pjiomi, irraidalri capisho lritsayani. Nacadaa lriipitanao Esaú. 26Jliapodamtsa, lriwerri imotowa, njite jlipaca lriperri Esaú itawirseda nacó. Nacadaa lriipitanao Jacob. Isaac irsopiakena sesenta walria lripekirrica nacó keenipe caojlina rsoaji lriino.27Nataoñawa njaji yempetipe. Jliaji Esaú lriají lriyawitaca, yajicadawa awacada lrico; mitsa lriwerri Jacob pada atsia maconi tsa, panti lricodatsa yofawa. 28Niini Isaac ipeyo pjaaca Esaú ima lrinjaca lriinai lriwini, mitsa Rebeca ipeyo pjaaca Jacob.29Jacob iyana matsia lrinjao. Esaú yoca-cadanawa awacaada lrikjoite, mjaidenatsa maawitacai sho. 30Niini Esaú iaco Jacob irso: ''Pinaitja matsiacalri pia noijao jliaji piyanan irraidalri, ¡maapji ketsa njoa! Lrikjaote naajicani Edom.31Jacob iaco lrirso: ''Pivendee peda norso ipjerritiapani.'' 32Esaú iaco lrirso. Corrinatsa notaitaca jliaji, mayamiketsa njoa. Mikjapantsa norso pjerritica njoa, picapa coajica mayamica njoa maawitacai sho.'' 33Jacob iaco tsenakja: ''Picaite peda norso yaacoti ajádalri sho.'' Niini Esaú icaite lrirso yaacoti ajádalri sho, cayotsa Esaú iwendee pjerritiapani Jacob irso. 34Jacob yaa Esaú injao pan njite lriyanan joiwí dalri comaanape. Esaú injá, lriirra tsakja, njite jlinico lriá-carro pjawa lripjeyajle. Esaú ipeeco lrioyawa jliaji ipjerritiapani.
1Njite, maawitacaica njepaite ricó, lrioya tsakja jliaji initalri pia Abraham shawajli. Isaac iawa Abimelec ikjaolre, natalricanaa njaji filisteonai Gerar lricó.2jite WaMinalri icañjatacawa lrirso njite lriaco lrirso: ''Maatsawa Egipto lricojle; awatsa piawaji Nocaiterriotsa pirso kjerrecaotsa pia piofawaji. 3Icatoatsa piofacawaji lriricoda jiipaica jliaji njite Njoá tsaotsa piinai njite nonaitjacaotsa pirso matsia anjí; ima noacaotsa pirso jliaji jiipai njite narso njaji pjiapodamperrimi, Nonaitjacaotsa cayoji nocaite capisho pia yaacoti ajádalri sho pjinirri Abrham irso.4Nocadaotsa aimaca njaji pidakenai cayoji jiwirsida eenocoma yecoa nacoperri, njite noacaotsa pidakenai irso jliaji jiipai. Naikjaote njaji pinakjoite perri matsia caotsa pjiomi njaji inaiki jalredaoca lricoperri. 5Cayoatsa Nonaitjaca ima Abraham shepa noaco matsia njite lrinaitja pjiomi njaji nonaalri lrinaitjaca, njaji yaacoti Nocadaalri lrirso, njaji yacoti coancarro paofacawa matsia njite njaji yaacoti yajicape kjaidaperri.''6Niini Isaac iofacawa Gerar lricó. 7Njite njaji atsianai ninperri natatja cádanaconi lriino nacó, lricaite narso lriwedoa-cano; ima lrifioca lricaiteca narso lriino-cano, ima lriwaopia wadee cantja nainocani roikjaote ima matsiadarroca icapacana rsoaji Rebeca. 8Njite wiá cayamina Isaac iofacawa niini, jliaji Abimelec, natalricanaa njaji filisteonai lricoajita lricapa ventana lrico. Lricapa Isaac itiimatetaca rsoaji lriino Rebeca.9Nini Abimelec iwanaca jlikjaolrewa Isaac, lriaco lrirso: ''Ajádalri piinoca rsoarra, cotsa piwedoa-cano. ¿Coada picaite warso piwedoa catsano? Njite Isaac shepani, lriaco: ''Ima nowaadaca wadecatsa pada ínoca njoa roikjaote jlitá-carro noyano.'' 10Abimelec iaco lrirso: ''¿Coada pinaitja warso cayo? Pada nanakjoite njaji atsianai aperriji mjerrapitinatsantja lriaca lrimaa roapiya rsoaji piino, njitenantja pima maatsídalri jiwaca wanacó lrikjaote.'' 11Niini Abimelec iaco narso pjiomi njaji lrinaikite cayoji: ''Coca cadaotsa inota jliaji atsia o rsoaji lriino, mayamicaotsani.''12Isaac iapana lri-ricoda jiipai-ca njite lriniwaca lripania iinaca macaapji capisho lripaniapji jliwalria, ima Wa-Minalri inaitja matsia lrirso. 13Njite canaanidalrica Isaac. Caiminitsa lritaoñaca lrinaani nacó niini lrirsoca lrinaani pekirridalri. 14Lrirsopia aima oveja, vaaca, aima idejicape lrirso. Njite maatsi nacapaca lrirso njaji fiflisteonai.15Njaji ooni njecaniapji ricope, njecalri pia njaji jlinirri Abraham irsoperri lriofa caojli pia niini, njaji filisteonai naitacani jiipai shona. 16Abimelec iaco Isaac: ''Warsenaotsa piawa teeco waoya, ima canaanidalri pjaaca pjia waoya.'' 17Isaac iawa njiteo lriá-carroenakja lriofawa Pacoacaitacawa lrico jiipai Gerar lrico.18Isaac ipieta tsenakja jicaca njaji oniapji, jlinirri Abraham inaitjanda pia oopi. Njaji filisteonai naita piacana mayami cayami pia Abraham. Isaac icadaa neepitanao njatsa njaji jlinirri icadaji piatsa narso.19Njaji Isaac irsoperri njeca pacoacaitacawa lrico jiipai paapji oniapji, naoketa niini aima cawa ooni imotocawa. 20Njaji iwapacape pirraiti Gerar lricoperri nacoitacawa naapiya njaji Isaac iyape, nacaite narso nayadaca jliaji ooni. Isaac icadaa njecaniapji niini Esek, nainoaca capoa lrikjaote lriapiya niini.21Njite napieta tsenakja njecaca paapji, caitsenakja nacoitacacawa lrikjaote, njite nacadaaca lriipitanao Sitna. 22JLia njitewa njecá-carro papjio, njite corrinatsa nacoitacawa lrikjaote, niini lricadaaca lriipitanao Rehobot, caishopa lriipita, maminalri cawa, njite lriaco: ''WaMinalri icadaaca wayadawa, icatsaotsa matsiaca faa anjí lri-ricoda jiipaica jliaji.''23Njite Isaac iawa njiteo Beerseba lricojle. 24Jliadatsa deepica Dio icañjatacawa lrirso, njite lriaco lrirso: Icatsa pjinirri Abraham iDioteca njoa. Mafiotsawa, ima Njoacatsa piinai njite matsia caotsa nonaitjaca pirso, Nocadaotsa aimaca njaji pidakenai lrikjaote jliaji norsodalri abraham.'' 25Isaac inaitja apana altar niini, njite icatsa lriaca matsiadalri Dio irso niini. Lrinaitja lripanaita niini njite njaji lrirsoperri njecaca paapji ooniapji.26Abimelec iawa Gerar lrikjoite lriapiya jliaji lrikitsindaji Ahuzat njite jliaji lritsolrodaonai icapitama Ficol Isaac ikjaolre. 27Isaac iaco narso: ''¿Co ada íno noderse maatsi cadana icapaca norso njite shaatsa imenaca noá-carro teeco ioya?''28Njite naaco lrirso: ''Ima wacapaca matsia Dio catsa piinai. Niini wacaite warsocatsa wanaitjaca pada yaacoti ajádalri sho wapiyawaca. Niini warsa wanaitja pada yaacoti warsowaaca panaya. 29Corriotsa pinaitjá carroca maatsi warso, corrin tsakjaotsa waitjá carroca maatsi pirso, njite matsia calri ricotsa wameenaca pjia piá-carro teecoa matsiatsa. Ajádalri, Dio inaitjandaca irso matsia pjia.''30Isaac inaitja aima injaodati naiñjá-carro, niini naiñja, nairra tsakja. 31Nacafiawa piyompinacotoa njite nanaitja pada yaacoti ajádalri sho naapiyawaca. Isaac imeenaca nadiawa, njite corrin coca nanaitja Isaac irso.32Jliadatsa jeecoapi njaji Isaac irsoperri naocawa lriderse njite naaco lrirso naoketakena ooni njecaniapji ricó. 33Isaac icada lriipitanawa jliaji njecaniapji Seba, caishopaca lriipitana, yaacoti ajádalri; njite Beerseba lriipitana jliaji yacaalre atee panashete.34Esaú irsopiakena coarenta walria lripekirrica nacó jlita lriinoa apama, Judit darro iipitana, Beeri iito, hitita tairri, apama pja, Basemat darro iipitana, Elón iito, hitita tairri. 35Njaji inaitjepe nadee aima inonacalri Isaac njite Rebeca irso.
1Pekirri kena Isaac njite corrinatsa lritaita lricapaca matsia, lriwana lrikjaolrewa lrirri pjerriti, Esaú, lriaco lrirso: ''Nirri.'' njite jliepani: ''Alri njoaji.'' 2Isaac iaco lrirso: ''Pipacapa coanca pekirri kena njoa. Coancadanaco ketsaotsa mayami njoa.3Panaya pjipa njaji piwinitashopa, picaapawirre njite piyawitjiapo, piawa awacada lricojle piinó-carro noijao maaficalri. 4Pinaitjaotsa noijao joiwidalri, jliaji nopeyonda noijaca, njiteotsa pidee norsoni noijá-carro njite noija cayamiotsa nocadaotsa pinaco matsiadalri mayamica ipjeya njoa.''5Mitsa Rebeca jímitsa coanca Isaac icaite lrirri Esaú irso. Esaú yaawa awacada lricojlre lriinó-carro maaficalri lridé-carro panti ricojle. 6Njite Rebeca iaco rirri Jacob irso: ''Picapakje. Njomi coanca pjinirri iaco pipjerri Esaú irso. cayo lricaitecani: 7Pideotsa norso maaficalri iipe njite pinaitjaotsa noijao cayoji nopeyo capisho nojá-carroatsa njitenaotsa notaita nocaiteca matsia pinaco Dio ipeyajle lripjeyatoa mayamica njoa.''8Panaya nirri, pjimi norso njiteotsa pinaitja cayoji nocaite capisho pjia. 9Piá pioma pidee norso corrarra lrikjoite yaamana cabra yenipe; nonaitjá-carroatsa pjinirri injao cayoji lripeyo capisho lrinjaca. 10Njite pideotsa pjinirri irso lrinjá-carro, lricadaa carroatsa pinaco matsiadalri mayamica ipjeyani.''11Jacob iaco rorso: ''Jliaji nopjerri Esaú, atsia keyoni njite njoa corrin. 12Coajiotsa papai inota cadaa njoa, niniotsa lriwada yacadacatsa icashatani. Niniotsa, lriawerricontja norso matsiadalri, maatsidalri nakjaotsa lricadaa nonaco.''13Njite jlidoa iaco lrirso: ''Nirri, nonacoatsa jliwao coandalriada maatsidalri pikjaoté-dalri. Icaamitsa nooma pjiepaca jliaji nocaiterri pirso, piena pioma norsona.'' 14Jacob yaa yoma njaji jlidoa itatjalri lriinai, njite ronaitja injaodati joiwí-dalri cayoji jlinirri ipeyo capisho.15Rebeca jipa njaji rirri ipjerriti Esaú itsayan matsiaperripja, roopana lricope lricadaa, rsoetaá-carro rirri iwerriti Jacob nacó. 16Rorroeta njaji cabra yeenipe iyami lrinaapa naco njite lrinorsiapji nacó. 17Njite roá lrirso jliaji injaodati joiwí-dalri ronaitjanda rirri Jacob irso.18Jacob iawa jlinirri iderse njite lritatjani: ''¿Pai? Njite jliepani: Alritsa njoaji; ¿Kjaiterrio pjia nirri?'' 19Njite Jacob sheepani: ''Esaú njoa, pirri ipjerriti; nonaitjenina cayoji picaite capisho norso. Panaya pjinicoena piofawa pinjá-carro nonwinitanda pirso, picadaa carroena nonacó matsiadalri.''20Isaac iaco lrirri irso: ''¿Coajio pinaitjaca kjeya carrocatsa pioketaca piwinio, nirri?'' Njite lriaco jliepacani: ''Ima jliatsa jliaji wa-Minalri Dio icadaa norsoni.'' 21Isaac iaco Jacob irso: ''Pitsoomita njoa nonotá-carro pinaapa, noajícarro ajádalri Esaú-ca pjia.''22Jacob itsoomita jlinirri Isaac, njite jlinirri inota lridada, njite lriaco: ''Jacob iaco shoca jliaji pjemirri, mitsa njaji lrinaapa, Esaú inaapacani.'' 23Mitsa corrin Isaac ianjíi Jacob catsani ima keeyoca nja lrinaapa cayotsaji Esaú inaapa sho, niini Isaac icadaa matsiadalri lrinacó.24Njite lriaco lrirso: ''¿Ajádalri nirri Esaú-ca pjia?'' Njite jliepacani: ''Aja, Esaú njoa.'' 25Isaac iaco lrirso: ''Pidee noijao piwini, notaitá-carroatsa nocadaaca pinaco matsiadalri.'' Jacob idee jlinirri inajo njite lriinjacani, Jacob idee lrirrao jaico tjeda yaana njite lrirracani.26Njite jlinirri Isaac iaco lrirso: ''Pitsomita njoa nirri njite pitsotso njoa.'' 27Jacob itsomitani njite lritsotsoni, njite lriemjia lritsayani iitan ikena lricadaaca lrinaco matsiadalri. Isaac iaco cayoji: ''Piají coanca awacada iitan shoca lriitan jliaji nirri, jliaji awacada Dio icadanda inaco matsiadalri.28Dio icadaotsa iyao matsiadalri jiwacawa eeno lrikjoite pjipaite nacó, njite piniwacaotsa aima pipania iinaca, aima tsakja comaana njite jaoco tjedaa walriajao tsakja.29Pirsoperri caotsa njaji inaiki jalredaoca lricoperri njite njaji macacoe lricoperri nacoaja caotsa pipeyajle. Pjia watsa naminalri njaji piwenaipe, njite nacoajacaotsa pipeyajle njaji pjidoa yeenipe. Coca cadaotsa caaco maatsi pinaco maatsi caotsani; njite njaji caacoperri pinaco matsia, matsia caotsani.''30Njite yaami cádanaco catsa Isaac icadaaca matsiadalri Jacob naco, njite Jacob imoto caacatsa njiteo, jlinirri Isaac ioya, jliaji yaacada iwinita, lripejerri Esaú idia yoocawa lriwini yaapiya. 31Lrinaitja injaodati joiwidalri njite lrideeni jlinirri irsoni. Lriaco jlinirri irso: ''Pai, pjinicoena pinjá-carro maaficalri iipe pirri iwinitanda pirso, picadaa carroenaotsa matsiadalri lrinaco.''32Jlinirri Isaac iaco lrirso: ''¿Cocao pjia?'' Njite Esaú iaco lrirso: ''Njoatsa, pirri ipjerriti Esaú.'' 33Njite Isaac itetjewa, njite lriaco lrirso: ''¿Coca tsakjao jliaji iderri norso lriwini? Opina noijani pjiomi lripeyatoa pinoca noderse, nocadaa lrinaco matsiadalri. Ajádalri, matsiacaotsani.''34Esaú jimi cádanaco coanca jlinirri icaiteca lrirso, icaamitsa lriyaca kjaida irroati sho, lriao jlinirri irso: ''Picada tsakja nonaco matsiadalri, paí.'' 35Isaac shepani: ''Opina lrino noderse jliaji piwerri ishaati sho njite lrideeca pioya jliaji matsialri piyadaope pia.''36Esaú iaco: ''¡Cotsa matsiaca lriipitanaca Jacob!'' Ima yamapia kena lricashataca njoa. Jlita nooya ipjerritiapani, njite panaya, opinakja jlita nooya jliaji matsiadalri noyadape pia tja.'' Lriaco pja jlinirri irso: ''¿Corrin picadaa pada matsiadalri jatjamitsa noyadawa?'' 37Isaac iaco lrirso: ''Opina nocaiteni jliá-carroatsa piminalri, njite lrirsperricaotsa pjiomi njaji piwenai, njite nocadaa lrirso aima lrinjaope njite lrirraope walrijaipe tsakja. ¿cokenatsantja notaita noaca pirso, nirri?''38Esaú iaco jlinirri irso: ''¿Corrinatsa pirso padetsa matsiadalri norso, paí?'' Picadaa tsakja nonaco matsiadalri, papai. Esaú iyaca kjemá niini.39Isaac iaco lrirso: ''Anji piofalri niini corriotsa pirso carroca jiipai matsiadalri, corriotsa iyá-carroca pipania iicao jiwacada eeno lrikjoite. 40Piinocaotsa inaiki pjitá-carro naoya nanaani pitaitá-carro caafica pjia, njite pidejicaotsa piwerri irso. Mitsa piema cádanacoatsa lrikjoete, corrinatsaotsa jliá-carroca iají pinaco.''41Maatsi pia Esaú icapaca lriwerri Jacob irso lrikjaote jliaji matsiadalri njanirri icadanda lrinaco. Esaú iaco lricaolre ricó: ''Kjeyetsa mayamica papai; niniotsa mayami kenaotsani, noinoatsa jliaji nowerri Jacob.'' 42Niini nacaite Rebeca jimi coanca rirri pjerriti icaiteca. Niini ronaa nawanaca rorso rirri iwerriti Jacob, lriaco lrirso: ''Pjimi matsia, jliaji pipjerri Esaú lricatimataaca jliwacatsa ima lriwaopia lrinó-carro pjia.43Panaya nirri, warsa pipítoa nopjerri Lában ikjaolre, Harán lricojle, pjiepa jliaji nocaiterri pirso. 44Pia toatsa piofa nirse, akjerre kenaotsa yaami kerroaca jliaji pipjerri, 45a kjerre kenaotsa yaami kerroacani pikjoete, kjerre kenaotsa yami lriwaopiaca lrinaco jliaji pinaitjalri lrirso. Njitenaotsa nonaa naaca naoma pjia njite. Corrin nooma mayamica shaa papiatsa yamadape.''46Rebeca iaco Isaac irso: ''Maatsí noajiacacawa naikjaote njaji Het itonaipe. Jacob jita cadaa lrinowa apama nanakjoite njaji Het itonaipe, caiperri nacayosho njaji inaitjepe faofalri icodapi. Cayo cadaa, maatsiwatsa nofacawa.''
1Isaac iwana lrikjaolrewa Jacob, lriaco lrirso: ''Corriotsa pjitá carroca piinowa nanakjoite njaji inaitjepe Canaán lricope. 2Warsaotsa piawa Padán Aram lricojle, Betuel iipana lricojle, pjidoa jinirri; pjitaotsa pinoa nirse, apama nanakjoite njaji Labán itonaipe, pjidoa ipjerri tsa.3Jliaji Dio Itaita kjeti iminalri inaitjaotsa pirso matsia, Lricadaotsa aimá-carro pienipe aimá carroatsa njaji pidakenai, pacoa yacaalre macacoe carroatsa shaa, inaiki aimadan. 4Lricadaotsa pirso njaji matsiaperri Lricadaji Abraham irso, pirso, njite narso njaji walricoma pjiapodamperri, piyada carroatsa jliaji jiipai piofalri niini, Dio icadanda Abraham irso.''5Ikena Isaac imeenaca Jacob iwa. Jacob iawa Padán Aram lricojle, Labán ierse, Butuel irri jliaji arameo tairri, Rebeca ipjerri, Jacob jidoa.6Njite Esaú icapa Isaac icadaaca matsiadalri Jacob irso, njite lrimeenacani Padán Aram lricojle, jlitácarro lrinoa njité-darro. Lricapa tsakja Isaac icadaca matsiadalri Jacob irso njite lricaite lrirso wadee jlitaca lrinowa njaji inaitjpe Canaán lricope. 7Esaú icapa tsakja Jacob shepaca jliaji jlinirri njite jlidoa icaiterri lrirso, njite lriacawa Padán Aram lricojle.8Esaú icapa corrica jlinirri Isaac ipeyo icapaca njaji inaitjpe Canaán lricope. 9Niini lriacawa Imael ikjaolre jlitá-carro apama lrinowa njite, rooya tsakja rsoaji lrino. Jlita lrinowa Mahalat, Abraham idakedoa, Imael iito, Nabaiot iwedoa.10Jacob iawa Beerseba lrikjoite Harán lricojle. 11Lrioca pafe ricojle njite lrimaa ninitsa, ima deepi ketsa lricao. Jlita pada jiipada ninperri lricadá-carro jliwidarroani, ikena lriorsoa lrimaa niini.12Jlitaponca niini njite lricapa pada pjerra-carrona yemacawa jiipai nakjoite njite lriocawa eeno lricojle, njite njaji Dio iagelenai naorrocoa njite nadia tsenakja njerrawa lrinaco. 13Njite wa-Minalri yemacawa lrinaco njite lriaco lrirso: ''Icatsa pi-Minalrica njoa, Abraham njite pjinirri Isaac iDiote. Jliaji jiipai piorsoalri niini, Nocadaaca pirsoni njite narso njaji pidakeenai.14Cayoatsa njaji pidakenai imaimaca jipai sho, pipocotacaotsawa teecowa jerri imotokemjeteo, jliewa nirse, lriparrema nacojle yamemape. Pinakjoite watsa matsiaca pjiomi njaji inaiki jalredaoca lricoperri. 15Njoa tsaotsa piinai, nowapaotsa pjia akjerre catsaotsa piawaji. Nocadaa tsenakjaotsa pidiacawa lrinacojle jliaji jiipai ima corriaotsa nomacaca pjia. Nonaitjaotsa pjiomi njaji nocaiterri pirso.''16Jacob icafia jlitaponialre ioya, njite lriaco: ''Ajádalri a catsa jliaji wa-Minalri njite corrin noají.'' 17Jacob ifiowa niini lriaco: ''¡Cafainaca anjí! Dio iipanacani. Eeno ipananomacan.''18Jacob icafiawa piyompinacoena njite jlipa jliaji jiipada lricadanda jliwida nacó. Lriwakeeta jiipada niini njite lriarro aceite lrinacó. 19Njite lricadaaca lriipitanao niini Betel (Dio iipana), mitsa lriipitana jliaji yacaalre niini nainitanda nacadaaca, Camarrai.20Jacob inaitja pada yaacoti ajádalri sho niini, lriaco cayoji: ''Pjia cadatsa noinai njite piwapa cadaa njoa inipo-lrico, picada cadaa noijawa njite notsayaniwa njoetaaca carroa, 21njite nodiaca noocawa njonirri ikjaolre matsiatsawa, niniotsa no Dioteca jliaji no-Minalri. 22Niniotsa jliaji jiipada nocadalri anji matsiadalri cani. Njite nanakjite njaji pialriotsa norso nodietacaotsa Pirso die pja lrinacojle.''
1Ikena Jacob iacawa njite lriocawa njepaite ricojle njaji inaiki yofacapewa jerri imotokema nacojle. 2Njite lrioca cádanaco nirse, teeco panti ioya lricapa papji ooniapji, njite lricapa madalripoco oveja lricodapi jliaji ooni. icatsa njetaca ooni nairrao njaji oveja, njite macadalrica jliaji jiipada naitashopa lrinomafe jliaji ooniapji. 3Nawacaaca cádanacoenawa pjiomi njaji oveja niini, njaji ivapacapena nadoita mana jliaji jiipada naacarroena nairrao njaji oveja, njite nataita cayami mana naaca nairrawa nadoita tsenakja jliaji jiipada lrinomafe naco jliaji ooniapji naitá carroni.4Jacob iaco narso: ''¿Nokitsiñape, kjaiteo inoji?'' Njite naaco lrirso: ''Harán lrikjoite wano.'' 5Njite Jacob iaco tsenakja: ''¿Capja yajica jliaji Labán, Nacor irri?'' Njite njeepani: ''Ajatsa, wanjintsa kjaiterrica.'' 6Njite lriaco: ''¿Capja matsiatsani?'' njjite njepacan: ''Aja, matsialritsa, njite, orroteji lriito Raquel inoca, rodeeca njaji oveja.''7Njite Jacob iaco: ''Ajádalri, myacan kena jerri. Corritoa jlinaana pawaketacawa catoa njaji oveja. Yaantja naorrao ooni naa-carro tsenakja naija malritsi.'' 8Njite naaco lrirso: ''Corrin wataita waaca nairrao ooni a kjerreca nawacaacawa pjiomi njaji oveja. A kenaotsa piiomiji, njaji atsianai nadota jliaji jiipada ooni imomafe ioya, niini dekjena waa nairrao ooni.''9Caacope cadanatoa Jacob naapiya, Raquel iocawa naapiya njaji rsonirri iovejan poco, ima rsoaca iwapana lrirso. 10Jacob icapa cádanaco Raquel, Labán iito, jlidoa Rebeca ipjerri, Jacob yaa idoita jliaji jiipada ooniapji inomafe ioya, njite lria nairrao ooni njaji oveja.11Jacob itsotsoca Raquel icacoda naco ikena lriiyaca kjaida. 12Jacob icaite Raquel irso rsonirri ikitsindacani, lriwedoa Rebeca irri. Niini rsoeco rocaite rsonirri irso.13Labán jimi cádanaco Jacob nacó, lriwedoa irri, jliecoa lrikjaolre lricoadatá carroni, jlieyoani, lritsotsoni njite lrideeni lriipana lricojlen. Jacob icaite lrikjirri Labán irso pjiomi coajica. 14Labán iaco lrirso: ''Ajádalri nonakjoité-dalrica pjia.''Jacob iofaa lriinai lriipana lrico apapi kerri.15Njite papia nacojlena, Labán iaco Jacob irso: ''Ajádalri nonakjoité-dalrica pjia, mitsa corrin matsialrica pidejica norso macoadatsa. ¿Coaji pioma nocaoñaca pjia?'' 16Labán irsopia yaamama lritonaipe. Lea rsoaji pjerroti njite rowedoa Raquel. 17Rsoaji Lea, matsiaperri piaca njaji rotji, mitsa Raquel, apama inarro matsiaparro njite matsiadarro icapacana. 18Njite Jacob ipeyoca rsoaji Raquel, niini Jacob iaco lrikjirri Labán irso: ''Nodejiotsa pirso siete walria piito iwedoati Raquel ikjaote.''19Njite Labán iaco lrirso: ''Matsia pjatoa noaca pirsono lrioya jliaji noacano pada atsia irsono. Pideji pedena norso.'' 20Niini Jacob ideji lrikjirri Labán irso siete walria Raquel ikjaote; mitsa lriaji njaji siete walria padaa capishotsa jalredaoca, ima lripeyoca pekirritsa rsoaji Raquel.21Njite Jacob iaco lrikjirri Labán irso: ''Piena norso rsoaji noino Raquel ima opoikena notaita nodejica roikjaote nofá-carroenaotsa roinai.'' 22Ikena Labán iwaketa pjiomi njaji inaiki ninperri njite lrinaitja aima injaodati lriñjá-carro naapiya.23Njite deepi ricoena, Labán idee rsoaji lriito Lea Jacob irso. Njite Jacob imaa roapiya jliadaa deepi. 24Labán jipa yaa rsoaji lrirsodarro Zilpa idejicaoda Lea irso. 25Njite piyompinacojlena, Jacob icapa, ¡Lea catsa rsoaji Labán yaa lrirso! Nini Jacob iaco lrirso: ''¿Coada pinaitja norso cayoji? Raquel ikjaoteo jliaji nodeji pirso, cotsa Lea ikjaoteca. ¿Coada picashata njoa?''26Njite Labán shepani: ''Faa aperiji, cotsa warsoenca jliaji waacawa njaji waito iwedoati ipjerroti ipjeya toa. 27Pitaitatoena jliaji paaja semana cainocaapani inacoapana roapiya rsoaji noito, njitenaotsa noa tsakjaotsa rsoaji iwedoati piinowa tsakja, mitsa pideji tsenakjaotsa norso siete walria rocoadawa.''28Jacob iwayaketa jliaji paaja semana lrinaco jliaji cainocaapani inacoapana Lea iapiya. Njite dekjena Labán icadaa rsoaji lriito Raquel Jacob iinowa tsakja. 29Labán icadaa rsoaji lrirsodarro Bilha idejicaoda Raquel irso. 30Jacob imaa tsakja raquel iinai. Jacob ipeyo pja Raquel Lea ioya. Njite Jacob ideji tsenakja siete walria Labán irso Raquel ikjaote.31Njite Dio icapa corrica Jacob ipeyo cantja rsoaji Lea, niini Lricadaa keenipeca rsoaji Lea, mitsa raquel corrin rotaita keenipecano. 32Keenipe Lea pada atsiada, rocadaa lriipitanao Robén (picapa, pada noenipe). Ima roaco cayoji: ''Ima wa-Minalri icapa coanca njorrapitaca; niniotsa pa panaya lripeyocaotsa njoa jliaji noinirri.''33Ropieta tsenakja keenipecano pada atsiada. Roaco cayoji: ''Ima Dio jimica corrica napeyondaca njoa, caishopa Lricadaa tsenakja norso pada tsenakja noenipewa,'' rocadaa lriipitanao Simeón (njeminda irso). 34Njite ropieta tsenakja keenipecano, pada atsiada tsenakja. Roaco cayoji: ''Panaya dekja corriotsa lrimacá-carroca njoa jliaji noinirri, ima norsoca madalrida lrienipe.'' Rocadaa lriipitanao Leví (mamacaaca-capeo).35Ropieta tsenakja keenipecano. Roaco cayoji: ''Panaya dekja noaca matsiadalri Dio irso.'' Niini rocadaaca lriipitanao Judá (iá cada matsiadalri). Icaamitsa yami kenipe catoano.
1Njite Raquel yaají corrica rotraita keenipeano Jacob irso, niini matsica rocapaca ropjerro irso. Roaco Jacob irso: ''Corricada pinaitja noenipeo, mayamicaotsa njoa.'' 2Njite kerroaca Jacob Raquel irso, lriaco rorso: ''¡Capja Dioca njoa! ¡Cotsa njoaca ifarro kenipeca pjia!''3Njite roaco lrirso: ''Arrorra norsodarro, Bilha. Pimaa roinai, njite jliaji yempeti rorsolriotsa, noyada caotsani, nininaotsa norsoca noenipe ronakjoite.'' 4Raquel icadaa rorsodarro Bilha, Jacob inowa. Njite Jacob imaaca roapiya.5Keenipe Bilha Jacob irso. 6Niini Raque icaite: ''Dio ikitsindataca njoa. Ajádalri jlimica norso niini lriaca norso pada noenipeo.'' Niini rocadaaca lriipitanao Dan (jliá icaite).7Keenipe tsenakja Bilha Jacob irso, yamada shopena. 8Njite Raquel icaite: ''Aima njorrapitaca notaitá-carro norsoca noenipe nopjerro Lea ikjoete njite matsiatsa lrimotoca norso.'' Njite Rocadaa lriipitanao Neftalí (nodejirri ikjaote).9Njite Lea icapa corriquetsa rotaita keenipecano, rsopa rorsodarro Zilpa, roá-carro Jacob inowano. 10Njite Zilpa, Lea irsodarro keenipeno Jacob irso. 11Niini Lea icaite: ''¡Matsiapjaaca njoa! niini rocadaaca lriipitanawa Gad (irsocada matsiadalri).12Zilpa ipieta tsenakja keenipecano Jacob irso, yamada shopena. 13Lea icaite: ''¡Catiimaca njoa! Ima njaji naitonaipe najicaotsa njoa catiimadarro.'' Niini rocadaaca lriipitanao Aser (itiimati).14Rubén iawa naniwa cádanaco napania trigo njite lricapa paana jaicotjedaa awacada lrico. Jlipa lrideena jlidoa Lea irso. Njite Raquel iaco Lea irso: ''Pia norso piinaiwa nanakjoite njaji jaico tjedaa pirri ideji.'' 15Njite Lea iaco rorso: ''Aimena pinaitjaca norso maatsirri ima pjitaca nooya noinirri. Njite panaya pioma tsakja nooya njaji jaico tjedaa nirri ideji norso.'' Njite raquel iaco rorso: ''Panaya deepi pedaotsa lrimaaca piinai piacada norso njaji jaicotjeda pirri ideji.''16Jacob idia yoocawa awacada lrikjoite deepinatsa. Lea imoto lrikjoete rocoadatá-carron, njite roaco lrirso: ''Noinai watsa piomaa panaya deepi, ima nocaoñaca pjia nasho njaji jaicotjetaa nirri ideji.'' Niini Jacob imaaca Lea iinai jliadaa deepi. 17Dio jími Lea irso, niini keenipecano Jacob irso cinco shopena roenipe. 18Lea icaite cayoji: ''Dio iaca norso nocoadawa, ima nocadaaca rsoaji norsodarro noinirri irso.'' Niini rocadaaca lriipitanao Isacar (caishopaca lriipitana, ''niinica pada nocoadawa.'')19Lea ipieta tsenakja keenipecano, sei shopena roenipe Jacob irso. 20Ima roaco cayoji: ''Dio icadaaca norso pada matsiadalri. Panayaotsa matsiaca noinirri icapaca norso ima noaca lrirso sei lrienipewa.'' Niini rocada lriipitanao Zabulón (matsiadalricani). 21Njite dalri romotoeta apama inarroda, rocadaa roipitana Dina.22Njite Dio iwaada Raquel nacó niini jlimica rorso. Niini Lricadaaca kewedancano. 23Niini jiicoca roenipe pada atsiada. roaco cayoji: ''Dio jitaca nooya ipaimanti.'' 24Njite rocadaaca lriipitanao José (Lritaita pjaaca lriyataca), ima roaco: ''Dio icadaa pjaca norso pada pja noenipeo.''25Raquel imotoeta cayamina José, Jacob iaco Labán irso: Pimenaca noawa teecowa, notaitácarro noacawa njopaite lricojle, noyacalre lricojle. 26Pia norso njaji noninai njite njaji noenipe, njaji nodejirri pirso ikjaote, njite picadeena noacarroa, piajintsa coanca nodejica pirso.''27Labán iaco lrirso: ''Matsia cadaatsa picapaca norso, piwapa toa, ima noajica nioajikje showaacatsa Dio inaitjaca norso matsia pikjaote.'' 28Njite lriaco lrirso: ''Picaite njomi coshoapaca pioma nocaoñaca pjia, njiteotsa nocaoñaca pirso.''29Jacob iaco lrirso: ''Piajintsa coanca nodejica pirso, njite coanca matsiaca njaji piwacan njoa capoa iwapa pirsona. 30Tsopiatsa njaa piipirra jlipjeya pia nonoca piderse, njite panaya picapa coanca aimacana. Dio inaitja matsia pjiomi njaji nodejirri. Njite panaya nomena nowapaca njaji noopaneta tsakja.''31Njite Labán iaco: ''¿Coshoapa pioma nocaoñaca pjia?'' Jacob shepani: ''Corriotsa coca pia norso. Picaoña cadaa njoa, icaamitsaotsa nodiaca tsenakja nowapaca njaji pipirra. 32Picadaa noemaji nocapa njaji pipirra jliadaaca jliaji, njoenitá carroatsa njaji oveja cadapalre perri njite njaji irsocape coandalri catsa namatsikjee nanakjoite njaji cabra. Njite icatsaotsa njaji pialricaotsa nocoadawa.33Njitenaotsa piají matsiacatsa nodejica pirso o corrin pino cádanacoatsa picapa njaji nocoadawa. Picapa cadaotsa cadaotsa niinica apana cabra madapalrene tsa o niini cada oveja corridalritsa iitanica, picaiteotsa noñaite catsana.'' 34Njite Labán iaco: ''Matsiatsa. Cayó pedaotsa picaite capisho.''35Jliadaa pia Labán jienita njaji cabra atsiana cadapalrepe njite njaji cadanaperri, njite pjiomi njaji cabra inarrona cadapalrene perri, njaji irsocape jaalreperri nanaco, njite pjiomi njaji oveja iitanepe, njite Labán icadaana lrienipe irsona nawapá-carro. 36Labán icaite Jacob irso nacapaacá-carro madalridaa shaapodam. Niini Jacob iwapa njaji Labán iipirra itemi.37Jacob jipa jaicoki walrinepe toa nayoaca jaico álamo ioya, almendro ioya njite derripa tsakja, lripitsia pakjaape njaji jaicoki pacapá-carro njaji jaico pacapácarro jaico jialreca lriipe ricó. Njite pacapaca cadanaperri capisho njaji jaico. 38Njite lricadaa njaji jaico lripitsiaji napeyajle njaji pirraiti lriwapaji, ooni shecocarrokja lrico nairracawa ooni. Njite kewedanca njaji maaficalri nano cádanaco nairra ooni39Njaji pirraiti keenipena napeyajle njaji jaico, njite cadapre minitsa namotocawa neenipe njaji pirraiti, cadanaperri njite amojliaperri tsakja. 40Jacob jienita njaji cordero, mitsa lricadaa nacapá-carro njaji pirrati cadanaperri, njite njaji oveja itanepe naikjaolre njaji Labán ipirra ikjaolre. Niini jlinitaca jliwacatsa lrirsowao njaji pirraiti, corrin lricadaa naacarro Labán iyape iinai.41Jacob icapa cádanaco njaji pirraiti kjaidanipe nanaitjaca neenipeo, Jacob icadaa njaji jaico nairracawa ooni, nacapacawa njaji pirraiti, nanaitjácarro neenipe nacapacawa njaji jaico. 42Mitsa nja cádanaco inaitja yeenipe njaji maafialri mjaidanipetsa, corrin lricadaa napeyajle njaji jaico. Niini njaji maaficalri mjaidanipetsa, icatsa Labán iyapeca. Njite njaji kjaidaperri, icatsa Jacob iyapeca.43Njite kjeeya canaanica jliaji Jacob. Lrirso pia aima lriipirra, lrirsoperri atsianai njite inaitjepe, lrirso tsakja aima camello njite borro.
1Jacob jimi coanca naacope njaji Labán yeenipe, ima naaco cayoji: ''Jacob jipa faniri ioya pjiomi njaji lriyape, fanirri iyaape nakjoite lrirso lrinaani pekirridalri.'' 2Njite Jacob iapa teecojleca Labán icapacana lrikjoete. 3Niini Dio iaco Jacob irso: ''Pidienawa pjinirri jipaite nacojle, pikitsiñape ikjaolre, njite njoa catsaotsa piinai.''4Jacob icaite Raquel irso njite Lea tsakja naacarro lrikjoete lriwapacawa lricojle nja lripirra 5njite lriaco narso: ''Nocapaca tania shoketsa lricapaca njoa jliaji jinirri, mitsa noinai catsa jliaji njonirri iDiote. 6Icapjentsa coanca nodejica kjaida jinirri irso.7Lricashata njoa njite die walria lritecojletaca jliaji nocoadawa, mitsa corrin Dio icadaa lrimatsicaca njoa. 8Lricaite cada pia norso: 'Pjiomi njaji maaficalri cadapalre perri piyapecaotsana pidejicalre icoadao, njite pjiomi njaji pirraiti yeenipe namotocawa cadapalrena. O lricaite cadaa: 'Piyapecaotsa njaji cadanaperri pidejiccalre icoada', njite cadanaca namotocawa pjiomi njaji maafialri. 9Cayotsa Dio icadaaca norso njaji maaficalri pjinirri iipirra nakjoite.10Papia nacojle poima cádanaco njaji pirraiti inarrona, nocapa njotaponi ricó njaji chivo nakeenipetaca njaji oveja. Njaji chivo cadanaperri cana, irsocape idapalre tsoperri njite njaji paana irsocape macadalri idapalre. 11Njite wa-Minalri iageleni iaco norso njotaponi ricó: ''Jacob'', njite njoepacani. ''Alri njoaji.''12Njite lriaco norso:''Picapa njaji chivo ikenipetalri njaji oveja, cadanaperri, tsoperri idapalre njite macadalripe idapalre. Ima nocapaca coajica Labán inatjaca pjia. 13Icatsa Dio Betel ricodaca Njoa, piarrolri inaco aceite sho, picaitecawa pinaitjaca pada pinaitjaoda norso. Panaya, pjinicoenawa piá-carro lrioya jliaji jiipai lrinacojle jliaji jiipai jiicocarrom pjia.''14Njite raquel, Lea tsakja naaco lrirso: ''Corrinatsa coca wawapalri wayadawa fanirri iinai. 15Corrin fanirri icapaca warso cayoji lriitonaipe sho, lricapaca warso inaiki capishotsa fa lrioya. Lriwendee fa njite jlita waoya pjiomi njaji wayaadape. 16Niini pjiomi njaji Dio jitalri fanirri ioya panaya wayapecani weenipe yaapiya. Niini panaya coajicadaa Dio inaa pinaitjaca, pinaitjena.17Njite Jacob jireeta njaji lrienipe, lrininai camello nacó. 18Lricada naawa lripeyajle njaji lri-vacan, pjiomi njaji lrirsoji, coshoca njaji vaaca lrwentaji Padán Aram lrico. Ikena lriacawa jlinirri Isaac iderse Canaán jipaite ricojle.19Labán yaa cadana toa iyoá lri-ovejan iiyo, Raquel iñaito rsonirri ioya njaji idolo lrirsompe lriipana lrico. 20Njite Jacob icashata tsakja Labán, jliaji arameo corri capoa lricaite lrirso lriaca lrioya. 21Niini lrideeca pjiomi njaji lrirsonipe njite lriyoeta kjeya jliaji Ooni, njite lriawa awacada nacocawa Galaad iyada.22Njite madalridaa shapodamina nacaite Labán jimi opica Jacob ipitowa. 23Niini Labán iinai njaji lrikitsiñape lriá-carro Jacob shapodam. Siete jalredaoca naco lria lrioketan awacada cawa naco Galaad iyada.24Niini caacoca Dio Labán irso, arameo tairri jlitapon ricó deepi ricó, lriaco lrirso: ''Picapaotsa pioyawa wadee caacopeca pjia macadatsa Jacob irso.'' 25Ikena Labán yaa ioketa Jacob. Njite jacob inaitja pia lriipana poco awacada cawa lrico. Njite Labán yaa tsakja imaa nirse tsakja naapiya njaji atsianai lrikitsiñape awacada cawa lrico Galaad jipaite nacó.26Labán iaco Jacob irso: ''¿Coanshopao jliaji pinaitjalri, picashata njoa njite pidee njaji noitonaipe padee capisho njaji pacoama oowi rikjoite?'' 27¿Coada pipitowa njite picashata njoa, corrin picaite njomi piaca nooya? Matsiantja nocadaaca piawa, wacanta caya canción pandero sho, njite arpa tsakja. 28Pimaca corrin notsotsoca nacacoda naco njaji nodakenai njite njaji noitonaipe. Corrin matsiaca jliaji pinaitjalri.29Norsoca aima inaiki nonaitjá-carro irso maatsi, mitsa jliaji pjinirri iDiote caacoca norso opica deepi njite lriaco norso: ''Picapaotsa pioyawa wadee caacopeca pjia macadatsa Jacob irso.'' 30Panaya piakenawa pjinirri iipana lricojle, mitsa ¿Coada piñaito njaji no-idolon?''31Jacob iaco Labán irso: ''Nonaitja cayo nofio capoa wadee catsa noaji pidietaca nooya njaji piitonaipe jiidati ricó. 32Coca cadaa jita pioya njaji pi-idolon corriotsa caaficarrocan wiá. Njite nacapá-werrico njaji wakitsiñape, pioma picapa cocaca njaji piyaarro pidietá-carrona.'' Ima corrica Jacob yají Raquel-ca rsoaji iñaito njaji idolo.33Labán shewa icapa Jacob ipana poco lrico, Lea iyada lrico njite nayada lrico njaji yaamama narsoperri, mitsa corrin lrioketana. Lrimoto Lea ipanapoco ioya njite jliewawa Raquel iyada lrico.34Raque pia rsoji iderri njaji idolo panti ricope, rsoetana paofacawa camello naco njite nofaa nanaco. Labán yají yomana ropanaita iwawa lricojle mitsa corrin lrioketa. 35Roaco rsonirri irso. ''Corrin nooma kerroaca pjia nominalri, corrin noawa piderse ima canopaca njoa.'' Niini lriaji tja lriomana mitsa corrin lrioketana.36Njite kerroaca Jacob niini caacopeca kjaidani Labán irso: ''¿Coaji nokerroataca pjia, o cocao jliaji nomatsicanaa piso caicarro pinoca pioma njoa irroati ricó? 37Piomjenina piomi noyarro lrico nite corrin pioketa njaji pi-idolote. Mitsa cocacadaa pioketa piyarro nakjoite, pidee ajerreji nacapá-carro njaji wakitsiñape, nacaité-carro coanca wanaco fa yamada.38Vente walria nodejica pirso. Njaji piovejan, pi-cabran corrin neenipe jiwaca naoya njite corrin noijá tsoo nanakjoite njaji pipirra. 39Njaji yaawi ijáji corrin nodee piaca pirsona ima nocaite nocaoñaca pirsoni. Njaji maaficalri iñacapeo, njaji nañaitolri mana jaalre-werrico o deepiwerico pima nocaoñaca pirsona. 40Nowapa njaji pipirra jaalre-werrico jamolriapi ricó, njite deepi-werrico japerriapji ricó, corrin nomaaca.41Vente walria nodejica pirso piipana lrico. Nodeji catorce walria piitonaipe ikjaote njite sei walria pipirra ikjaote. Die pia pitecojleta nooya picaoña cawa njoa. 42Corricadantja noinaica jliaji Njonirri iDiote, Abraham iDiote, jliaji njonirri Isaac ifiolri iwana, corritsantja cocaca norsolri piinai. Dio icapa coajica pjirrapitetaca njoa idejikjeti sho, njite coajica nodejica kjaida njite picapa coajica Lricoitaca pjia opica deepi.''43Njite Labán iaco Jacob irso: ''Njaji inaitjepe noitonaipecana, njaji yempetipe nodakenaicana, njite njaji maaficalri noyapecana. Noyape pjiomi njaji picapalri. Mitsa corrinatsa coca notaita nonaitjaca nadiá-carro noinai njaji noitonaipe njite njaji nodakenai. 44Niini panaya warsa wanaitja pada yaacoti, pjia, njoa. Nají carroatsa pinaco njite nonacó.''45Niini Jacob jipa yemeta pada jiipada jalripani. 46Njite Jacob iaco narso njaji nakitsiñape: ''Iwaketa tsakja jiipada.'' Njite nawaketa jiipada yenon carrona. Ikena naijaca nacodapi njaji jiipada. 47Labán icada lriipitanao Jegar Sahaduta (aima njaji icapacape. Labán yaaco lrico), mitsa Jacob icadaa lriipitanao Galed (aima njaji icapacape. Jacob yaaco lrico).48Labán icaite cayoji: ''Njaji jiipada, icatsa njaji icapalri pinaco njite nonaco panaya.'' Niini nocadaaca lriipitana Galed. 49Mizpa tsakja najicani, ima Labán icaiteca cayoji: ''Dio watsa icapa waicao pjia njite njoa corri cádanaco wacapaacawa. 50Dio watsa icapa piino cadaa njajinoitonaipe, o pjita cadaotsa apama pja piinowa naoya njaji noitonaipe. Dio watsayají pinaco njite nonaco.''51Labán iaco tsenakja: Picapa jliaji jiipada apadanalritsa yemacawa njite njaji jiipada wawaketaji, nocadalri waikjaote, pjia njite njoa. 52Jliaji jiipada apadanalritsa yemacawa njite njaji jiipada wawaketaji, icatsa njaji icapalri corricaotsa njoyapa pja naoya pikjaolre, corrin tsakjaotsa pjiyapa pja naoya noikjaolre waitja carrontja maatsi warsowaaca. 53Jliawatsa jliaji Abraham IDiote, Nacor iDiote, Jlia watsa icaite waacona.'' Njite Jacob icaite yaacoti ajádalri sho jlinirri Isaac iDiote iipitana nacó.54Jacob iino maaficalri awacada naco njite lriwana njaji lrikitsiñape naijá-carro injaodati lrinaitanda narso. Naijaketsa njite nemaa lriricodatsa jliaji awacada. 55Njite tjewaijena piyompinacotoa Labán icafiawa, lritsotso njaji lridakenai, lriitonaipe njite lricadaa nanaco yacoti matsiaperri. Ikena Labán lridiacawa lriipana lricojle.
1Jacon yaa pjawa tsakja njite njaji Dio iagelen nacapacan. 2Jacob icapa cádanacona, lriaco: ''Dio iofa carrojica anji,'' nini lricadaaca lriipitanao niiní Mahanaim (naofacawa yamafe).3Jacob imeenaca yaacoti lripjeyao lripjerri Esaú irso, Seir jipaite lricó, Edom iyadacawa lricó. 4Njite lrina nacaiteca cayoji: ''Cayoatsa iaiteca lrirso jliaji nominalri Esaú: Cayoji lricaiteca jliaji poirsodalri Jacob: Noa piacatoa nofawa Labán iderse, njite icaamitoa nodiacawa. 5Norso buey, borro, aima oveja, njite idenjicape norso inaitjepe njite atsianai. Nomeenaca pirso yacoti pirso pjia nominalri, picoadatá-carro njoa.6Njaji idecape yacoti Esaú irso, nadiá naocawa Jacob iderse, naaco lrirso: ''Waokjeni pipjerri Esaú iderse. Lrino pidaotsa lrioketaacá-carro piapiya njite lridee caotsa coatrociento atsianai lriinaiwa.'' 7Njite Jacob ifiocawa pekirritsa njite corrin lriaji coanca. Niini jlienitaca yamapocoa njaji inaiki yaacapewa lriinai, caitsakja njaji oveja, vaaca, njite nja camello. 8Lriaco cayoji: ''Esaú ioca cadaotsa papoco nacojle njite lriinona, cayo cádanaco njaotsa njaji papoco nataitaotsa napitocawa.''9Njite Jacob iaco: ''Pjia noferrim Abraham iDiote njite jliaminitsa njonirri Isaac iDiote tsakja, Jliaji noMinalri icaitecada norso: pidiawa piyacalre lricojlé, pikitsiñape iderse njite nonaitjaotsa pirso matsia.'' 10Cotsa cocaca njoa matsiá-carrontja Picapaca norso niini corrica pimaca njoa cayoji pcañjata capisho nocapa, njoa Pirsodalri. Ima icaamitsa norsolrica apaapo-tsa mawapeti njoyoeta caojli pia jliaji ooni Jordán njite panaya norsoca yamapoco njaji inaiki noinaiperri njite njaji nopirra.11Pinaitja matsiacalri, macadatsa nopjerri Esaú inoca njoa, ima nofioca lrikjoete, wadee catsa lrinoca lriino njoa njite njaji yempetipe njadoafie. 12Mitsa picaite piaca norso: ''Matsia caotsa nonaitjca pirso. Nocadaotsa aimá-carro njaji pidakenai caida macapawan lricope sho, corri-perrinatsa coca itaita iniwetacana.''13Jacob iofawa jlia deepica ninitsa. Njite lrimatsieta lriaope macoadatsa lripjerri Esaú irso nanakjoite njaji lrirsolri. 14Jlipa dociento cabra, vente cabra atsiana, dociento oveja njite vente carnero, 15trentana camello inarrona neenipe fie, coarenta vaaca, diena toro, Vente borro njite vente tsakja borro inarrona. 16Lricadana lrirsoperri irso nawapá-carrona, nacoamitsa nawapaca papoco nanakjoite njaji maaficalri. Lriaco narso: ''Warsaotsa yaawa nopjeya njite teecopeotsa yaacawa ioyawaaca naapiya njaji pirraiti.''17Lricaite matsia lrirsodalri iorso jliaji yaalri napeyajle, cayoji: ''Nopjerri Esaú ioca cádanacoatsa pinacojle njite lritatjaotsa jlimio pjia: ¿Cocao piminalri? ¿Kjereeotsa piawaji? ¿Coca iipirra njaji piderri pipeyajle?'' 18Njite picaiteotsa lrirso: ''Pirsodalri Jacob iyapecana. Lriawada macoadatsa nominalri Esaú irso. Alriteji lrinoca fapodjete.''19Caiminitsa Jacob icaite narso njaji yamapoco, madalripoco njite narso pjiomi ideecape njaji porraiti. Icaiteotsa cayoji: ''Jlia minitsa yacoti icaiteotsa Esaú irso icapa cádanacoatsani. 20Icaite tsakjaotsa lrirso: ''Ena tsakjaotsa faapodami jliaji pirsodalri Jacob.'' Ima Jacob iwaopiaca cayoji: ''Nomerroata carroatsani nasho njaji noderri lrirso macoada shotsa nomeenacalri nopjeyawa. Niini lricapa cádanacoenaotsa njoa, lricoatadaotsa njoa.'' 21Ikena lrimeenaca lripjeyao njaji lriaope lripjerri Esaú irso. Jacob yofatoa imá jliadaa deepi njapodam jliwacatsa.22Jacob icafiawa deepi rico njite jlipa njaji yaamama lrininai, yaamamape njaji narsoperri njite njaji ocede lrienipe. Lrimeenaca naawa pemajle tomoitacawa nacojle lrirso jliaji ooni Jaboc. 23Icatsa cayoji Jacob icadaa naawa tomoitacawa lrico ooni njite pjiomi njaji lriyarroaji.24Jacob iofa padetsa niini niini pada atsia ino iwiaca lrikjoete tsomi cádanacoena jaalrecani. 25Njite jliaji atsia lricapa cádanaco corrica lritaita jliamaca Jacob, niini lrinoca kjaida Jacob iiwalre naco njite lrimatsiketa Jacob iiwalre lrinoaca cádanaco lriapiya. 26Jliaji atsia iaco Jacob irso: ''Ajena pjia, picadena noawa, ima icamikenaotsa jaalrecani.'' Mitsa Jacob iaco lrirso: ''Cotsa nocadaa-carroca piawa a kjereca picadaa nonaco matsiadalri.''27Njite lriaco Jcob irso: ''¿Cocao pipitana?'' Njite Jacob shepani: ''Jacob noipitana.'' 28Njite jliaji atsia iaco JAcob irso: ''Corrinatsaotsa Jacob-ca pipitana, Irael watsa pipitana panaya. Ima piwiacacawa Dio ikjoete njite atsianai ikjoete njite corrin maapjica pjia.''29Njite Jacob itatja jimioni: ''¿Cocao pipitana.'' Njite jliaji atsia iaco lrirso: ''¿Coada pitatja pjimio noipitana nacó. Icaamitsa lricadaaca matsiadalri Jacob nacó. 30Jacob icadaa lripitanao niini Peniel (Dio iecoa), ima lricaiteca cayoji: ''Ima nocapaca Dio yecoa njite lricapa tsakja noecoa, mitsa corrin lriino njoa.31Njite jaalre kena matsaia Jacob iicao jliyapa cadana toa Peniel lrico. Pokjo-pokjo Jacob iacawa ima caiwica lriaji lriiwalre. 32Caishopa njaji Iraelnai panashete toa, corrin naijaca nayataaca cawa naawalre nacope njaji maaficalri, ima jliaji atsia inoacalriwa Jacob ikjoete imatsica pia Jacob ioyani.
1Njite jacob jirreta icapa, njite lricapa Esaú inoca lrikjaolre coatrociento atsianai yaapiya. Jacob sheneta naji lrienipe, njaji lrininai njite njaji narsoperri. 2Lricadaa njaji narsoperri neenipe yaapiya napeyajle, njite Learoenipe yaapiya njapodami, njite Raquel roenipe José yaapiya piketem. 3Njite Jacob yaawa napjeya pjiomi. Jacob icoajawa jipai nacojle siete pia, caitsa lripjeri iocawa lriderse.4Esaú jiecoa lricoadatá-carroni, jlieyoani, njite lripatoita lrinacojlewani, njite lritsotsoni. Njite naiya ketsa yamadape. 5Esaú jirreta icapa, njite lricapa njaji inaitjepe njite njaji yempetipe, lriaco Jacob irso: ''¿Coamperrio njaji inaiki pinairri?'' Njite Jacob iaco lrirso: ''Icatsa njaji noenipe Dio icadaji aimasho pirsodalri irso.''6Ikena nanoca njaji inaitjepe narsoperri neenipe yaapiya naikjaolre, njite nacoajawa natatlácarro. 7Njapodam Lea ino njite njaji roenipe naikjaolre, njite nacoajawa natatlácarro. Njite pikeetem Raquel ino roenipe yaapiya naikjaolre njite nacoajawa natatlá-carro. 8Njite Esaú iaco: ''¿Coamishopao njaji papoco, papoco nocapalri yaalri pipjeya? Jacob sheepani: ''Matsia carrotsa picapaca norso, njoa pirsodari.''9Njite Esaú iaco Jacob irso: ''Corritsa coca canacairri norso nowerri. Pjipa catsa pirsowaona.'' 10Mitsa Jacob iaco lrirso: ''Corrina teete, matsia cadatsa picapaca norso, pjipena nopjeyana ima noaca pirsona, ima nocapaca pjia nocapa capisho Dio yeecoa, njite picoadata njoa matsia. 11Pjipena nopjeya macoadashotsa njaji nodeji pirso, ima Dio iaca norso aimatsa nonaaniwa, njite norso capoa aima nooma noaca aima tsakja poirso nanakjoite.'' Corrin yaamica Jacob niini Esaú jipa lripjeyana.12Njite Esaú iaco lrirso: ''Warsena wawa. Njoa watsa yaawa pipeyajle.'' 13Mitsa Jacob iaco lrirso: ''Corrina nominalri, ima tsope catoa njaji noenipe njite njaji vaaca njite oveja tsakja narsoca neenipe tsonipetoa irracape catoa. Ima wakjeyapita cadaa waaca naapiya padaa tsantja, mayamintja pjiomi njaji maaficalri. 14Piena nopjeya nominalri. Njoa pirsodalri, tacaatsa noaca pjiapodam naacatsa njaji maaficalri yalri nopjeya, njite naa caatsakja njaji yempetipe, atee nocaotsa pikjaolre Seir lricojle.''15Esaú iaco lrirso: ''Nocadaotsa piinai padapena atsianai noinaiperri.'' Mitsa Jacob iaco lrirso: ''¿Coada pinaitja calretsa matsia norso nominalri?'' Lrikjoenina pinaitjaca norso matsia. 16Ikena jliadaa Esaú idiacawa Seir lricojle. 17Jacob iawa Sucot lricojle. Lrinaitja lripanao niini njite panti nemaa-carrodao njaji lriipirra. Icatsa lriipitanaca niini, Sucot (paofacawa lrico).18Jacob ioca cádanacoa Padán Aram lrikjoite, corritsa coca maatsirri lrikjoete yacaalre Siquem lrico, jliaji yacaalre Canaán jipaite ricó. jliaji awacada tsoomi yacaalre ioya. 19Niini lriwentaca jliaji pjepada jiipai narsocawa pia napanaita njaji Hamor yenipe, Siquem jinirri, lriwentani cien monedaita sho palraata. 20Jlirreta apana altar niini njite lricadaa lripitanao El Elohe Irael, caishopacani ''Dio, icatsa Irael iDiotecan.''
1Papia nacojle rsoaji Dina, Lea iito Jacob irso, roa roemaji naapiya njaji ronarrocawenai ninperri. 2Njite Squem, Hamor irri heveo tairri, caconaite yenipe nindalri, lricapa cádanaco Dina jlipa lrideeno njite lridakitaca roapiya corri cadanatsa lriinocano. 3Siquem ipeyoca Dina, Jacob iito. Lripeyocano lricaolre sho niini caacoca rorso matsiatsa.4Siquem icaite jlinirri Hamor irso cayoji: ''Pia piweñi noinowa rsoaji inarro yempeti toa.'' 5Njite Jacob jimi coanca nanaitjaca maatsi lrito Dina irso, naa cadanatoa nawapa napirra malritsi coa nacojle njaji lrienipe atsianai, niini macotoa Jacob akjerreca naocawa njaji lrienipe.6Hamor, Siquem jinirri iá icapa Jacob iderse caacó-carro lriapiyani. 7Nadia naocawa njaji Jacob yeenipe nadejicalre ioya malritsi coa lrikjoite njite nacaite njemi ronaco rsoaji nawedoa. Maatsi najiacacawa njaji atsianai. Kerroacana ima Siquem ipaimanietaca Irael lrinaitja capoa maatsi lridaki sho Jacob iito irso, ima cirri-catsa matsialrica jliaji lrinaitjalri rorso.8Hamor iaco narso: ''Jliaji nirri Siquem yomaca rsoaji piitoi. Pinaitja matsiacalri picada lriinoano. 9Warsa wanaitja papoco carrotsa fa, niini pia warsonrsoaji pienipe njite jita ininaiwa njaji waitonaipe.'' 10Yofaotsa wainai njite idejiwatsa imaodacatsa jliaji fepaite, yofaotsa niini njite iwende watsa pjiomi cocacatsa, njite itaita tsakjaotsa irsoca iyarrope wainai.11Siquem iaco Jacob irso njite narso njaji lrienipe: ''Noma matsiaca icapaca norso, niini coca cadatsa itatja noinai noá watsa irso.'' 12Itatjena noinai cocacatsa macadalri, coandalri catsa yoma noinai, noá watsa irso coca catsa ioma, mitsa yaaca noinoa rsoaji yemepeti.'' 13Njite naaco njepaca Squem njite Hamor njaji Jacob yeenipe, mitsa jliaji nacaiterri narso ishatitsa, Siquem inaitja capoa maatsi nawedoa irso.14Njite naaco njepacana: ''Corrin wataita wanaitjaca, wa cantja rsoaji wakitsidoa pada irso corri-dalritsa irso Dio jinaana lridaki nacó; ima maatsidalri jiwaca cantja wanaco wanaitja cada cayo. 15Icaamitsantja waaca irsono inaitja cada cayoji: Iyoa cadaa iatsiaca íya cayoji wacayosho, njite pjiomi njaji atsianai. 16Njite dekja wataita waaca waitonaipe ininaiwa, njite fetaca waninaiwa itonaipe, waofá iinai anji papoco carroenatsa fa pjiomi. 17Mitsa corri cadaa sheepa fa iyoaca iatsiaca íya icaamitsa fepaca wadee rsoaji wawedoa waacarro roapiya ajaiteji.18Njite jliaji yacoti nacaiterri matsia Hamor njite Siquem jimica. 19Jliaji atsia yempetitoa kjeyacalrim lrinaitjaca jliaji nanaalri nanaitjaca, ima lripeyoca rsoaji Jacob iito, njite Siquem, pada atsia nacapandaca naicaowa njaji jlinirri ikitsiñape.20Hamor njite lrirri Siquem naawa yacaalre ipananoma caacocarrona naapiya njaji inaiki nimperri, naaco narso: 21''Njaji atsianai imaodaca-capetsa wainai, niini warsaotsa icadaa naofá-carro wainai fepaite ricó, nataitá -carro nadejica niini njite nawende tsakja nadejicalre, ima jliaji fepaite macadalri cani, lricoatsa nadejicarroni. Fetaotsa naitonaipe waninaiwa njite wa tsakjaotsa narso waitonaipe.22Mitsa naofaotsa wainai njaji atsianai wayacalre ricó papoco carroetsa fa, nayoá cadaa natsiaca íya njaji atsianai, ima njá iyoacape kena natsiaca íyam. 23Imaotsa pjiomi njaji na-vacan, na-yarro, piomi napirra wayape caotsana. Niini matsiatsa wanaitjaca cayoji nacaite capisho, naofá-carro wainai.24Pjiiomi njaji atsianai nayacalré ricope njeepa jliaji Hamor njite Siquem icaiterri narso. Niini pjiomi najaji atsianai nayoaca natsiaca íyam. 25Njite madalridaa naco jecoapi, caiwi cádanaco toa naaji nadada naco njaji atsia nayoaji ioya natsiaca íyami, yamada nanakjite njaji Jacob yeenipe, Simeón njite Leví, Dina ipjenaipe, nacoana njepaca namatseetani njite naawa yacaalre ricojle, njite njaji atsianai nimperri corritsa coca nawapa yaacantja ínona, niini njaji Simeón njite Leví iapiya naino pjiomi naji atsianai yacaalre lricoperri. 26Naino tsakja Hamor njite lrirri Siquem matseeta sho. Njite njepa nadee nawedoa Dina Siquem iipana lrikjoite, icaamitsa nadiacawa njiteo.27Njite nja paana Jacob yeenipe naa caikjaolre njaji mayamperrim minatsa njite nadee pjiomi nayarro nayacalrem rikjoite, ima njaji inaiki nanaitja maatsi nakitsidoa irso. 28Nadee na-vacan, na-ovejani, na borroni narsompe yacaalre ricotsa njite njaji narsolri pia yacaalre iwaida nacojle 29pjiomi nayarro. Njepa nadee naninai, neenipe tsopetoa tsakja. Nadee tsakja pjiomi njaji naapana lricoperri tsakja.30Niini Jacob iaco Simeón njite Leví irso: ''Oopi dekja yaa inaitja nomatsicanao pekirrídalri, imaotsa corrica naoma njoa njaji inaiki waofalri jipaite ricó, njaji cananeonai, njite ferezeonai. Cotsa coca-ca noopaneta imaimaca. Nadia cadaotsa njepacawa papocotsa njite nano naino njoa, icaamitsaotsa nowayacacao njite pjiomi noopaneta.'' 31Mitsa Simeón njite Leví naaco njanirri irso: ''¿Capja matsia piacatsa Siquem inaitja rorso rsoaji waweedoa cwilredarrom capishotsano?''
1Dio icaite Jacob irso: ''Pjinico piawa Betel lricojle, piofá-carro niini. Pjirretaotsa apana altar Dio irso, jliaji picapalri pia pipitoji caojli pia pipjerri Esaú ioya.'' 2Niini Jacob icaite narso njaji lriipana lricope njite njaji lriinaiperri pjiomi: ''Ipeeco yooyawa pjiomi njaji idolonai irsompe, imatsietaacawa matsia jiwaacatsa imatsicana ioya, njite sheeta inacoa itsayan walriperri. 3Warsa wawa ajaiteji Betel lrircojle. Nonaitjacaotsa apana altar Dio irso niini, jliaji ikitsindatalri njoa njorrapita caojli pia, njite noinai catsa akjerrejle catsa noawaji.''4Niini naaca Jacob irso pjiomi njaji idolonai narsolri pia nanakjoite perri njaji apaana inaiki, njite njaji njentada njeeni nacope. Jacob jipa idawana jiipai ricó apana jaico macani ipocoda nacó tsoomi Siquem ioya. 5Naacayawa, Dio icadaa ifiokjeti jiwacawa nanaco pjioi njaji inaiki yacaalre nawaipoco ricoperri, niini njaji inaiki corrin napineetaca njaji Jacob inaikite.6Jacob iocawa Camarrai lricojle, jliaminitsa Betel Canaán jipaite ricó, njite pjiomi njaji inaiki lrinaiperri tsakja. 7Jlirreta jliaji altar nirse njite lricadaa lriipitanao niini ''Jliaji Betel'', ima niini piaca Dio icañjataacawa lrirso lriaji caojli pia lripitojiwa lripjerri Esaú ioya. 8Mayami rsoaji iwapacada Rebeca yenipe, roipitana pia Dévora. Nadawano teeco pja Betel ioya, apana jaico macani icodapi njite nacadaa lripitanao niini Alón Bacut, caishopacani ''Jaico ninicawa inonacalri.''9Jacob yaa cadanaco icapa Padán Aram lricojle, Dio icañjatacawa Jacob irso tsenakja njite lricadaa yaacoti matsiaperri lrinaco. 10Dio icaite lrirso: ''Jacob-ca jliaji piipitana, mitsa panaya corrinatsaotsa Jacob-ca pjia. Irael watsa piipitana panaya.'' Njite Dio icadaaca lriipítanawa Irael.11Dio icaite pja lrirso: Icatsa Dio Kjaidanalrica njoa. Pinaitjaotsa aima pienipe, njite imaimatacawa. Pacoa yacaalre macacoe inotoatsa pinakjoite, njite aima tsakjaotsa yacaalre macacoepe imotoatsa pinakjoite, njite talricanaatinai tsakja. 12Jliaji jiipai noalri Abraham njite Isaac irso, noá tsakjaotsa pirsoni, njite narso njaji pjiapodamperri tsakja.'' 13Ikena Dio jirracawa lrioya caacolri pia niini lriapiya.14Jacob iwakeeta jiipada caacó carrom lrirso Dio niini. Lriarro lrinaco lrirranda njite aceite tsakja ofrenda sho. 15Jacob icada lripitana niini, caacó carrom lrirso Dio, Betel.16Naawa Betel lrikjoite, njite tsoomi ketjatsana Efrata ioya, lrinitena caiwica roenipe rsoaji Raquel. Aima rsorrapitaca lrikjaote. 17Njite matsina cádanaco caiwica rorso, rsoaji iwapacada kenipeno, roaco rorso: ''Mafiotsawa, ima pirsocaotsa pada tsenakja pienipe.'' 18Njite tsomiketsa mayami carrono, rocadaa lriipitanao Benoni, mitsa jlinirri lricadaa lriipitanao Benjamín. 19Mayami Raquel, njite nadawano inipolrico jacadawa Egrata lricojle, jlia minitsa Belén. 20Jacob iwaqueeta jiipada Raquel icaonam naco. Icatsa jlinaanaca nadawa carrom Raquel atee panashete.21Irael yaapjawa njite lrinaitja lria lrinaitja lripanaitawa lripeyajle pja jliaji nanaitjanda yeenondalri njerracawa naco nawapá-carro naapirra. 22Irael yofá-cádanacotoa lriricoda jiipaica, Ruben yaa imaa Bilha iinai, jlinirri irsodarro, njite Irael yaají jliaji Rubén inaitjalri. Jacob irsopiakena doce lrienipe.23Njaji Jacob yeenipe Lea inaiperri icapiatsa njaji, Rubén jliaji pjerriti, njite Leví, Judá, Isacar, njite Zebulón. 24Njaji lrienipe Raquel inaiperri, icatsa njaji José njite Benjamín. 25Njaji lrienipe Bilha irso, Raquel irsodarro, Dan njite Neftalí.26Njaji Zilpa, Lea irsodarro yeenipe Jacob irso, icapiatsa njaji, Gad njite Aser. Icapiatsa njaji Jacob yeenipeca pjiomi, njaji jiicolri Padán Aram lrico. 27Jacob yaawa jlinirri Isaac iderse Mamre rse Quiriat Arba (Hebón) lricoda, Abraham njite Isaac iofá-carrom pia.28Isaac iofáa jalredaoca lrico ciento ochenta walria. 29Mayami Isaac lriá-carro lriwacaacawa nainai njaji lriferrinaipemi. Pekirrinatsa mayamican. Njaji lrienipe Esaú njite Jacob njaji idawani.
1Icatsa njaji Esaú inakjoiteperri, najirri tsakja Edom. 2Esaú jita poa inoa njaji cananeo tadoanaipe. Icapiatsa njaji: Ada, Elón hitita tairri iito, Aholibama, Ana iito, Ismael iito, Zibeón idakedoa, heveo tairri, 3njite Basamet, Ismael iito, Nebaiot iwedoa.4Esaú irrica Elifaz Ada irso, njite Basemat yeenipe lrirso Reuel. 5Aholibama yeenipe lrirso Jeús, Jalaam njite Coré. Icatsa njaji Esaú yeenipenaica jicolri pia Canaán jipaite ricó.6Esaú jipa idee njaji lrininaipe, lrienipenaipe, lritonaipe, njite pjiomi njaji yofacape lriinai lriipana lrico, lri-vacan, lri-pirra, pjiomi njaji lrinaani lrirsompe lriwaketaji a cadanacotoa lriofawa Canaán jipaite ricó, lriá-carro teeco pada jipai nacojle lriwerri Jacob ioya. 7Esaú inaitja cayo ima aimaca njaji naapirra naofá.acrro pafetsantja yamadapena. Ima jliaji jiipai naofalri piatoa irricoda corri lricoaca narso naikjaote njaji na-wacan imaimaca. 8Niini jliaji Esaú, naajirri tsakja Edom, lriawa awacada cawa nacojle lriipitana Seir.9Icatsa njaji Esaú inakjoite-perrica, naferrim njaji edomitanai awacada cawa nacope iofawa Seir lrico. 10Icatsa neepitanaca: Elifaz, Ada (Esú iino) irri Esaú irso; Reuel, Basemat (Esú iino). 11Njite njaji Elifaz yeenipeca, Temán, Omar, Zefo, Gatam njite Quenaz. 12Njite Timna, apama Elifaz, Esaú irri inaidarro, rorsoca pada roenipe lrirso, lriipitana Amalec. Icatsa njaji Ada idakenaica, rsoaji Esaú iino.13Njite icatsa njaji Reuel yenipenaica: Nahat, Zera, Sama njite Miza. Icatsa Basemat idakenaica, rsoaji Esaú iino. 14Njaji Aholibama yenipenaica, rsoaji Esaú iino, Ana iito, Zibeón idakedoa: Esaú, Jeús, Jaalam njite Coré.15Icatsa njaji Esaú inakjoiteperri, lripaneta poco: Lrirri pjerriti, Elifaz inakjoiteperri:Temán, Omar, Zefo, Quenaz, 16Coré, Gatam njite Amalec. Icatsa njaji Elifaz ipaneta poco inakjoiteperri Edom jipaite ricó. Icatsa Ada idakenaica.17Njaji Reuel poco, Esaú irri: Nahat, Zera, Sama njite Miza. Icatsa njaji Reuel poco inakjoiteperri Edom jipaite ricó. Icatsa njaji Basemat idakenaica, Esaú iino. 18Njaji ahilobama poco, Esaú iino: Jeús, Jaalam njite Coré. Icatsa njaji Ahilobama poco inakjoiteperri, rsoaji Ana iito, Esaú iino. 19Icatsa njaji Esaú yeenipe poco-ca.20Icatsa njaji Seir yeenipenaica, jliaji horeo tairri, njaji jiipai iminanai: Lotán, Sobal, Zibeón, Aná, 21Disón, Ezer njite Disán. Icatsa njaji horeonai poco, njaji yofacapewa Seir lrico, Edom jipaite ricó. 22Njaji Lotán yeenipe, Horari njite Hemán. Njite Lotán iwedoa roipitana Timna.23Icatsa njaji Sobal yenipeca: Alván, Manahat, Ebal, Sefo njite Onam. 24Njite Sibeón yeenipe: Aja y Aná. Aná pia jliaji yoketalri ooni imotocawao jalrapocolri ricó, lriajikje pia lriwapa njaji jlinirri Zibeón iborron.25Icatsa njaji Aná yeenipe: Disón njite Aholibama, Aná iito. 26Njaji Disón yeenipe: Hemdán, Esbán, Itrán Njite Querán. 27Njaji Ezer yeenipe: Bilhán, Zaaván njite Acán. 28Njaji Disán yeenipe: Uz njite Arán.29Icatsa njaji horeonai poco: Lotán, Sobal, Zibeón, njite Aná, 30Disón, Ezer njite Disán: icatsa njaji horeonai poco, nadana neepitana kjaiterri poco nakjoitecaná Seir jipaite ricó.31Icapiatsa njaji talricanaatinai italricanaatalrica Edom jipaite ricó lripjeya toa narsoca natalricanaa njaji Iraelnai: 32Bela, Beor irri; lritalricanaata pia Edom lricó, Dinaba pia lriyacalre iipitana. 33Mayami Bela, njite Jobab , Zera irri, Borsa lricoda, italricanaata jliapodam.34Mayami Borsa, njite Husam, temanitanai jipaite lrikjoite dalri italricanaataca jliajpodam. 35Mayami Husam, njite Hadad, Bedad irri, jliaji inolri njaji madianitanai Moab jipaite ricó, italricanaataca jliapodam. Avit pia lriyacalre iipitana. 36Mayami Hadad, njite Semla, Masreca lricoda italricanaataca jliapodam.37Mayami Samla, njite Saúl, Rehobot njitédalri ooni icodapi lricoda italricanaataca jliajpodam. 38Mayami Saúl, njite Baal Hanán , Acbor irri italricanaataca jliapodam. 39Mayami Baal Hanán, Acbor irri, njite Hadar italricanaataca jliapodam. Pau pia lriyacalre iipitana. Mehetabel pia lriino ipitana, Madred iito, Mezaab idakedoa.40Icatsa neepitanaca njaji Esaú iipaneta poco jiwidaapo, coamperri poco inakjoite perri njite njepaite iipitana naofacawa lrico: Timna, Alva, Jetet, 41Aholibama, Ela, Pinón, 42Quenaz, Temán, Mibsar, 43Magdiel njite Iram. Icatsa neepitanaca njaji Edom jiwidaapo, nayacalre iipitana kjerredalri jiipaica naofawaji. Icatsa Esaú-ca jliaji, edomitanai jinirri.
1Jacob iofawa lri-ricodatsa jliaji jiipai jlinirri iofá carrom piatsawa, Canaán jipaite ricó. 2Cayo pia Jacob iipaneta inacoapana. José, pada atsia yempetitoa irsocada diecisiete walria lripwkirrica nacó iwapacada jlinirri ípirra lripjerrinaipe ínai. Nainai piacani njaji lriperrinaipe, neenipe njaji jlinirri ininaipe Bilha njite Zilpa. José idia icaite matsia nanaco jlinirri irso.3Irael ipeyo pjaaca jliaji lrirri José naoya njaji lripjerrinaipe ina lrienipecani pekirri cayaminani. 4Njite njaji lriperrinaipe nacapa njanirri ipeyo pjáca José naoya pjiomi, niini maatsi nacapaca lrirso njite corrin caaco matsia lrirsona.5José irso pada jlitapon niini lricaiteca njemio njaji lripjerrinaipe. Njitedalri maatsipja nacapaca lrirso. 6Lriaco narso: Jlimi jliaji njotaponrri.7Njotapon, wapapica panacope njaji wapania fetaope ínaca, njite, njaji jliaji noyada lriema capisho mayacan, njite, jliaji iyape némawa noyada iwaipoco nacó njite nacoajacawa noyada ikjaolre.'' 8Njaji lripjerrinaipe naaco lrirso: ''¿Capja piwaada pjia caotsa italricanátacaotsa wanaco? ¿Pjiá cantja yájí wanaco?'' Njite mátsi pja nacapaca lrirso jlitapon ikjaote njite nanaco njaji lricaiterri narso.9Lripieta tsenakja jlitaponca njite lricaite lriperrinaipe irso: ''Jimikje, norso tsenakja pada njotapon: Jliaji jeerri, njite kérri njite once jiwirsida nacoajacawa noikjaolre.'' 10Lricaite tsakja jlinirri jimioni cayotsa lricaite capisho narso njaji lripjerrinaipe, njite jlinirri icoitani, lriacolrirso: ''¿Coajidalrio jliaji pjitaponrri? 'Rsoaji pjidoa, njoa njite njaji pipjerrinaipe ajádalriotsa wacoajacaotsa poikjaolre jalredaoca lrico-toa?'' 11Njaji lriperrinaipe mátsi najiacacawa lrikjaote, mitsa jliaji jlinirri lriwaopia lrinaco lriaolre ricotsa.12Naawa njaji lripjerrinaipe Siquem lricojle nawapá-carro njanirri ípirra nirse. 13Irael iaco José irso: ''¿Capja opica ná nawapa pirraiti Siquem lricojle njaji pipjerrinaipe? Warsaotsa piawa njapodam.'' Njite José iaco lrirso: ''Prontoena njoa noá-carro.'' 14Lriaco lrirso: ''Warsa pia picapa matsia cadatsa njaji pipjerrinaipe njite njaji pirraiti, njiteotsa poidia picaite njomi coajicana.'' Cayotsa Jacob imeenaca José iawa teecoa lrioya jliaji pacoacacaita lrikjoite jiipai Hebrón lricoda Siquem lricojle.15Pada atsia icapa José, njite lricapa lriajicawa macadatsa awacada lrico. JLiaji atsia itatja jimio José: ''¿Cocao piaji pioma?'' 16José iaco lrirso: ''noajica noona njaji nopjerrinaipe, pinaitja matsiacalri picaite njomi kjerreca ná naofa nawapa njaji pirraiti.'' 17Njite lriaco jliaji atsia: ''Opi nawa ajaiteji, njite njomi nacaiteca naacawa Dotán lricojle.'' José iawa Dotán lricojle lripjerrinaipe shapodam, njite lrioketacana Dotán lricojle.18Nacapa José tekjoite toa, njite lripjeyatoa lriocacawa naikjaolre, nanaitja pada iwaopiakjeti nainó carroni. 19Naaco narsowaaca njaji lripjerrinaipe: ''Icapa lrinoca waikjaolre jliaji kjetaponrri mana. 20Niini oanaya, warsaotsa wainoni, njiteotsa wapecoatsa nerricoda njaji irrirriapji aperriji. Njite wacaiteotsa opica apana maaficalri kerroani awacada lricoda íñjani. Wacapa carroatsa coajicaotsa jlitapon nacó.''21Rubén jími niini lriyomjetacani naoya. lriaco narso: ''Corrin nóma wainocani.'' 22Niini Rubén iaco narso: ''Mainotsani. Ipeco-catsani nerricoda njaji irrirriapji jalrapocolri ricope, mitsa corrin ínocantjani icaapisho.'' Cayo lricaiteca lritaitá-carro jlitacani irrirriapji ioya lridieta carroni jlinirri iderse tsenakjan.23Niini José ioca cádanaco lripjerrinaipe iderse, ikena natojloetaca lrioya lritsayan matsiadalri. 24Njepa napeconi irrirriapji ricó. Jliaji irrirriapji corrin lrirsoca ooni lri-ricoda.25Njitedalri naofaketsa naiñja. Njite njerreta nacapa, naomena nacapa papoco imaelitanai ínoca naokjaolre Galaad lrikjoite, nadee camello naco aima pomeniajaipe, tapé tsakja njite mirra, nadeecana Egipto lricojle. 26Judá iaco narso njaji lrikitsiñape: ''Cotsa cocá-carroca warso waino cadaa jliaji wakitsinda, njite wadawaca lrirrana.27Warsa wawende narso njaji imaelitanai, corrin nóma wainocani, ima wawérricani, wanakjoitedalri.'' Njite njeepan njaji paana lrikitsiñape. 28Njeyapawa njaji madianitanai yácae iwende. Njeta José napeecolri njiteni. Ikena nawendeca José narso njaji imaelitanai venteeta monedaita palraata icoa. Naji imaelitanai nadee José Egipto lricojle.29Rubén yá icapa irrirriapji ricojle, mitsa corrinatsa lricapa José niini, njite lritsafá lritsayani. 30Lriá naikjaolre njaji lripjerrinaipe, njite liaco narso: ''¿Akjerreo jliaji yempeti? Njite ¿a kjerreotsa noawaji?''31Naino apana cabra njite naiñjeta lrírranam José itsayanim nacó. 32Njite nadee nacañjatani njanirri irso, naaco lrirso: ''Alri waoketaca jliaji. Picapatja matsia pirrí José itsayan cadaani o corrin.'' 33Jacob icapa jliacatsan njite lriaco: ''Noenipe itsayanimcani. Maaficalri kerroani awacada lricoda iñjacani. Ajádalri paitapenaita lrinaitjaca jliaji noenipe.''34Jacob itsafá lritsayan njite jlieta lrinacoa tsacowanam. Ocho jalredaoca lriiyaca José nacó. 35Njaji lrienipe njite lritonaipe naatja nacatimatani mitsa corrin lrioma nacatimatacani. Lriaco narso: ''Mayami catsaotsa njoa lriapiya jliaji inonacalri noenipe nacó.'' Jacob íyacatsa José ikjaote. 36Njaji madianitanai nawende José Egipto lricojle Potifar irso, pada tsolrodao caconaite idejicada Faraón irso, nacapitamacan njaji iwapacape jliaji talricanaati Faraón.
1Njite papia nacojlene Judá shenawa naoya njaji lrikitsiñape njite lria lriofawa Hira iinai, Adulám lricoda yofawa. 2Judá icapa nirse apama inarro ape cananeo tairri iito lriipitana Súa. Judá jita ínoa lriito njite lrimá roapiya.3Kewedan rsoaji ínarro njite kenipeno pada atsiada, nacadá lrípitanao Er. 4Ropitea tsenakja kénipecano, pada atsiada, rocadaa lrípitanao Onán. 5Ropieta tsenakja kénipecano, njite rocadá lripitanao Sela. Jíconi Quezib lricó.6Judá ioketa lrirri pjerriti Er ínoa. Roipitana Tamar. 7Jliaji Judá irri pjerriti, Er, pada inaitjacada mátsi Dio ipeyajle. Niini Dio catsa ínoni.8Njite Judá iaco lrirri Onán irso: ''Pimá watsa pipjerri ínom iapiya. Pinaiytja jliaji pirsolritsa pinaitjaca ima pjerri piaca jliaji roinirrim, pinaitja pada yempeti pipjerri ípitana nacó.'' 9Njite Onán yajíntsa corricaotsa lrienipe shoca jliaji lrienipe rorso. Niini lridakita cádanaco roapiya corrin lricadaa ronaco jliaji lrinaitjashopa roenipeo lripjerri irso. 10Njite jliaji lrinaitjalri rorso, corritsa matsialrica Dio ipeyajle, niini Dio íno tsakjani.11Njite Judá iaco rirrinomi Tamar irso: ''Madoiyoam catsaotsa piofacawa pjinirri ípana lrico, a kjerreca nirri Sela itaoñawa pikjaolre.'' Ima lrifiocawa: ''Wade catsa mayamican nacayosho njaji lriperrinaipe.'' Tamar yá yofawa rsonirri ínai lripana lricojle.12Mitsa aima jalredaoc shapodamina, rsoaji Súa iito, Judá iino mayamino. Njite jliyapeta cayamina inonacalri, lriawa naikjaolre njaji iyoacape lri-ovejan íyo Timnat lrico, jlia njite lrikitsindaji Hira, jliaji adulamita tairri. 13Njite nacaite Lrirrinomi Tamar irso: ''Piñjawerrimi yacawa naikjaolre njaji iyoacape lri-ovejan íyo Timnat lricojle.'' 14Rsota rooyao jliaji tsaya madoiyoanaipe itsayan-waca, ropeco ronaco yamacati njite roñampacawa lrisho. Njite roa rofawa yacaalre Enaím ipananoma lrico, inipo icodapita yacadawa Timnat lricojle. Ima rocapaca Sela itaoña kenawa mitsa corrin naaca roinirriwani.15Judá icapa cádanacono, lriwaopia apama cawilreadorrom-cano roita capoa roecoa. 16Lriawa inipólrico roikjaolre njite lriaco rorso: ''Pinaitja matsiacalri pino noderse, picadaa nomá piinai.'' corrin lriaji lrirrinom canó,njite roaco lrirso. ''Cocaotsa piá norso nomá capji piinai?''17Njite lriaco rorso: ''Noawatsa pirso apana cabra yenipe nanakjoite njaji nópirra.'' Njite rsoepacani: ''Picadaotsa norso pada poinaconda a kjerreca pimenaca norso jliaji cabra yenipe.'' 18Lriaco rorso: ''¿Coandalri pioma nocadaaca pirso?'' Njite roaco: ''Pipatjepi pjinaanada lriñadafie, njite pipjeco pjipanda picaapi ricó.'' Njite lriá rorsona, icamitsa lrimáca roinai njite keenipeca lrirsono.19Njite rsonico róa lrioya. Rsota rooyao jliaji yamacati roñampaca shopawa njite rsoeta tsenakja ronacoa jliaji tsaya madoiyoam carrodano. 20Judá imeenaca jliaji cabra yenipe rorso, rodietá-carro lrirso njaji lrimacaji toa rorso lrinai jliaji lrikitsindaji adulamita, mitsa corrin lricapacano.21Njite jliaji adulamita itatja jlimiwa njaji atsianai ninperri: ''¿Kjerreo rofawa rsoaji ínarro cawilredarrom idejicada panti macade lrico idejirri pia Enaim lrico inipo cají?'' Njite naaco lrirso. ''Corrin pacapa apama ínarro anjí caidarro idejica picaite capisho.'' 22Njite lridiawa Judá iderse njite lriaco lrirso: ''Corrin noketano. Njite njaji atsianai nimperri nacaite corrica pacapa apama ínarro caidarro idejica niiní.'' 23Njite Judá iaco: Wacadaa pedena rorso njaji rsopalri nooya wadentja ropaimanietaca fá. Ima nomenakjenina tja jliaji cabra yenipe, mitsa corrin picapacano.''24Njite madalripi keerri shapodam nacaite Judá irso opicacawilre rsoaji lri-rinomi njite keenipecano lrikjaote jliaji ronaitjalri. Niini Judá iná nadecano lriderse namjaitá-carrono nirse. 25Nadeeno njite nacadano pemajletsa, nini romeenaca yacoti roñjawerrim irso: ''Coca iyarro cada njaji, icatsa jliaji ikenipetalrica njoa. Icapatja matsia coca iyadaca jliaji itjinada lriñada fie, njite jliaji ipjecoti.'' 26Judá icapa lriyapecana njite lriaco. ''Ajádalri matsiadarro pjaca noyano, ima corrica nocada roinirriwa jliaji nirri Sela.'' Corrinatsa lripieta lrimaca roapiya.27Njite lrioca kena jlinana keenipe kenano, nacapa yamadaca njaji rowedanrri. 28Niini kenipe cadanacoenano, pada imotoita lricaapi pemajle, niini rsoaji iwapacada kenipeno rsopa pakja tawalrekja irraikjai ropapí carro lrinaapa naco ima rocaiteca: ''Icatsa jliaji imotolrica iinitawa.''29Mitsa lridia jlieta lricaapi, niini jliaji lriwerri shodalri imotoca lripjeya. Njite rsoaji iwapacada kenipeno, roaco: ''¡Coajio pinaitjaca pimotó carro piinita!'' Niini nacadaca lriipitanao Fares. 30Njitena lrimotoa jliaji irsocada ipapi tawalrekja irraidalri lricápi nacó, nacada lripitanao Zara.
1Naocawa José iapiya Egipto lricojle. Njite Potifar, pada caconaite idejicada Faraón irso, nacapitama njaji iwapacape pada egipcio tairri iwentaca José naoya njaji imaelitanai, njaji iderri nirseni. 2Diotsa José ínai njite lricadaa matsiacani pjiomi nacó. Lriofá piacawa lriminalri ípana lrico.3Jliaji lriminalri lricapa Dio catsa lriinai njite matsiaca lrirso pjiomi nanaco njaji lridejirri. 4Niini matsiaca lricapa José irso. Lrideji Potifar irso. Potifar icadaa José-carro yají lriipna lricope, njite pjiomi njaji lrirsompe jliá-carro yají nanaco.5Niini lricada cayami nakjoitetsa jliá-caro yají lripana nacó njite nanacó pjiomi njaji lrirsompe, Dio icadaa matsiaca njaji lrirsolri jliaji egipcio tairri José ikjaote. Dio icadaa matsiaca pjiomi njaji Potifar ípana lricope njite njaji lrirsolri awacada lrico tsakja. 6Potifar icadaa José-carro yají pjiomi nanaco njaji lrirsolri. Corrin lriwaopia coajica lriipana lrico, icaamitsa lriwaopia lrinacowacatsa cocacaotsa lrinjá. Matsiadalri njite matsiapalrica icapacana napeyondaca nacapaca.7Njite apapia nacojle jalredaoca rsoaji lriminalri íno yopica rocapaca José irso. Roaco José irso: ''Pino pimá noinai.'' 8Mitsa corrin José shepacawa roapiya, lriaco rorso: ''Jliaji nominalri corrin jlitaca lricaolre njoa capoa iwapa lriipana, njite lricadaa njoá-carro yají nanaco njaji lriipana lricope. 9Corrin pada yají pja nonaco lri-ricoda jliaji panti. Cotsa coca jliaji lrifarrolri nooya, icamitsa pjia lriinó. Corrin notaita nonaitjaca jliaji imatsicanaati pekirridalri noDiote ikjoete.10Caidalrimatsa jalredaoca icoam cayoca roaco mana José irso, lrimá-carro roinai. 11Papia nacojlena, lriawa lriminalri ípana lricojle lrinaitjá-carro lridejicalre. Njite corrin pacapa pada inaiki niini jliada naco panti ricó. 12Rsopa lritsayani nacó njite roaco lrirso: ''Pimáca noinai.'' Icaamitsa lrimacaca lritsayani nínitsa rocapi rico, njite lrimoto jliecoa rooya pemajle.13Rocapa cádanaco jliecoca rooya pemajle njite lrimaca lritayanalre rocaapi ricotsa, njite lrimoto pemajle, 14rowana njaji atsianai idejicape ropana lrico tsakja, roaco narso: ''Icapa coanca Potifar ideca waapana lricojle pada hebreo tairri lricaa carrotsa waicao. Lrino catja jlipaacawa noapiya mitsa njoematjaca lrikjaolre. 15Jlimi cadanaco njoemataca lrikjaolre, atsa lrimacaca lritsayanalre nonaco njite lripitoa pemajle.''16Atsa rocada José itsayanalre rocodapitsa a kjerreca lriminalri idia yocawa pinti ricojle. 17Njite roaco lrirso cayoji: ''Jliaji hebreo tairri pidenda waapana lricojle, yomje jlipacawa noapiya. 18Nini njoemata cádanaco lrikjaolre, atsa lrimaca lritsayanalre nonaco njite lripitoa pemajle.''19Niini lriminalri jimi cádanaco lrino icaiteca lrirso: ''icatsa jliaji lrinaitjalrica norso jliaji pirsodalri,'' kerroani pekirritsa. 20Ikena José iminalri jipa shetani presodapana lricojleni, njetacawa preso njaji Faraón irsoperri pikeetem. Icatsa presoca José niini.21Mitsa wa-Minalri catsa José iinai, lrinaitja lrirso pada yaacoti José iinai lricaitecawa corricaotsa lrimacacani. Dio icadaa matsiá-carro lricapaca lrirso jliaji iwapaca jliaji presodapana. 22Jliaji iwapacada njaji presonai, lricadaa José-carro yají nanaco njaji presonai. Jlia yají nanaco pjiomi njaji nanaitjalri niini. 23Jliaji iwapacada njaji presonai corrin jlitaca lricaolre José capoa iwapa niini, Ima Dio catsa lriinai.
1Njite njapodamjitena njaji, jliaji iwicada talricanaati irraoda njite jliaji inaitjacada pan lrirso nakerroataca jliaji naminalri, Egipto italricanaa. 2Keerroa faraón nakjoete njaji yamadade lrinaikite caaconaperri, jliaji iwicada lrirraoda jiwidaapo njjite lriinai jliaji inaitjacape pan jiwidaapo. 3Lricadaa presona lriipana lrico jliaji tsolrodaonai icapitamani, lri-ricodatsa jliaji napresotalritsa José.4Jliaji tsolrodaonai icapitamani lricadaa José idejicaoda lrirso. Nacada presona aima jalredaoca. 5Njaji yamadade atsianai njetaponca, jliaji iwicada talricanaati irraoda njite jliaji inaitjacada pan talricanaati Egipto lricoda irsoperri, nacoamitsa narsoca njetaponialre jliadaa minitsa deepica, njite nacoamitsa njaji njetaponialre narsoca coamishopaca.6Njite José iawa naikjaolre piyompinaco njite lricapana iinonaca yamadapena. 7Njite lritatjá lrimio njaji caconaperri Faraón irsoperri lricadaji iwapacana lriminalri iipana lrico, lriaco narso: ''¡Coada inonaana nacapacana?'' 8Njite njeepani, naaco: ''Wacoana fa yamadade fetaponca oopica deepi njite corrin coca icaite femi coamishopacan,'' Njite José iaco narso: ''Padatsa Dio iají coamishopaca njaji jitaponti. Icaite jimi norso coanca jitanca.''9Jliaji inaitjacape pan jiwidaapo icaite José irso jlitapon. Lriaco lrirso: ''Njotapon ricó nocapa apana ova inana nocoemjete. 10Jliaji lrinana lrirsoca nadalrikjaa lriki shoperri. Nataoña cádanacoa njaji lriki narso tsakja nainaca njite njaji lriinaca papocoperri ípecana. 11Njite njopaca nocaapi ricó jliaji Faraón irracarroda lrirraoda. Njite njopa njaji ova nopitsiocá-carro Faraón irracarroda lrico, njite noacani Faraón icaapi riconi.''12José icaite narso: ''Caishopaca jliaji pjitaponrro. Njaji madalrikja lriki madalridaa jalredaoca-can. 1313Madalridaa jalredaoca nacoatsa Faraón imotoetaotsa pjia presodapana ioya, njite lricadaa tsenakjaotsa pidejicalrelrem ricotsa. Picadaa tsenakjaotsa Faraón icaapi ricó lriirraoda, cayotsaji pjia capisho piatsa iwapa lriirraoda.14Mitsa piwaada tsaotsa nonaco matsia cádanacoenaotsa pjia, kjena tsaotsa picapaca norso. Cácoatsa pjia nonaco Faraón irso pimotoetá-carro njoa presodapana ioya. 15Ima nadeeca maatsicalri rico njoa hebreonai jipaite rikjoite. Njite corritsa cocaca nomatsicana narso anji nacadaa carrontja njoa presodapana lricó.16Njite jliaji inaitjacape pan jiwidaapo, jlimi cádanaco matsiaca lricaiteca lrikitsinda jiataponialre lrirso, lriaco José irso: ''Njoa tsakja irso pada njotaponiajle, njite, nocapaca nadalrida tseeto keetadaperri pan sho njowida nacó. 17Lrinaco jliaji tseeto naicaodalri ninica aima pan naoyawaacaperri matsiaperri merricana Faraón irso, mitsa njaji wipjiarro yarrajicape naijacana tseto lrikjoite njowida nacope.''18Njite José shepani, lriaco lrirso: ''Caishopaca jliaji pjitaponri. Njaji madalrida tseeto madalrida jalredaocaca. 19Madalrida jalredaoca nacoatsa Faraón imotoetaotsa pjia presodapana ioya lripapí-carro pirroa apana jaico nakjoite. Njiite njaji waayolri naijacaotsa pidadam.20Njite madalrida jalredaoca sahapodam, Faraón iwaada jicocarromni. Lriwacaacawa lrinjá-carro naapiya njaji lrirsoperri. Lrimotoita njaji Iwapacape lrirraoda jiwidaapo, njite jliaji inaitjacape pan jiwidaapo tsakja nanó-carro nainai njaji paana lrirsoperri. 21Jliaji iwapacada lrirraoda jiwidaapo, lricadaa tsenakja lridejí-carro lrirso lridejicalre ricó tsenakja njite lriaca tsenakja jliwa Faraón iirrao lricaapi ricó. 22Mitsa lripapi lrirroa jaico njakjoite jliaji inaitjacape pan jiwidaapo, cayotsaji José icaite caoisho pia narso njetapon nacó. 23Mitsa jliaji iwapacada Faraón irraope corrinatsa lriwaadaca José nacó, icaamitsa lrimaodaca-ca lrioya.
1Njite yamawalria shaapodami Faraón irso jitapon. Lricapa lriemacawa Ooni Nilo icodapi. 2Lricapa sietena vaaca jinicocawa Nilo lrikjoite, matsianepe, képepe njite naiñjaca malritsi ooni icajepi naco. 3Njite njapodamtsa, pána sietena vaaca jinicoa Nilo lrikjoite, mátsinepe, mépenetsa. Njite naaca nemawa ooni icanjepi naco nacodapitsa njaji pána vaaca.4Njite njaji vaaca mátsinepetsa, mepeperrimi naijaca njaji vaaca matsianipe, képeperri. Icatsa Faraóin icafiacawa níni. 5Lripieta lrimaaca njite lrirso tsenakja pada jlitapon yamapia shopena. Panayenakja, lricapa sietekja trigo imotocawa apana nakjoitetsa, capeda perri, matsiaperri. 6Njite njapodamtsa siete trigo inana imotoa jiipai rikjoite, orraiperrimitsa, ewaperri ipje caolri jamodalri ipjiaji inocada jeerri imolri njiteo.7Njaji trigokja orraiperri iñja njaji sietekja trigokja matsiaperri, cainacá-perri. Faraón icafia tsenakja, njite lricapa jlitapon catsa jliaji lricapalri. 8Njite piyompinacojlena jlita lricaolre pekirritsa. Njite lriménaca yacoti nanó-carro pjiomi njaji atsianai malrirrinai njite njaji cajikje-perri Egipto lricope. Faraón icaite njemi njaji jlitapon narso, mitsa corrin pacapa pada itaitacada pia icaite coamishopaca jliaji Faraón jitaponialre.9Ikena jliaji iwicape coajica Faraón irraope iapiyawanai iaco Faraón irso: ''Panaya nóma nocaiteca pirso pada nomatsicana corridalritsa nocaite pjimio. 10Kerroa pia jliaji Faraón naapiya njaji idejicaperri lriso, njite lripeeco njoa naapana lricojle njaji capitamanai iwapacape njaji presonai, njoa njite jliaji inaitjacape pan iapiyawanai tsakja. 11Warso pia fetapon lriapiya jliada minitsa deepica. Njaji fetaponrri narso piaca coamishopaca nacoanaa.12Niini pia wainai pada yempeti toa hebreo tairri, pada idejicada lrirso jliaji iwapacada njaji presonai. Wacaite jlimi fetapon, njite lricaite femi coamishopaca njhaji fetaponrri wacoana. 13Njite cayotsa lrimotoca warso lricaite capisho warso. Faraón idieta njoa nodejicalre ricó, mitsa jliaji pada opi lripapi lrirroa lriwedalrico nakjoite.''14Faraón meenaca ná naoma José. Kjeyacalrim namotoitani presodapana ioya. Jlirrita lritsinoma, jlietacawa matsia ikena lriacawa Faraón iderse. 15Njite Faraón icaite José irso: ''Norsoca pada njotaponialre, mitsa corrin coca icaite norso coanshopaca. Mitsa njomica pinaco, pacaite cada pjimi pjetaponialre njite picaite parso coanshopaca.'' 16José iaco shepaca jliaji Faraón: ''Cotsa njoaca yají, Dio dekjaotsa icaite Faraón irso matsia.''17Ikena Faraón icaiteca José irso jlitapon: Njotapon ricó nocapa noemacawa Nilo inopami ricó. 18Njite nocapa sietena vaaca jinicocawa Nilo lrikjoite, matsianepe, képepe njite naiñjaca malritsi ooni icajepi naco.19Njite njapodamtsa, pána sietena vaaca jinicoa Nilo lrikjoite. mátsinepe, mépenetsa. Corri toa coancaojli catoa nocapa pjiomi Egipto vaaca caiperri mátsinenetsa nacayosho. 20Njaji vaaca mátsinepetsa mepeperriim naiñjeca njaji pána sietena vaaca matsianipe, kepeperri ínitalri jinicocawa. 21Naiñja cayaminaná, corrin pacapa iñjacape sho kena, ima caicarrom mátsinepe catsana. Icatsa nocafiacawa nini.22Njotapon ricó nocapa, sietekja trigo imotocawa apana nakjoitetsa, capeda perri, matsiaperri. 23Njite njapodamtsa siete trigo inana imotoa jiipai rikjoite, orraiperrimitsa, ewaperri ipje caolri jamodalri ipjiaji inocada jeerri imolri njiteo. 24Njaji trigokja orraiperri iñja njaji sietekja trigokja matsiaperri, cainacáperri. Njite noicaite njemi njaji jlitapon narso njaji malrirrinai, mitsa corrin pacapa pada itaitacada icaite coamishopaca jliaji njotaponrri.''25José iaco Faraón irso: ''Yamada njaji pjitaponrri mitsa pada catsa jliaji nanacoapana. Jliaji Dio ínitalrinaotsa inaitjaca, Lricatjinatani Faraón irso. 26Njaji sietena vaaca matsianipe siete walria cana, njite njaji siete kja trigo matsiakjaipe siete walria tsakja. Padatsa jliaji naomalri nacaiteca.27Njaji sietena vaaca mépepem mátsinepetsa jinicolri njapodam siete walria-ca, njite njaji siete trigokja mtsikjaipetsa, caolri jamodalri inicada jeerri imotolri njite imjaitaji siete walria-ca maawitacai. 28Icatsa njaji nocaterrica Faraón irso. Jliaji Dio initalrinaotsa inaitjaca, Lricadaa Faraón yajícarro. 29Siete walria watsa nínicawa aima injaodati pjiomi Egipto jipaite ricó.30Njite jliapodam, siete walria watsa ninicawa mawitacai pekirri-dalri, njite corrin-natsaotsa coca iwaopia lrinaco jliaji aima caojli pia injaodati Egipto lrico, ima mawitacai imatsiketacaotsa jliaji jiipai padenirri. 31Corriotsa nawada carroketsa aima caojli pia injaodati njepaite ricó lrikjaote jliaji maawitacai inolri watsa jliapodami, ima pekirrídalri caotsa jliaji maawitacai inolri. 32Yamapia cadaa Faraón jitaponca jliaminitsa cayokena Dio inaitjaca, njite kjeyenatsa Dio inita kenaotsa inaitjaca.33Panaya Faraón irsotsa iomaca pada atsia cajikjedalri, yajicada iwaopiaca matsia lricadaa carroni iwapacaoda pjiomi Egipto lrico. 34Cayoatsa Faraón inaitja caotsa: lricadaotsa iwapacape icapa pjiomi Egipto jipaite nacó. Picadaotsa njenitaca cinco walrepe njaji nakiníkerre, njite nainaca nakjoite jliaji pawajlepa icatsa njaji iwaketalrica imatsietá-carro. Cayoatsa nanaitjaca siete walria nacó aima cadanacoatsa injaodati.35Pinaotsa nawaketaca njaji injaodati panaya aima cadanacoatsa injaodati njite namatsietaotsa naofawa Faraón cawaotsa yají nanaco, nataitá carroatsa naaca narson njaji inaiki yacaalre ricó. Narso tsaotsa nawapacana matsia. 36Njáotsa njaji injaodati namatsietaotsa naiñja carroatsa maawitacai cádanacoenaotsa pjiomi Egipto jipaite ricó siete walria. Icaamitsaotsa cayó corriotsa nají carroca kjaida jliaji maawitacai njepaite ricó.37Njaji yaacoti José icaiterri, matsia Faraón jimica njite pjiomi njaji lrirsoperri. 38Faraón iaco narso njaji lrirsoperri: ''¿Capja wataita waoketaca pada pja lrioya jliaji, irsocada inaco Dio iajikje?''39Niini Faraón iaco José irso: ''Dio icañjata capoa pirso coajishopaca njaji, njite corrin pacapa pada yajicada iwaopiaca matsia, cajikjédalri caidalriji picayosho. 40Pjia watsa jají lrinaco jliaji talricanaati dapana pjiomi njite njaji nonaikite nanaitja caotsa cayoji picaite capishoatsa. Icaamitsaotsa corrica piají lrinaco jliaji notalricanaaca nacó.'' 41Faraón iaco pja José irso: ''Nocadaaca pjia natalricanawa njaji Egipto lricope pjiomi.''42Faraón jita lricápirro lritalricanaa itjinada lricadácarroni José icápi nacó. Jlieta lrinacoa tsaya matsiaperri njite lricadá pakja cadena owirrokja irroa lriwedalrico. 43Lricadá jlirra lriofawa lrinaco jliaji jlieco carrofía lriyarrofiá catsa inacojleda. Njite njaji atsianai nawana lrikjaolre: ''Itoda iorsipada lrikjoete.'' Faraón icadaa talricanaatí-carro lrinacojleda pjiomi Egipto lrico.44Faraón iaco José: ''Njoa Faraón, nocaite pjia, corrin pacapa pada pioya, njite pjiomi njaji inaiki Egipto lricoperri corriotsa coca itaita inaitjaca cocacan corri cada nacaite pjia.'' 45Faraón icadá Jose ipitanawa ''Zafnat Panea.'' Lricadá lrinoa Asenat, Potifera iito, sacerdote On lricoda. Jose yají icapaji pjiomi Egipto jipaite ricó.46José irso piakena trenta walria lripekirrica nacó lria caojli pia lriemawa Faraón ipeyajle, Egipto italricanaa. José imoto Faraón ioya lriá-carro lricapaji pjiomi Egipto jipaite ricó. 47Siete walria nacó aima narsoca naijaope.48Lriwaketa pjiomi njaji injaodati siete walria nacope aima cádanco injaodati Egipto jipaite ricó, njite lricadaa njaji injaodati nerricoda njaji yacaalre Egipto lricope njaji njetaji njepaite rikjoite tsa. 49José iwaketa aima injaodati, jiipai shoperri corrinatsa lritaita lriniwetaca coshoca namaimaca, lrimaimaca ikjaote corrinatsa pataita paniweetaca.50Yamada pia njaji José yeenipe yamawalria toa ipjeya mawitacai yocacawa nanacojle, lriino Asenat irso, Potifera iito, Sacerdote On lrico. 51José icadaa lrirri ipjerriti ípitanao Manasé, ima lricaiteca: ''Ima Dio iñetaca noya pjiomi njaji jirrapitinaperri njite pjiomi njaji njonirri nokitsiñape.'' 52Njite lricadaa lripitanao jliaji iwerriti Efraín, ima lricaiteca cayoji: ''Dio icadaa matsiaca njoa lri-ricoda jliaji jiipai njorrapitalri piatoa niinio.''53Njite lriwayacakena jlinana njaji siete walria aima cawa injaodati Egipto jipaitena lrico. 54Ikena siete walria maawitacai ínitacawa, cayotsaji José icaite capisho. Ima maawitacai pjiomi Egipto lrico, mitsa nawaketa piakena aima iñjaodati pjiomi Egipto lrico.55Njite nainita cádanacoena njerrapitaca mawitacai njaji Egipto lricope, ikena natatjaca Faraón ínai injaodati caiwi ricotsa. Mitsa Faraón iaco narso: ''Warsa iawa José ikjaolre njite inaitjaotsa pjiomi coajicaotsa lrinaa inaitjaca.'' 56Niini pia maawitacai pjiomi jalredaoca lrico. José iná namjecoca pjiomi njaji nawaketacawa lrico pia iñjaodati lriwendé-carro narso njaji egipcionai. Matsinaa piaca jliaji mawitacai Egipto lrico. 57Pjiomi njaji inaiki jalredaoca lricoperri nawa Egipto lricojle nawentá-carro iñjaodati José ínai, ima matsinaa poiaca jliaji maawitacai pjiomi jalredaoca lrico.
1Jacob jími niinica injaodati Egipto lrico, niini lriaco narso njaji lrienipe: ''¡Coada iofawa imaodacatsa! 2Njomi nacaiteca niinica injaodati Egipto. Warsa ya iwenta waijao nirse wadee mayamica fa anji maawitacai sho.'' 3Ikena nácawa Egipto lricojle nawentá-carro injaodati njaji die perri José ipjerrinaipe. 4Mitsa jliaji jlaji Benjamín, José iwerri, corrin Jacob icadaa iawa nainai njaji lripjerrinaipe, ima wade shocatsa lriají coajicani nainai.5Njaji Irael yenipenaipe iocawa tsakja nainai njaji iacapewa iwenta, ima maawitacai tsakjana Canaán jipaite ricó. 6José cadana jliaji iajicda nanaco njaji inaiki Egipto lrico. Icatsa jliaji iwendecadaca narso njaji inaiki inocaperri pada jipai nakjoite-perri. Naocawa njaji José ipjerrinaipe njite njewa naorsoawa, tjewacajle necoa jiipai nacojle.7José icapa njaji lripjerrinaipe njite lriajintsa njácana, mitsa corrin lricadá najíni njite cáco narsoni kjaidasho, lriaconarso: ''''Kjaite inoji?'' Njite naaco lrirso, ''Canaán lrikjoite wano wawentácarro injaodati.'' 8José yají icapaca njaji lripjerrinaipe mitsa corrin nanjini.9Njite José iwaada lritaponialre lrirsolri pia nanacó njite lriaco narso: ''¡Inoca icapa ipjeya! Yomaca yají coancawaca corrin wawapa fepaite.'' 10Njite naaco lrirso: ''Corrina waminalri, fá pirsoperri wanocatsa wawenta wainjao. 11Padatsa jliaji fanirri. Cotsa cocaca wamatsicana. Cotsa wanoca wacapa waicao jipaie, fá pirsoperri.''12Mitsa lriaco tsenakja narso: ''Corrina, inocao icapa coancawaca corrin wawapa fepaite.'' 13Njite naacp njepacani: ''Fá pirsoperri, doce wamaimaca, pada atsia yenipeca fá iofacada Canaán jipaite ricó. Jliaji wawerri piketemdalri lriofacawa fanirri ínai, njigte pada wanakjoite opi mayamini.''14Njite José iaco narso: ''Icatsa jliaji nocaiterrica irso, inocapeca icapa ícao fepaite shaa. 15Nini cayoatsa wawica sha. 16Faraón icafica nacoatsa, corriotsa idiá carrocawa ajaiteji, aja-dekjaotsa idé cadaa ajerreji jliaji iwerri piketemdalrim. Fetacaotsa preso shaa a kjerrecaotsa waoca wanjí corrica icashataca fá'' 17Lricadaa presona madalridaa jecoapi.18Njite José iaco narso madalridaa jecoapi shapodam: ''Ifiocadaca Dio iiwana njoa, niini inaitjaotsa lriaji nonalriotsa inaitjaca. 19Mashaperricada atsianaica shá, imacaotsa pada inakjoite presodapana lrico, mitsa shaa pána warsa iketadata itsacon wadee maawitacaica shá iipana lrico. 20Ideotsa norso iwerri piketemdalri niniotsa noanjí ajadalrica jliaji icaiterri norso njite corriotsa mayami-carroca shá.'' Njite nanaitja cayoji lricaite capisho narsó.21Njite naaco narsowaca: ''ajádalri fáca irso matsicalri lrinaco jliaji wawerri, wacapá cadana coanca jlirrapitaca lricaite cádanaco caiwi ricotsa wade ferrapitecani njite corrin femica lrirso. Niini panaya ferrapitaca famao jliaji jlirrapitalri pia.'' 22Njite Rubén shepana: ''Nocaitjen piatja shá, manaitja imatsicanao lrinaco jliaji wawerri, njite corrin jimica norso. Icapena coanca wacaoñaca wama cápji mayamican.''23Mitsa corrin nají José yajícatsa coanjica nacaiteca, ima ninicatsa pada jimicada lriicao. 24José jiena naoya lriá-carro lriiya. Lridia tsenakja naikjaolre caacó-carro naapiya, jlipa naoya Simeón njite lripapini nacapatsa. 25Njite Josá inaa njaji lrirsoperri napakjantá-carro lripjenai itjaconi injaodati shó, lriná tsakja nadietaca napalratani natsacon lricó, lrinaa tsakja naaca naijao tecojletsa naijaope inipolrico. Njite nanaitja cayo.26Njaji pjerrinaipe naketadata naborroni injaodati shó njite naawa njiteo. 27Pada nanakjoite imjeco lritsaconi liá-carro lriborron injao naocalri toa nematoa ninio, njite lricapa lri-ricoda ninicatsa njaji palrata lriwentashopam injaodati. Lricapani lritsacon iwawalrico. 28Lriaco narso njaji lripjerrinaipe: ''Icapa jliaji nadietaca nopalratani notsacon ricó.'' Njite nafiocawa pekirritsa, nacaboco nacapa narsowaaca, naaco: ''¿Cocao jliaji Dio inaitjalri waapoiya?''29Naocawa njanirri Jacob iderse Canaán jipaite ricojle, njite naaco lrirso: 30Jliaji atsia, lriminalri jliaji jiipai nindalri, caaco kjaida warso, njite lrikerria wanaco yacapeca icapa icao jliaji jiipai. 31Njite waaco lrirso atsianai ajadalri-perrica fa corrica, cotsantja yaacapeca inocapeca icapa pjipaite. 32Doce wamaimaca fanirri yenipe. Mayami pada wanakjoite, njite jliaji wawerri piketemdalri atsanica fanirri iinai Canaán jipaite ricó.33Jliaji atsia, lriminalri jliaji jiipai iaco warso: ''Inaitja cada cayoji nocaite capishoatsa irso, niniotsa noanjí atsianai mamatsicana-perrica shá. Imaca noinai pada inakjoite, njite shá pana idena injaopé iipana lricojle wadee mayamica shá mawitacai shó, idienawa shapodamrsewa. 34Ideotsa norso jliaji iwerri piketemdalri. Inaitja cadaa cayoji nocaite capisho, noaji watsa corrica inocapeca icapa icaowa jliaji jiipai. Njitenaotsa nowataca lrimotoa jliaji ikitsinda, njite dekjenaotsa itaita iwentaca nopaite ricó.35Niini njeta cadanaco natsacon ítada, nacapa ninicatsa napalratani lriarroda fie natsacon lricó. Nacapa cádanaco njite njanirri icapa tsakja napalratan narroda fie natsacon lricó, nafiowa pekirritsa. 36Jliaji njanirri Jacob iaco narso: ''Opi sheneta njoa naoya njaji noenipe. Opi mayami José nooya. Corrin tsakja pacapa Simeón. Njite oanaya ioma ideeca Benjamín nooya. Cotsa matsialrica njaji inaitjalrica norso.37Caaco Rubén jlini iapiya,lriaco lrirso cayoji: ''Pinoatsa njaji noenipe yamada corricadaotsa nodieta pirso jliaji pirri Benjamín tsenakja. Picada njoaca yají lrinaco picapá carratsa nodieta catsaotsa pirso tseenakjan.'' 38Jacob shepani, lriaco lrirso: ''Cotsa ideecarroca noenipe. Opi mayami jliaji lripjerri, niini icamitsa iofalrica noinai. Matsi cadantja jliyapacawa yacayawa inipolrico ialri nirse, njite icamitsantja mayamica, njoa pekirri, jalredalrinatsa itsicolre.''
1Pekirrídalri piaca jliaji mawitacai jalredaoca lrico. 2Njite nawaca nainjaca pjiomi jliaji injaodati nadenda pia Egipto lrikjoite, niini njanirri iaco narso: Warsa yaa tsenakja iwenta wainjao.3Judá iaco lrirso: ''Jliaji iwapacada jliaji jiipai iaco warso: corriotsa icapá carroca noecoa corricadaa idee norso iwerri. 4Picadaa cada lria wainai jliaji wawerrida, weniotsa wawenta wainjao. 5Mitsa corricadaa picadaa lria wainai jliaji wawerrida cotsa waacarroca, ima jliaji atsia iaco warso: iwapacada jliaji jiipai iaco warso: corriotsa icapá carroca noecoa corricadaa idee norso iwerri.''6Njite Irael iaco narso: ''¿Coada calretsa inaitja norso maatsi icaite cádanaco lrirso jliaji atsia irsocatoa pada iwerrida? 7Njite naaco lriso: ''Jliaji atsia lritatja jlimio wanaco njiyte wapaneta nacó tsakja. Lriaco warso: ''¿Capja caaficatoa jinirri? ¿Capja irsocatoa pada iwerri?'' Njite feepani coanca lritatjaca fá. Njite corrin wají lriomaca wainai wawerri.8Judá iaco njajirri Irael irso: ''Njoawatsa idee jliaji nowerrida. Njite ikena wacao jliaji wadee mayamica fá, pjia njite njaji weenipe. 9Njoawatsa lrioyawajleo. Njoa watsa inai pioma lricoadawa. Corricadaotsa nodietani pikjaolre njite poicapantjani, niniotsa picadaa njoaca irso maatsicalri lrinaco caidalriwetsa. 10Corricadantja waica fá, yamapienantja wadiajicawa.''11Njite njanirri Irael iaco narso: ''Cayo cadaa icaite capisho, warsa peda inaitja cayoji: Idee njaji matsiaperritsa warsonipe fepaite ricó itsacon lricó. Idee lrirso jliaji atsia padapena inaniti macoada shotsa. Idee lrirso tapee, mapaa, pomeniajaipe, mirra, cataña inaca njite warse tsakja. 12Aimaotsa ideeca palrata, jliaji njetanda itsacon lrico, idieta tsenakja narson. Wadetsa namatada piacatsa.13Idena jliaji iwerrida. Warsenaiawa lrikjaolre jliaji atsia tsenakja. 14Dio kjaidadalri ikitsindataotsa shá kjená carroatsa lricapaca irso jliaji atsia, lridieta carroatsa irso jliaji ikitsinda njite jliaji iwerri Benjamín. Cayo cada peda shenitaca njoa naoya njaji noenipe, cayo pedacaotsa.'' 15Njaji Jacob yenipe nadee aima inaaniti macoada shotsa lrirso jliaji atsia, nadee yamapiape icacoa palraata njite nawerrida Benjamín. Naawa Egipto lricojle njite naocakenawa nemawa José ipeyajle.16José icapa cádanaco Nainaica Benjamín, lriaco lrirso jliaji iwapacada lriipana lrico: ''Pidee nopana lricojle njaji atsianai, ino apana maaficalri, njite iyanaotsa, ima njaji atsianai naijacaotsa noinai mayacan cadanaco jerri.'' 17Jliaji iwapacada lripana lrico inaitja cayoji José inaa capishoni. lridee njaji atsianai José iipana lricojlna.18Nafiowa njaji atsianai nadee capoana José iipana lricojle. Njite nawada nadeca nirsenanaikjaote njaji palraata njetaji natsacon lrico nano caojli pia nainita, nakerriaca lriona namatsicanawa lripresotá carrona njitenanta lricadana lrirsoperri acrrona, njite jlipaca lrirsowao njaji naborron. 19Natsomita jliaji iwapacada José iipana njite caaco lrirsona pantinpoma lrikjoitetsa, naaco lriso: 20''Pjia waminalri, wanopia wainita wawentá-carro injaodati.21Niini waoca cádanaco wemacawa lrico , njite wamjeco wacapa watsacon niini wacapaca nincatsa pjiomi njaji palraata watsacon iwawa lrico wacoanatsa. Niini wanoca wadietá carrona irso njaji palaraata. 22Wadee pja palraata wawentá-carro tsenakja waijaope. Corrin wanjí cocaca sheta nja palraata watsacon lrico.'' 23Niini lriaco narso jliaji iwapacada José iipana: ''Imaodacatsawa, mafietacatsao. Jliatsa pa jliaji iDiote, jliamitsa jliaji jinirrinaipemi iDiote tsakja shetani itsacon lrico, ima njoatsa icoadata pia ioya jliaji icaoñashopa injaope.'' Njite jliaji iwapacada José iipana lridee naikjaolre Simeón.24Jliaji iwapacada José iipana lrideena Sosé iipana lricojlena. Lria narso ooni nacotsoshopa njaipa, lria tsakja naborron injao. 25Njite matsieta njaji nedaji José irsowalrepe mayacanca jeerri ipjeya toa, ima njemica naiñjacaotsa lriinai pacoacatsa.26José ioca cádanacoa lriipana lricojle, nadee panti ricojle njaji nadeji lrirso njite nacoajawa lripeyajle jiipai nacojle. 27Lritatja jlimiona coanca nanaco, njite lriaco: ''Capja matsiatsa jinirri, jliaji atsia pekirrinatsa icaiterri pia inaco? ¿Capja caafi toani?''28Njite naaco njepacani: ''Jliaji pirsodalri fanirri, matsialritsa. Cáfirritsa.'' Njite njewa naorsoawa jiipai nacojle lripeyajle. 29Jlirreta cádanaco lricapa narso, lricapa Benjamín, lriwerri catsa, jlidoa yenipe, njite lriaco narso: ''¿Icatsa iwerrica jliaji icaiterri norso yacona?'' njite lriaco Benjamín irso: ''Piinaicatsa Dio imatsiaca yempeti.''30Njite José ikjeyapita iawa naoya lrimaacawa lricojle, ima inonaacalri jipacani pekirritsa lricapa cádanaco lriwerri. Lrioma pafe lriá-carro lriiya niini lriacawa lriofa carroji mana lricapa, icatsa lriiyaca niini. 31Lriiya cayami, lricotso lriecoa matsia lrimotó-carro naikjaolre. Jlirsa lricaolre matsia njite lrinaa nayacaca naijawa naiñjá carroena.32Njaji idenjicape lrirso nayaca lrinjajo tecojle jliwacatsa, njite tecojle tsakja naiñjaca njaji lrikitsiñape. Naiñja tsakja lrinai njaji egipcionai, mitsa teecojletsa, ima njaji egipcionai corrin nataita naiñjaca nainai njaji hebreonai ima capaimanaca narso naiñja cadaa nainai. 33Naofa naiñja lripeyajle. Napjerri iofa ínita njite njaji lriwenaipe jliapodam, jliaji iwerriti narso iofa piketemrse. Njaji atsianai corrin nají coanca nacapa cádanaco jliaji lrinaitjalri naapiya. 34José imenaca lrinjaope nakjoite narso njaji lrikitsiñape, mitsa lriá aima pja lriwerri Benjamín irso. Nairraketsa njite catiima nacaolre lrikjoete.
1José inaaca jliaji iwapacada lriipana lripakjantá-carro natsacon injaodati sho, coshocatsa nataita nadeeca. Lrinaa tsakja jlietaca napalraatan nacoanatsa natsacon lrico. 2Lrinaa jlietaca lrirracarroapa nanaitjanda palaatapesho Benjamín itsacon lrico njite lripalratani lriwenta shopam injaodati. Jliaji iwapacada José iipana lrinaitja cayoji lrinaa capishoni.3Tjewaijle piyompinaco, jliaji atsia lrimeenaca nadiawa njaji atsianai naapiya njaji naborron cadecalreperri. 4Naacadanacoena yacaalre ioya, njite corri pjacatoa teeco naacawa, José icaite lrirso jliaji iwapacada lriipana, lriaco lrirso: ''Warsa pia njapodam njaji atsianai, pioca cádanacoatsa naikjaolre picaiteotsa narso cayoji: ''¿Coada inaitja maatsi warso matsia cadana wacoadataca shá? 5Yajintsa icacatsa nominalri irracarroapaca njite lrinoparrotashopaca lripjeyao, corritsa matsialrica jliaji inaitjalri.''6Ikena jliaji iwapacada José iipana yaa njapodam njite lriá jlipana, njite lricaite narso cayoji José inácapiosho lricaitecana. 7Niini náco lrirso: ''Coadadao cayo lricaiteca jliaji wamoinalri? Teeco jliyapa naoya njaji lrirsoperri cayo carrontja nanaitjacani.8Icapa coajica wadieta Canaán lrikjoite njaji palraata waoketaji watsacon lrico . Njite, ¿coaji tsakjantja wataita wañaitoca waminalri ioya lripalratani o lriwirrotecadaa? 9Coandalri cada nanakjoite njaji lrirsoperri waoketaji ioya njaji palrata, lrirsotsa mayamican, njite lrirsoperricaotsa fá.'' 10Niini lriaco jliaji José irsodalri: ''Cayo pedaotsa icaite capisho. Coca ioya cadaotsa noketa jliaji pairracarroapa norsodalri caotsani, njite nja paana corriotsa cocaca namatsicanaa.''11Ikena nacoanatsa njaji atsianai nakjeyapita nacadaa natsacon jiipai nacojle njite namjeco nacoanatsa natsacon. 12Jliaji José irsodalri inita iomacani napjerri itsacon lrico, njite piketem nawerri itsacon lrico, njite icatsa lrioketaca jliaji pairracarroapa lri tsacon lrico, Benjamín itsacon lñrico. 13Njite njaji atsianai natsafá ntsayan. Njerreta tsenakja naborron ideecalre nadiacarro tsenakja yacaalre lricojle.14Judá njite njaji lriwenaipe naawa José iipana lricojle. Njite corri pia toa Jiosé iaca njite, niiní naorsoacawa jiipai nacojle lripjeyajle. 15José iaco narso: ''¿Coada inaitja cayoji inaitja capisho? ¿Capja corrica yají njaji atsianai caiperriji nocayosho nataita nanoparrotaca?''16Njite Judá iaco lrirso: ''¿Cotsa warsoenica yacoti wacaiteoda pirso, pjia waminalri? ¿Coajintja caacoca fa? ¿Cotsa coan wacaiteca matsia wanacowaaca?''Dio icadaa icapa namatsiacanaa njaji pirsoperri. Picapakje, Pirsoperrica fá, pjia waminalri; njite cayo tsakja jliaji wawerrida ioketalri ioya jliaji pirracarroapa.'' 17Njite José iaco lrirso: ''Teeco jliyapaca nooya nonaitjacawa cayoji picaite capisho, mitsa, jliaji atsia noketalri ioya jliaji noirracarroapa, jlia dekjaotsa njopa norsodalri carroatsani, mitsa njaji paana, nataita nadiacawa namaodacatsawa njanirri iderse.''18Njite Judá itsomita José lricaité-carro lrirso cayoji: ''Nominalri, picadaa pirsodalri iaite pirso pjinacolricotsa padatsa yaacoti, manaitjatsa maatsi pirsodalri irso pirroa lrico ima cayodalrica pjia Faraón shotsa.'' 19Pjia waminalri, pitatja pia pjimiwa nainai njaji pirsoperri cayoji: ''¿Capja kjanirriperri catoa shá, o irsotoa pada pjatoa iwerrida?20Njite wacaite pirso, pjia waminalri, warsocatoa fanirri pekirrinatsa, njite padatoa wawerrida, lrienipe pekirri cayaminatsani. Yamada pia njaji lrienipe apama perritsa jidoa, niini opica mayami jliaji ipjerriti, niini icaamitsa jliaji iwerriti piketemdalri iofálrica lriinai njite jlinirri ipeyondacani. 21Njite picaite narso njaji pirsoperri nadé-carro picapá-carroni. 22Mitsa wacaite pirso, pjia waminalri. Jliaji yempeti corrin lritaita lrimacaca jlinirri ima lrinaitja cadaa cayó, icaamitsa mayamica jliaji jlinirri.23Njite picaite narso njaji pirsoperri, corricadaa wadee jliaji wawerrida cirrinatsa wataita wanoca wacapá-carro pjia. 24Niini wadiá cadanaco waocawa lrikjaolre jliaji pirsodalri njonirri, wacaite jlimi njaji picaiterri warso wawerrida nacó. 25Niini papia nacojle, fanirri inaa tsenakja fá wanocarro wawenta waijaope ajerreji. 26Niini waaco lrirso corricaotsa waacarroca corricadaa wawerrida yaa wainai, mitsa lria cadaa wainai weniotsa nirse, ima corrin wataita waaca nirse corricadaa jlia wainai jliaji wawerrida wataitá-carro wacapaca lriecoa jliaji atsia nindalri.27Niini lriaco warso jliaji pirsodalri fanirri: ''Yajintsa yamada catsa roenipe rsoaji noino apama. 28Njite opica mayami noya jliaji ipjerriti, njite noaco norsowaaca coajicapa maaficalri kerroani iwititaca lridadam, njite corrinatsa nopieta nocapacan.' 29Njite panaya, ideecada noya jliaji, njite coaji cadantjani ioya yacayawa inipolrico, icamitsaotsa mayamica njoa inonacalri shó, njoa jalredalinatsa itsicolre.''30Njite panaya, waoca cádanacoatsa lrikjaolre jliaji pirsodalri fanirri, njite lricapaotsa corrica lridia wainai jliaji yempeti, ima cafica jliaji fanirri lrikjaote, 31niini corricadaa lricapani wainai, icaamitsaotsa mayamicani. Mayamiotsa ininacalri jliaji jalre-dalrinatsa itsicojle wamá. 32Ima njoa pirsodalri, nocaiteca lrirso noinai carroatsa lrioma lricoada coajicadaa jliaji yempeti, ima noaco lrirso njoacaotsa irso jliaji maatsicalri caidalritsa mayami cadaa pjia, njonirri.33Niini panaya, notatjaca piinai caiwi ricotsa, pjia nominalri picadá-carro njoa carroatsa pirsodalri lrioyawalreo jliaji nowerrida, picadena lridia carroa jliaji yempeti nainai njaji pana lripjenai. 34Ima, ¿Coajintja nodiacawa njonirri iderse corricada lridia noinai jliaji yempeti? Corrin noma nocapaca coajicaotsa jlirrapitaca pekirritsa jliaji njonirri.''
1Njite corrinatsa José itaitaca inonaacalri ikjoete niini lrimeenaca namotó carrotoa lrioya njaji lrirsoperri jlidati ricó. Niini corrin pacapa pada lrirsodalri lricaitjiaca cádanacoa jliacatsa José narso njaji lriperrinaipe. 2José iya kjaida, niini njaji egipcionai njemica njite Faraón iipana lricope njemi tsakja. 3José icaite narso njaji lriperinaipe: ''Icatsa José-ca njoa. ¿Capja caafi catoa papai?'' Corrin nataita njeepacani kjeya njaji lriperrinaipe ima nafiocawa neema cádanaco lripeyajle.4Njite lriaco narso: ''Itsomita njoa, inaitja matsiacalri.'' Niini natsomitacani. Njite lriaco José iaco narso: ''Icatsa iwerri José-ca njoa, jliaji iwendentam narso njai Egipto lricope. 5Panaya, corrin nooma capaimanica shaa okerroaca shaa jiwacawaacatsa iwende capoa njoa, ima Dio catsa imeenaca njoa ajerreji ipeyajle noyomjetá-carro shaa. 6Ima yamawalria kena maawitacaica jalredaoca lrico njite canacaitoa cinco walria toa, corriotsa coca yaapana, corrin tsakjaotsa coca iniwa ipania.7Dio imeenaca njoa yapisheté-carro njoa nokitsindatá-carro, yomje-carrotsa padapena wadentja mayamica pjiomi shaa. 8Niini, corritsa shaaca imeenaca njoa ajerreji, Dio dekja, Lricadaa njoá-carro icadaa Faraón iwaopiakjeo, yajicada lrinaco jliaji talricanaati dapana njite iwapacada tsakja lriinai njaji lrinaikite pjiomi Egipto lrico.9Warsa idia kjeyawa papai iderse nite icaiteotsa lrirso cayoji: ''Cayo José imemoriani pirso: ''Dio icadaa njoá-carro yají pjiomi Egipto lricó. Nooma pinoca noderse kjeeya wadee wiaca pjia. 10Awatsa piofawaji Gosén jipaite ricó, pjia, njaji pienipe, njite njaji pidakenai, pjiomi piipirra, njite pjiomi njaji pirsolri. 11Njoa watsa icadaa injaope niini, ima canacaitoa cinco walria maawitacai cawa, wdentja mayamica shaa maawitacai sho; pjia, piipaneta njite pjiomi njaji pirsolri.12Pjiomi shaa njite noweerri Benjamin tsakja icapa, njoaca jliaji caacolri irso. 13Icaiteotsa papai irso pjiomi coanca matiaca njoa Egipto lrico njie pjiomi njaji icapalri. Kjeyaotsa ideeca fanirri ajerreji.''14Lriwatsia jlieyoa lriwerri Benjamín njite lriiya lrinaco, Njite Benjamín iya tsakja José nacó. 15Lritsotso nacacoda naco njaji lriperrinaipe njite lriiya nanao. Njite dekjena caacoena lriapiaya njaji lripenaipe.16Njite nacaite Faraón jimi nanaco, naaco: ''Naocacawa José iderse njaji lriperrinaipe.'' Njite catiima Faraón jimica njie njaji lrirsoperri tsakja. 17Njite Faraón iaco José irso: ''Picaite narso najji pikitsiñape nacadaa-carro nadeecalre naborron naco nadia-carro naoma jinirri Canaán lricojle. 18Ideotsa jinirri, ikitsiñape pjiomi inó-carroatsa nokjaolre. Njite nocadaotsa iofá-carro matsiacawa jiipai Egipto lricó, niniotsa iñjaca matsia.''19Panaya nocaiteca pjia pinaitjá-carro cayoji: Ideotsa njaji caballo itsoatacape carretafiape Egipto lrikjope idee-carro nini njaji yeenipe njite njaji ininaipe. Jipaotsa idee jliaji jinirri inocarroenawa. 20Mjetatsa icaolre nanaco njaji irsompe nirse, ima pjiomi jliaji jiipai matsiadalri pja Egipto lrico iyada caní.'''21Icatsa nanaitjaca cayo njaji Iraelitanai. José iaa narso njaji carretafiape cayo Faraón icaite capisho lrirso njite lriá tsakja naijaope inipo icaoya. 22Lriá padape natsayaniwa walriperri njetaaca shopawa, Mitsa Benjamín irso lriá trecientoita moneda palraatape njite cinco lritsayaniwa. 23Jlinirri irso lrimeenaca Diena borro ideecape inaaniti matsiaperri Egipto lrikjoite, njite die caballo inarrona ideecape lrirso lrinjaope, nadee tsakja pan njite paana pja injaodati jlinirri irso, lrinjaope inipolrico lrino cadanaoenawa.24Ikeena lrimeenaca nadiawa njaji lriojerrinaipe. Njite lriaco narso: ''Corriotsa nooma icoitaacacawa yacayawa inipolrico.'' 25Naawa Egipto lrikjoite njite naocawa Canaán jipaite nacojle njanirri Jacob iderse. 26Njite nacaite lriso: ''Caafirritsa jliaji José, icatsa talricanaati inacojledacan pjiomi Egipto lrico.'' Njitecorrin lriaji coanca jliaji njanirri corri capoa lrioma jliepaca jliaji nacaiterri lrirso.27Njite nacaite jlimi pjiomi coanca José icaiteca narso. Mitsa lricapa cádanaco pjiomi carretafiape pakjamperri neetada yaapiya José imeenacalri lrirso, icaamitsa catiimaca jliaji njanirri Jacob. 28Niini Iraelicaite cayoji: ''Ajena. Caafirritsa jliaji nirri José. Noatoa nocapani lripjeyaotsa mayamica noa.''
1Irael yaawa Beerseba lricojle njite lridee pjiomi njaji lrirsonipe. Nirse lriino maaficalri jliniri Isaac iDIote irso. 2Njite deepi ricó caacoca Dio Irael irso niini pjetaponialre ricó capisho, Lriaco lrirso: ''Jcob, Jacob, njite Jacob shépani: ''Alri njoaji.'' 3Njite Lriaco lrirso: ''Dio-ca Njoa, caacolri pirso, pjinirri iDiote. Mafiotsa piacawa Egipto lricojle, ima nirse watsa Nomaimata caotsa njaji pinakjoite perri niini pacoa yacalre macacoe caotsana. 4Noawatsa piinai Egipto lricojle, njite Nodieta tsenakjaotsa njaji pidakenai njite. Nirseotsa mayami pjia njite José watsa iita nja pitsi mayami kenaotsa pjia.''5Jacob iawa Beerseba lrikjoite. Njaji Irael ienipe nadee njanirri, neenipe, naninai nanaco njaji Faraón njecocarrofiape Faraón imenacaji nadeecarroni. 6Nadee navacan, nayarroaji narsoji a cádanacona Canaán jipaite ricó. Jacob iocawa Egipto lricojle njite pjiomi njaji lrinakjoite perri tsakja. 7Lridee lrinaiwa njaji lrienipe, lridakenai, lridakenai yenipe, lritonaipe, lridakedoanaipe, pjiomi njaji lrinakjoite perri.8Icatsa neepitanaca njaji Irael yénipe iocalriwa Egipto lricojle, Jacob njite njaji lrienipe: Ruben, Jacob yénipe pjerriti; 9njaji lrienipe Rubén yénipe: Hanoc, Falú y Hezrón njite Carmi. 10Njaji Simeón yénipe: Jemuel, Jamín, Ohad, Jaquín, Zohar, njite Saúl, apama Canaán darro yénipe. 11Njaji Leví yénipe: Gersón, Coat njite Merari.12Njaji Judá yénipe: Er Onán, Sela, Fares njite Zara, (mitsa Er njite On atsa mayamina Canaán jiipaite ricó). Njaji Fares yénipe: Hezrón njite Hamul. 13Njaji Isacar yénipe: Tola, Fúa, Job njite Simrón. 14Njaji Sabulón yénipe: Sered, Elón njite Jahleel. 15Icatsa njaji Jacob yénipeca Leá irso njaji jícolri Padán Aram lricó, apama roito, Dina. Trenta tre namaimaca padenirri njaji neenipe njite naitonaipe.16Njaji Gad yénipe: Zifión, Hagui, Suni, Ezbón, Eri, Arodi njite Areli. 17Njaji Aser yénipe: Imna, Isúa, Isúi, Bería, njite nawedoa Sera. Njite njaji Bería yénipe: Heber njite Malquiel. 18Icatsa njaji Zilpa yénipeca Jacob irso, Labán icadanda lrito Lea irso. Diecisiete namaimaca padenirri.19Njaji Jacob yénipe lriino Raquel irso: José njite Benjamín. 20Njite Egipto lrico jíco njaji José yénipe, Manasé njite Efraín, roapiya rsoaji Asenat, Potifera iito, jliaji sacerdote On lrico. 21Njaji Benjamín yénipe: Bela, Bequer, Asbel, Gera, Naamán, Ehi, Ros, Mupim, Hupim, njite Ard. 22Icatsa njaji Jacob yénipe lriino Raquel irsoperri, catorce namaimaca padenirri.23Jliaji Dan irri, Husim. 24Njaji Neftalé yénipe: Jahzeel, Guni, Jezer njite Silem. 25Icatsa njaji Jacob yénipe Bilha irsoperri, Labán icadanda lriito Raquel irsodarro carrono, siete namaimaca padenirri.26Icatsa pjiomica njaji iocalriwa Egipto lricojle Jacob iinai, njaji lrinakjoite perri, maniwetacana njaji lrirrinonaipe, sesentasei padenirrina. 27Njite naapiya njaji José yénipe jicolri Egipto lricó, niini padenirrina José iipaneta yapiya, setenta namaimaca padenirri.28Jacob imeenaca Judá lripjeya José iderse lricañjatá-carro inipo lrirso iacadawa Gosén lricojle, njite naocawa Gosén jipaite lricojle. 29José imatsieta jlieco carrofia lriacarro Gosén lricojle lrioketáca carroa jlinirri Irael yaapiya. JLosé icapa jlinirri nirse, njite jlieyoaca jlinirri, njite lriiyaca lriteda nacó wiá. 30Irael iaco José irso: ''Panaya dekja picadenaotsa mayamica njoa, ima nocapjenima piecoa ima caaficatsa pjia.''31José iaco narso njaji lrikitsiñape njite narso pjiomi njaji jlinirri iipaneta: ''Nodia watsa nocaite Faraón irso, opoikena iocawa noderse shá nopjerrinaipe njite njaji njonirri iipaneta, njaji yofalri pia Canaán jipaite nacojle. 32Njajiatsianai yajiapeca iwapaca pirraiti, iwapacapeca vaaca. Nadee pjiomi naapirra njite pjiomi njaji narsonipe.33Niiniotsa Faraón iwana cádanacoatsa lritatjá-carro shá cocaca yaji idejica, 34icaiteotsa lrirso cayoji: Fa pirsoperri, iwapacapeca vaaca wayempetica nakjoite atee panashéte, ima cayo piaca njaji waferrinaipemi. Cayoatsa icaitecani lricadaa carroatsa iofawa Gosén jipaite ricó, ima Egipto lrico corrin matsia nacapaca narso njaji iwapacape pirraiti.
1Ikena José iá icaite faraón irso, lriaco lrirso: Opina njonirri iocawa Canaán jipaite nakjoite naapiya njaji nopjerrinaipe, njite nadee tsakja nápirra njite pjiomi narsonipe, naocawa Gosén jipaite lricó.'' 2José jipa idee cinco lripjerrinaipe lricañjatá-carro Faraón icapa.3Faraón iaco narso narso njaji José ipjerrinaipe:''¿Coca yají idejica?'' njite naaco Faraón irso: Fá pirsoperri, iwapacapeca pirraiti, cayopiatsa nacayoshó njaji waferrinaipemi.'' 44Njite naaco pja Faraón irso: ''Wanoca fepaite nakjoite ima aimaca maawitacai nirse, njite corrinatsa coca naiñja njaji waapirra Canaán jipaite ricó. Niini watatjaca piinai caiwi ricotsa picadá-carro waofáwa Gosén jipaite ricó, fá pirsoperri.''5Njite Faraón iaco José irso: ''Opi naoca piderse njaji pikitsiñpe, pjinirri njite pipjerrinaipe. 6Picapa coanca lriacawa jliaji Egipto jipaitena. Picadaa pjinirri njite pipjerrinaipe matsia cawa lricó pja jiipai Gosén jopaitena lricó. Niini cadaa pada yajicada iwapaca pirraiti, picadaa lriwapácarro njaji novacan.''7Njite José idee jlinirri Jacob Faraón icapá carroni. Jacob icadaa yacati matsiaperri Faraón nacó. 8Faraón iaco Jacob irso: ''¿Closhoena pipekirrica?'' 9Njite Jacobniaco lrirso: ''icaamitsa norsoca ciento trenta walria, mitsa aima njorrapitaca. Njaji noferrinaipemi, aima pjapiatoa naofacawa jalredaoca lrico.'' 10Njite Jacob icadaa tsenakja yacoti matsiaperri Faraón nacó njite lridia lrimoto lrioya.11Njite José icadaa jiipai naofacawa lrico jlinirri njite lripjerrinaipe. Lricadaa naofawa Egipto jipaite ricó, matsiacawa pja jiipai, Ramses jipaite ricó, cayotsa Faraón icaite capisho José irso. 12José yá jlinirri injao, lripjerrinaipe irso njite pjiomi njaji jlinirri iipaneta lricope cosho piaca namaimaca lriipana lrico.13Corrin pacapa injaodati pjiomi jalredaoca lrico; ima pekirridalrica jliaji maawitacai iocalri nanacó. Meepepeminatsa njaji inaiki Egipto lricó njite Canaán lrico maawitacai ikjaote. 14José iniwa aima palaraata naoya njaji egipcionai njite naoya njaji Canaán lricope nacoada njaji injaodati lriwenderri narso. José idee njaji palraata pjiomi Faraón irso talricanaati dapana lrico.15Njite napalraatan iwayaca cádanacoenawa njaji inaiki Egipto lricope njite Canaán lricope tsakja, njaji inaiki Egipto lricoperri náno pjiomi José ikjaolre, naaco lrirso: ''¡Pia waijawa! ¡Macadatsa mayamica fá corri capoenatsa warso palraata! 16Njite José iaco narso: corri cadetsa irso palraata, idee norso ivacan noá-carro injaodati ivacan icoada shó.'' 17Ikena njaji inaiki nadeeca José irso na-caballolni, na-borron, nápirra pjiomi naijaope icoadawa. José iá narso injaodati jliwalria navacan iacoadao.18Njite jliwalria iwayacakenawa, naa tsenakjawa pawalria initacawa José iderse tsenakja, njite naaco lrirso: ''Corrin wadawaca pioya, pjia waminalri ima opidekja wapalratan iwayacawa pjiomiwa, njite njaji pirraiti warsolri, waminalri iyapenatsa. Corrinatsa coca warso, picapjenjtsa, pjia waminalri. Icaamitsa warsolrica jliaji wadada njite fepaite. 19Macadatsa mayamica fá maawitacai shó. Piwenta fá njite fepaite tsakja waijaope icoadao, niniotsa Faraón irsoperri caotsa fá njite lriyada caotsa fepaite. Pia warso wapaniaope wataitá-carro warsoca waijaope niniotsa corrin mayamica fá. corrin tsakjaotsa mapaniana cantja jliaji fepaite, wadee lriwayacacao.''20Niini José iwenta pjiomi jliaji Egipto jipaitena Faraón irso. Pjiomi njaji Egipto lricope nawendeca njepaite ima aima piaca maawitacai narso. Cayotsa Faraón iyadaca pjiomi jliaji jiipai Egipto lricoda. 21Njite pjiomi njaji inaiki Egipto lricoperri, Faraón irsoperri-cana. 22Icaamitsa corri-rrica José iwentalri piaca njepaite njaji sacerdotenai, ima Faraón yaa piacatsa naijao. Faraón shenita piaca naijaope njaji sacerdotenai, icatsa jliaji naiñjalrica. Niini corrin nawendeca njepaite.23Njite José iaco narso: ''Yajenina opikena nowenta shá njite jipaite faraón irso. Alri noaca irso paniati yaapaná-carro jliaji jiipai. 24Iniwa cádanacoenaotsa ipania, cinco wajle nakjoite ikinkerre ioya, Yaawatsa Faraón irso pawajle ínaca nakjoite, njite njaji coatro wajle nakjoite, jitaotsa ipaniawa njite inñjaope iipana lrico yénipe yápiya.''25Njite naaco lrirso: ''Opi piyomjeta fá. Niini pioma cadaa, picadaa Faraón irsoperrí-carro fá'' 26Ikena José idana papje paperra nanacoapana cacoadá-carron talricanaati irsoni, njite matsia lrimotoca cayó, niini jliaminitsa paperra narsolrica atée panashete toa. Naaca Faraón irso pawajle ínaca nakjoite pjiomi. Icaamitsa corri-rrica Faraón iyadaca njepaite njaji sacerdotenai.27Irael iofawa Egipto jipaite ricpo, Gosén lrico. Njaji lridakenai narso aima nanaani niini. Narso aima neenipe niini aima-cana. 28Jacob iofawa Egipto jipaite ricó diecisiete walria, niini Jacob iofawa jalredaoca lrico ciento trenta siete walria padenirri.29Njite tsómi cádanacoena jlianaa jliaji Irael, lriwana lrikjaolrewa lrirri José, lriaco lrirso: ''Matsia cadatsa picapaca norso, pjieta picaapi nonaapa pocoda yapjite, njite picaite norso yacoti ajádalri shó jliaji notatjalriotsa piinai. Pinaitja matsiacalri madawa tsaotsa njoa Egipto lrico. 30Mayami cádanacoenaotsa njoa, pideotsa njoa teeco Egipto ioya pidawá carroatsa njoa nacodapitsa njaji noferrinaipemi.'' Njite José shepani, lriaco lriso: ''Nonaitjaotsa cayoji picaite capishó.'' 31Irael iaco lrirso: Picaite norso ajádalri shó. Njite José icaite lrirso yaacoti ajádalri shó. Ikena Irael iorsoeta jliwida lriorsoa-carroita jiwida nacojle.
1Njite njapodamina njaji jiyapalrio, a papia nacojle pada icaite José irso, caifiaca jlinirri. Niini José jipa idee njaji lrienipe, Manasé njite Efraín. 2Njite nacaite cádanaco Jacob jími lrirri José iocacawa nirse lricapá carroni, Irael ikjaidatacawa njite jlinico lriofawa lriorsoacarrocoa nacó.3Jacob iaco José irso: ''Jliaji Dio Itaitakjeti Iminalri icañjataca piacawa norso yacaalre Camarray coa lrico, Canán jipaite ricó njite Lricadaa nonaco matsiadalri 4njite lriaco norso: Nocadaotsa aima carroatsa pienipe niniotsa nocada imaimatacawa. Nocadaotsa pinakjoite perri aima yacaalre macacoepe. Nocadaotsa pinakjoite perri irso jiipai nayada carroni caidalriwenatsa.5Njaotsa njaji yamada pienipe jícolri pirso Egipto lrico lripjeya toa nonoca piderse, noyape caotsana. Efraín njite Manasé. Cayoji noyape capisho Benjamín njite Simeón. 6Njite njaji jícolriotsa pirso njapodamina, icatsaotsa piyape kenana; njite narsoatsa njepaite nayadao tecojle nainai njaji pipjerrinaipe. 7Njiteotsa njoa, nono caojli pia Padam lrikjoite, inonacalri pekirridalri jipa njoa niini mayami cádanaco nooya Raquel nono cayao inipolrico Canaán jipaite lrico, tsomi piaketja waocá-carro Efrata lrico (Belén). Icatsa nodawacano níini, inipolrico yacadawa Efrata lricojle.''8Irael icapa cádanao José yénipe, lriaco: ''¿Coca yénipe njarra?'' 9Njite José shepani: ''Noenipe njarra, paí. Dio icadaji norso anjí.'' Njite Irael iaco lrirso: ''Pidee norsona nocadá-arro nanaco matsiadalri.'' 10Njite corri pienatsa matsia Irael icapaca lripekirrica ikjaote. Niini José itsomitana nja lrienipe jlinirri ikjaolre, Irael itsotsona njite jlieyoana.11Irael iaco José irso: ''Corri pienatsa nowaada nocapacaotsa nopieta piecoa nirri, mitsa Dio icadaa nocapa tsakja njaji pienipe.'' 12José iorrocoita njaji lrienipe naferrin ipoita nakjoite, njite jliwa lriorsoawa tjewacajle lriecoa jiipai nacojle. 13José jipa yamadape lrienipe, lricadaa Efraín atsialriemajle lrirso, njite Manasé Inarroemajle, niini Efraín yemawa inarroema nacojle Irael irso njite Manasé yemawa atsialriemanacojle lrirso, cayo lricadaaca nemawa lricodapi.14Niini Irael icadaa lriyekema Efraín jiwida naco njite lricadaa lricapi inarroema Manasé jiwida naco. Manasé-ca jliaji ipjerriti njite Efraín-ca jliaji iwerriti. 15Irael icadaa yacoti matsiaperri José nacó: ''Jliaji DIo, nanaitjalri irso matsia njaji nonirrinaipemi Abraham, Isaac, jliatsa jliaji Dio iwapalri njoa matsia atee panashéte toa, 16jliaji angele iwapalri njoa pjiomi maatsídalri ioya, Lricadaotsa matsiadalri nanaco njaji yempetipe. Naikjaote njaji yempetipe-ca njaji nawada caotsa noipitana njaji inaiki, njite nawaada tsakjaotsa Abraham njite Isaac tsakja. Nataoñaotsawa njite aimacaotsa jalredaoca lricona.''17José icapa cádanaco jlinirri icadaaca lricaapi atsialriema Efraín jiwida nacó, corrin lripeyo lricapaca. Niini jlipaca jlinirri icaapi jlieEfraín jiwida nakjoite Manasé jiwida nacojle. 18José iaco jlinirri irso: ''Cotsa caicarra pai, picadaa picadaa picapi ipjerriti jiwida nacó.''19Mitsa corrin jlinirri shepani, niini lriaco lrirso: ''Noajintsa nirri, noajintsa. Mitsa caconaite catsacaotsa jliaji ipjerriti, aima tsakjaotsa njaji inaiki lrinakjoite perri, mitsa caconaite pjacaotsa jliaji iwerriti njite aima pjaotsa yacaalre macacoeperri imotolriotsa lrinakjoite. 20Irael icadaa matsiaperri nanaco jliada, lriaco nanaco cayoji: ''Njaotsa njaji Iraelnai aimadan namotoita caotsa yaacoti matsiaperri iipitana ikjaote, cayoatsa nacaiteca: ''Dio inaitjaotsa pirso matsia cayoji Efraín icayosho njite Manasé icayosho tsakja.'' Cayotsa Irael icadaa Efra´pin Manasé ipeyajle.21Irael iaco José irso: ''Mayami ketsaotsa njoa pioya nirri, mitsa inai catsaotsa Dio, njite lridieta tsenakjaotsa shá jinirrinaipe jipaite nacojle. 22Noawatsa pirso jliji corridalritsa noá narso njaji pipjerrinaipe, noaca pirso jliaji awacada njotanda naoya njaji amorreonai noinoaca caojli pia nakjoete nomatsenan sho njite noyawitjiapo-sho tsakja.''
1Njite jacob iwaketaca njajji lrienipe, lriaco narso: Itsomita njoa nocaiecarro jimi jliaji icapalriotsa apjotsate. 2Itsomita jimicarro, shá Jacob yénipe. Jími coanca lricaiteca irso jinirri Irael.3Rubén, nirri pjerriti, njoidaca pjia, noinitje noatsiaca nacó, pjia nacapanda pjia nafionda nacapaca irso njite kjaideteca pjia. 4Mitsa corrin piaji coanca kerroa cádanaco pjia cayoji ooni itarracá sho. Niini corrinatsa pjia carroca napeyajle ima pimaaca roapiya rsoaji pjinirri iino njite opi pinaitja maatsi lrirso pidee capoa lrinacojle ipainanti.5Simeón njite Leví padatsana nawaopiakje. Íinocapeca inaiki namatsetan shó. 6Corrin nooma pacoacaca njoa nacayosho, corrin tsakja nooma njomica cocaca nacaiterri nawacaaca cádanacoa, ima corritsa caidalri icanaca njoa. Ime nérroa lrico, naino njaji inaiki; njite joiwi capoatsa nainoca naino njaji maaficalri.7Matsidalri catsaotsa jliaji nérroa, ima aimadalrica jliaji nérroa. Corriotsa naofá-carroca papocotsawa, kjerrecawajle catsaotsa naofawa nainai njaji Iraelnai.8Judá, Matsia nacaiteca poanco njaji pikitsiñape. Pjiametacaotsa njaji picoema. Njite njaji pikitsiñape nacoajá caotsa pipeyajle.9Pjia nirri Judá, yaawi yénipeca pjia ima piemaca piwini nacó . Pjiwa piorsoawa njite pidietacawa yaawi sho. Njite ¿cocantja itaita idejitaca jliaji yaawi?10Corriotsa coá-carroca jitaotsa pioya jliaji talricanatiapani, corrin tsakja jliaji pjipajico, pjia naapiyawalri, a kjerrecaotsa lriocawa jliaji talricanaati ajádalri njite pjiomi njaji inaiki njépacaotsa lriaco.11Jliaji ipapicada lriborron ova inaná matsiani nacó, njite lricotsoca njaji lritsayani ova yána lrico, njite lritsayanalre lrianá walrijao ricó. 12Ita perrica njaji lritji lrirra capoa aima ova yána njite jalreperrica lrietsa vaaca ínia shó.13Zabolón iofá caotsawa manoá yalrapi rico, njite napatocaotsa njaji iita macafiapope lrinewate ricó. Njite jlipaite jiná iocacaotsawa Sidón nacojle.14Kjaidadalrica jliaji Isacar, cayoji borro kjaidani shó. 15Lrioketaotsa jiipai matsiadalri lriwafetá-carro. Lrideotsa niini lridecalre jamiñaperri njite pada irsodalri caotsani.16Dan, icatsaotsa jliaji icaitecadaca naacona njaji lrikitsiñape matsiá carrona ima papococa nanakjoite njaji Irael poco. 17Api-ca jliaji Dan iwapacadaca inipolrico lrimjoá-carro caballo jiipa niniwa jliwá-carro jliaji jiecojicada lrinaco. 18Nowapaca Pjia no-Mnalri piyomjetá-carro njoa.19Keñaite perri yácaotsa Gad ikjoete, mitsa jlia tsaotsa ifietana. 20Matsiaperri paniati itaoña caotsa Aser jipaite ricó. Nainjaotsa matsia talricanaatinai iñjacapisho. 21Pirraiti madanata canadalri shocaotsa jliaji Neftalí, matsiaperricaotsa njaji lrienipe.22Jaico íki cainacaneca jliaji José, jaicoki aimadalri iinaca yemacada tsoomi onipao ioya. Lriki jirracawa panti iwai nacó. 23Njaji ínocape yawitjiocoti sho neemaotsa lrikjoete, nayawitaotsani njite yaamícarrocana lrioya.24Mitsa corriotsa nataitá carroca lrikjoete, ima kjeya pjaaca naoya ima jliaji Itaitakjetinalri Jacob iMinalri ikitsindatacani, Jliatsa jliaji Iwapacadacan, Irael Idanatashoona.25Pjinirri iDiote ikitsindata caotsa pjia, njite jliaji Dio Itaitakjetinalri inaitjaotsa pirso matsia lrisho jliaji matsiadalri eenolricojledalri nakoiote dalri, njite njaji matsiaperri tjewacajle dalri nacoda tsakja. Matsiawatsa keenipecana njite matsia tsakjaotsa nataoñacana.26Aima pia matsiaperri narso pia njaji njonirrinaipemi, njite njoa, pjinirri norso pja aima matsiaperri naoya. Njaji pipjerrinaipe njeta pioya pjiomi, mitsa panaya nocadáca pinaco aima matsiaperri cayoji jiipana yenonne shó.27Yaawi yoomacada shoca injaoca jliaji Benjamín. Piyompinaco lriino, lrinjá-carro jliwa catsa, mitsa dainoma nacojle lriá nainjao njaji lrikitsiñape.28Icatsa njaji doce poco-ca Irael inakjoite perri. Icatsa njaji yaacoti matsiaperri icaiterri nanaco njaji lrienipe. Lricadaa pada yaacoti matsiadalri narso nacoanaa. 29Njite lricaite coancaotsa nanaitjaca maami cadanacoenaotsani, lriaco narso: ''Kjeyenatsa jalredaoca noá-carro njapodan njaji njonirrinaipe. Idawaotsa njoa noferrinaipemi icodapi lri-ricoda jliaji jalrapeco Efrón, hitita tairri jipaite ricó, 30lri-ricoda jliaji jalrapeki Macpela jipaite ricó, tsoomidalri Mamre ioya Canaán jipaite ricó, jliaji jiipai Abraham iwentalri Efrón, hitita tairri ioya nadawá carron niini.31Icapiatsa nadawaca Abraham njite Sara tsakja niini; Isaac tsakja, lriino Rebeca tsakja, niini minitsa nodawa pia tsakja Lea. 32Jliaji irrirri njite jliaji jiipai ninidalri nawenta piani naoya njaji Het-nai.'' 33Jacob itaita cayami caacocs narso njaji lrienipe coajica, icaamitsa lripiajletaca jlipa lriorsoa carroita lricó, njite jlirsa lricaolrewa jalripa pikeetem, njite icaamitsa Jacob iacawa naikjaolre njaji lripjedaperrim pia.
1Inonaaca lricaolre pekirritsa jliaji José njji jliwaca lriorsoawa jlinirri yecoa nacojle, lriiya lrinaco njite lritsotso lriecoa nacó. 2José icaite narso njaji lrirsoperri itapecaperri matsietá-carro jlinirri idadami nadawá-carro. Niini njaji itapecaperri namatsiet Irael idadami. 3Coarenta jalredaoca lriwiaca nadejica namatsietá-carro matsia pjiomi. Njite njaji Egipconai naiyaca lrinaco sesenta jalredaoca.4Yaami cádanacoena naiyaca lrinacó, caco José narso njaji caconaperri Fraón iyape, lriaco narso: Matsia cadatsa icapaca norso, inaitja matsiacalri caaco sha noikjaote Faraón irso cayoji: 5'Jliaji njonirri icadaa nocaiteca lrirso yaacoti ajádalri sho cayoji: ''Pino noikjaolre, picapa mayami kenaotsa njoa. Pidawaotsa njoa lri-ricoda jliajia irri nonaitjanda norsowao Canaán jipaite ricó, Icatsa nirse nooma idawaca njoa.'' Niini panaya, icadaa noá-carro nodawa njonirri nirse, notaita cayaminaotsa nodiawatsa ajerreji noocao.'' 6Njite Faraón shepani: ''Warsa pia pidawa pjinirri nirse cayoji lrinaa capisho pinaitjaca lrirso yaacoti ajádalri sho.''7José yaawa Canaán lricojle lridawá-carro jlinirri idadam. Pjioi njaji caconaperri Faraón iyape naawa José iinai, njaji icadaacape yaacoti Faraón irso lriipana lricope tsakja, pjiomi njaji caconaperri Egipto lricope tskja, 8njaji José iipaneta, perrinaipe, njajinirrim iipaneta tsakja. Mitsa njaji neenipe njite naapirra corrin nadeecana, namacana Gosén jipaitena lricotsana. 9Nadee tsakja njaji carretafiape njite njaji ideecapena. Aima inaiki njaji yalriwa lriinai.10Naoca cadanacoa namatsietacawa lrico trigo Atad jipaite ricó Jordán pemajle, inona nacaolre pekirritsa nacaolre ricó. Icatsa José inaitja tsenakja inonacalri-yaapani siete jalredaoca jlinirri ikjaote. 11Njaji jiipai iminanai, cananeonai, nacapa cadanaco inonacana pekirritsa Atad jipaite ricó, niini naaco: ''Inonaaca pekirritsa njaji Egipto lricope.'' Niini nacadaaca lriipitanao nini abel Mizraim, caishopacani, ''Inonácarrom njaji egipcionai,'' Jordán pemajle.12Njaji Jacob yeenipe nanaitja cayoji lrinaa capisho piana. 13Njaji lrienipe nadeeni Canaán jipaite ricó njite nadawani jalrapeko ricó awacada Macpela ricó, tsomi Mamre ioya. Abraham iwenta piaca jliaji irrirri njite pjiomi jliaji jiipai lriwaida nacoda nadawa carodao njaji mayamperrim. Lriwenta piacani Efrón ioya ioya jliaji hitita-tairri. 14Nataita cayamina nadawaca njajinirrim, José idiawa Egipto lricojle, naapiya njaji lriperrinaipe njite pjiomi njai yaacape lriinai nadawá-carro jlinirri.15Njite njaji José ipjerrinaipe nacapa cádanaco mayamica naoya jliaji njanirri, naaco cayoji: ''¿Coajiotsa kerroacadaa José wanacojle njite lriomaotsa lricoadawa wainai jlikjaote jliaji wanaitjalri lrirso?'' 16Niini nawanaca José naikjaolrewa, naaco lrirso: ''Cayo pia lriaco jliaji pjinirri mayamica ipjeyan: 17Cayoatsa icaiteca josé irso: ''Pinaitja matsiacalri picadaa jliyapa pioya jliaji maatsirri nanaitjalri pirso njaji pipjenaipe, ima nanaitja piaca pirso maatsi.'' Panaya picadaa jliyapaca pioya jliaji maatsirri nanaitjalri pirso njaji pjinirri iDiote irsoperri.'' José iyaca caicadanaco jlimica nacaiteca.18Njite njaji lriperrinaipe nawa naorsoawa jiipai nacojle lripeyajle. Naaco lrirso: ''Picapa pirsoérrica faa.'' 19Mitsa José iaco narso: ''Corrin nooma ifiocawa. ¿Capja Dio-ca njoa? 20Ima shaa ioma piatja inaitjaca norso maatsi, mitsa Dio inaitja matsia lrinakjoite, nataitá-carro yomjeca aima inaiki, cayotsaji icapa capisho panaya. 21Niini corrin noma ifiocawa. Nokitsindataotsa shaa njite njaji yeenipe tsoperritoa.'' Lricatiimata nacaolre ima caacocani matsia yaacoti matsiadalri sho.22José iofawa Egipto lrico, njite njaji jlinirri ikitsiñape. Lriofá jalredaoca lrico ciento die walria. 23José icapa njaji Efraín yeenipe nakjoite madalricoma lridakenai. Lricapa tsakja njaji Maquir yeenipe, Manasé yeenipe, njaji José icadaji cayoji lrienipe sho catsana.24José iaco narso njaji lrikitsiñape: ''Tsowenatsa norso jalredaoca mayami carroena njoa; mitsa noajintsa Dio imenaca caotsa pada ikjaolre lridee carroatsa shaa Egipto lrikjoite lrinacojle jliaji jiipai Lricaiterri yaacoti ajádalri sho Abraham irso, Isaac Irso njite Jacob irso Lriacaotsa narson.'' 25Niini José inaa nanaitjaca pada yaacoti ajádalri sho njaji Iraelnai. Lriaco narso: ''Ajádalri Dio imenaca caotsa pada ikjaolre. Niini cayo cadanacoenaotsa irsotsaotsa ideeca njaji noapipem ajaiteji.'' 26Mayami José, ciento die walria lripekirrica nacó. Namatsieta matsia lridadami njite njeetani lriarrona lrico Egipto lrico.